Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Ako Fakamaatoato mo e Fiefia ʻi he ʻEikí


Ako Fakamātoató mo e Fiefia ʻi he ʻEikí

Fakamafola ʻo e Ako Fakataʻu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú • Sune 13, 2017

Ko ha tāpuaki ke lea ki he niʻihi kotoa pē ʻi he S&I ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ou ʻofeina lahi ʻaupito kimoutolu, pea ʻoku ou houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou faí pea mo e tuʻunga ʻoku mou ʻi aí. ʻOku ou lotua e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻiate kimoutolu ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻoku hanganaki mai mei muʻá.

Siʻoku kāinga, ko e ngāue mahuʻinga ia hono akoʻi, teuteuʻi, langaki, mo fakamālohia e toʻu tangata kei tupu haké. ʻOku ou ongoʻi ha fie maʻu vivili mo ha mafatukituki ʻi he ngāue ko iá. ʻOku lahi e ngaahi pole faingataʻa mo e ngaahi faingamālie fakaofo ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavou ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻOku nau ʻi ha kuonga ʻo e ngaahi tekinolosia fakalilifú ʻa ia ʻoku ala fakaʻaongaʻi ki he lelei lahi mo e kovi fakaʻuliá. Ko e tokolahi ʻo ʻetau kakai kei talavoú  ʻoku nau ʻi he ngaahi fonua ʻoku uesia ʻe he taú mo e ongoongo ʻo e taú, taʻefaitotonú, ngaahi fāmili kuo vetekí, fekeʻikeʻi fakapolitikale mo fakasōsialé, tōʻonga fakaemāmaní, mo e ngaahi fakaʻauha ʻo e masiva ʻangoʻangó, mahakí, mo e hongé.

Ka ʻi he lotolotonga e ngaahi moveuveu kotoa ko ʻení, ʻoku teuteuʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa Hono puleʻangá mo Hono kakaí ki Heʻene toe hāʻele maí. ʻOkú Ne ʻalu fano ʻi he mālohi ʻi he funga ʻo e māmaní ke fakatahatahaʻi ʻa ʻIsileli naʻe fakamoveteveté, ke langa hake Hono puleʻangá, mo fokotuʻu ʻa Saione. ʻOku mafao atu Hono toʻukupu ʻofa mo ʻaloʻofá ki he toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou Hono Siasí, ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau maʻu ʻEne mālohi faifakamoʻuí, fakaiviá, mo e huhuʻí ʻi heʻenau moʻuí.

ʻOku hokohoko atu e tau lahi ko ia naʻe kamata ʻi he maama fakalaumālié ʻi he vahaʻa e leleí mo e koví ka ʻoku fakautuutu ange hono mālohí ʻi he ngaahi ʻahó ni. ʻI he tau ko iá ʻoku ʻikai ke ʻi he tapaʻi lainé e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e toʻu tangata kei tupu haké. ʻOku nau ʻi he laine muʻá, pea ʻoku fakautuutu honau fatongia mahuʻinga ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí. ʻOkú ne ʻomi ai ʻeku tokangá kiate kimoutolu.

ʻOku mou ʻi he laine muʻá tonu mo e toʻu tangata kei tupu haké. Ko e taimi ʻoku ou fakakaukau ai kiate kimoutolú mo e meʻa ʻoku mou fai fakaʻaho ke tokoni ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavou ʻe toko lau kilu ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, ʻoku ou fakakaukau ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Nīfai ki hotau kuongá:

“Pea … ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtua ʻi he fuʻu nāunau lahi.”1

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Nīfai ha ngāue fakalangi ʻa ia ʻoku mou fakahoko ʻi ha founga mahuʻinga. ʻOku ou fakatauange te mou fakakaukau ki he fakamatala ko ʻení ʻi he taimi te mou fakakaukau ai ki homou fatongia ko e faiako ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí. Ko e meʻangāue kimoutolu ʻi he toʻukupu ʻa e ʻOtuá ki ha ngāue fakalangi ʻa ia ʻoku faitāpuekina ai ʻEne fānau pelepelengesi ʻo e fuakavá ʻaki ʻa e anga māʻoniʻoní mo maʻu Hono mālohí mo Hono nāunaú.

Ko hoʻomou ngāué ʻeni. ʻOku mou akoʻi ki he kakai kei talavoú ni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku mou tokoniʻi ke nau maʻu ʻa e mālohi fakalangi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he temipalé, ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he folofola toputapú, ʻi he ngaahi fuakavá mo e ouau toputapú. Ko e mālohi ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne foaki ia ki Hono ngaahi foha mo e ʻofefine ʻofeiná koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻofa, akoʻi mo ngāue ʻi he tui mo e ʻamanaki lelei kiate Ia, pea fakahoko ʻEne ngāué ʻi he toenga kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

Mahalo naʻa faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fakafehokotaki e mata meʻa-hā-mai fakalaumālie ʻa Nīfaí mo e tuʻunga moʻoni ʻoku ʻi ai hoʻo kalasi seminelí he 6:15 pongipongí pe kalasi ʻinisititiuti efiafí mo ha fānau ako tokolahi ʻoku nau helaʻia. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku sio tonu ʻi he tulemohe ʻa e fānau toʻu tupú he houa pongipongí. Pea ʻoku ou ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻa e fōtunga helaʻia ʻa e fānau ako kolisí.  Ka kuó u matā tonu he meʻa ʻe hoko ki he fānau akó ʻi he taimi ʻe akoʻi ai ʻe ha faiako ʻoku ʻofa ʻiate kinautolú ʻaki e Laumālie ʻo e ʻEikí. Kuó u mamata he meʻa ʻe hoko ki honau lotó mo e laumālié ʻi he taimi ʻe fakaava ai he faiako ko iá e mālohi ʻo e folofolá kiate kinautolú pea tokoniʻi ke nau ako fakamaatoato ʻi he founga ʻa e ʻEikí. ʻOku ou ʻiloʻi iá he ko e meʻa ia naʻe hoko ki heʻeku fānaú kotoa. Pea ko e meʻa ia ʻoku lolotonga hoko ki heʻeku ngaahi mokopuná.

ʻOku fakaofo ʻa e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻokú ke akoʻí. Ka ʻoku mau fie maʻu ke nau toe tokolahi ange ʻi he ʻinasi he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé, ke ngāue fakafaifekau, ke mali ʻi he temipalé, ke faʻu ha ngaahi fāmili taʻengata, ke ngāue maʻá e ʻEikí ‘i Hono puleʻangá, pea hoko ha tokolahi ʻo kinautolu ko ha maama ki māmani. Ko hono ʻuhingá ʻoku fie maʻu ke mou kei hokohoko atu e lelei homou ngāue ʻoku faí. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke mou toe mālohi ange mo lelei ange ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

Fiefia ʻi he ʻEikí

ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha ngaahi fakakaukau ʻoku ou fakatauange ʻe tokoni ʻi hoʻomou tulifua e taumuʻa fakalangi ko iá. ʻOku mahinongofua pē ʻeku pōpoakí: ʻoku fie maʻu ke tau ngāue ke lahi ange ke tokoniʻi e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí ke nau aʻusia ʻa e fiefiá—fiefia fakalaumālie totonu—ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou tui ko e founga lelei taha ke fakahoko iá ko hono ako fakamaatoato e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Ko ʻeku fakamoʻoni ia kiate kimoutolú ʻoku hoko e fiefia ʻi he ʻEikí mei hono ako fakamaatoato e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí.

Hangē ko ia naʻe akonaki ʻe Palesiteni Nalesoní:

“Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.

“ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí … te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu e fiefiá meiate Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē.”2

Ko e fiefia ia ʻoku fie maʻu ke ongoʻi ʻe hotau kakai kei talavoú. ʻOkú ne maluʻi kinautolu mei he koví, fakaʻaiʻai ke nau anga māʻoniʻoni, fakanonga honau loto-holi ke maʻu maʻu pē e Laumālie Māʻoniʻoní, pea tataki kinautolu ki he ʻEikí.

Kuo ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ha sīpinga fakaofo ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi hoʻo fānau akó ke nau maʻu ʻa e fiefiá ʻiate Ia:

“Ko ia, hiki hake hoʻomou māmá ke ulo atu ki he māmaní. Vakai ko au ʻa e maama ke mou hiki haké—mou fai ʻa e meʻa kuo mou mamata naʻá ku faí. Vakai kuo mou mamata ki heʻeku lotu ki he Tamaí, pea kuo mou fakamoʻoni kotoa pē ki ai.

“Pea ʻoku mou ʻiloʻi kuó u fekau ke ʻoua naʻa ʻalu hamou toko taha, ka kuó u fekau ke mou haʻu kiate au, koeʻuhi ke mou ala mo mamata; ke pehē hoʻomou fai ki he māmaní.”3

Ko e taimi naʻe hā ai ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí ʻi he temipale ʻi Mahú, naʻá Ne ʻofa ʻiate kinautolu, akoʻi kiate kinautolu ʻEne tokāteliné, pea tāpuakiʻi kinautolu. Naʻa nau ongoʻi ha fiefia lahi. ʻI he fakamatala ko ʻení ʻoku folofola atu ʻa e Fakamoʻuí ke mou haʻu kiate Ia pea, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mamata ʻi Heʻene ngāué, ongoʻi ʻEne ʻofá mo aʻusia ʻEne fiefiá. ʻOkú Ne fekauʻi leva ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuó ke mamata ki aí pea fakahoko ia ki hoʻo fānau akó: ʻofa ʻiate kinautolu, akoʻi kiate kinautolu ʻEne tokāteliné, fakaafeʻi ke nau haʻu kiate Ia pea ongoʻi ʻEne fiefiá. Kapau ʻoku ʻiate koe ʻa e ʻofá, tokāteliné, māmá, mo e fiefia ʻa Sīsū Kalaisí, te ke lava ʻo fakalotoa mo poupouʻi kinautolu ke nau fekumi ki heʻenau ngaahi aʻusia fakafoʻituitui mo fakalaumālie pē ʻonautolú ʻi he ʻEikí.

Fiefiá mo e Ako Fakamātoató

Ko e ako ʻoku fakatau ki he fiefiá ʻa e ako fakamaatoato e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí, pea kuo pau ke fakahoko ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Ko e ako fakamātoató ko e ako ia ʻa e laumālié kotoa—ʻa e ʻatamaí, lotó, sinó, mo e laumālie taʻe-faʻa-maté. ʻOku hanga ʻe he ako fakamātoató ʻo fakalahi e mālohi ʻa e tokotaha akó ke ne fakahoko ʻa e meʻa ʻe tolu:4

1.  ʻIlo pea mahino

Ko e ʻuluakí ke ʻilo pea mahino. Ko e ʻilo ʻeni ʻa e fakakaukaú mo e lotó. ʻOku fakahoko ʻeni ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, hangē ko ʻení, ʻoku ako ʻe he fānau akó ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāue mo e mālohi. ʻOku fakafou ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻenau ongoʻi e moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá pea kamata ke nau mamata lelei ange, holi fakamaatoato ange, pea hoko ai ʻo mahino kakato ange ʻi honau lotó ʻa e ʻaonga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi heʻenau moʻuí.

2. Fakahoko ʻa e ngāue lelei mo māʻoniʻoni

Ko hono uá ke fakahoko ʻa e ngāue lelei mo māʻoniʻoní. ʻOku ako ʻe he fānau akó ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai e tefitoʻi moʻoni ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau moʻuí pea fakahoko leva ia. Hangē ko ʻení, mahalo te nau fakakaukau ke maʻu e tui ki he Fakamoʻuí ka nau lava ʻo lotolahi ke fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻenau ngāue ʻi he tui kiate Iá, ʻe tupulaki ʻenau loto-falala kiate Iá pea ʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha tui ʻoku lahi angé.

3. Hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní

Ko hono tolú ke hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. Ko e aʻusiá ko ha founga ia ʻo e liliu ʻi he ʻulungaanga mo e natula ʻo e tokotaha akó. ʻOku hoko mai ia ʻi he mālohi huhuʻi mo fakaivia ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI hono fakaʻaongaʻi ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tui ki he Fakamoʻuí, ʻoku ʻuhinga ia ʻe fakaʻau ke faivelenga ange ha tokotaha ako. ʻOku hoko e tui kia Kalaisí ko ha tōʻonga honau ʻulungāngá, ʻiloʻi ko hai kinautolu, ʻi heʻenau hokohoko atu ke tupulaki lelei ʻi he ʻilo mo e mahino ki he tui kia Sīsū Kalaisí, ngāue ʻi he tui kiate Ia ke fai e meʻa ʻokú Ne finangalo ke fakahokó, mo fekumi ki Heʻene meʻafoakí mo e tāpuakí ke hoko ʻo hangē ko Iá mo ʻEne Tamaí.

ʻOku fengāueʻaki mo fepoupouaki ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻe tolu ko ʻeni ʻo e ako fakamātoató. Ko e hoko ko ha tokotaha faivelengá ʻoku fakalahi ai e malava ʻe ha tokotaha ako ʻo ʻilo mo mahinó. ʻOku fakaʻaiʻai ʻe he ʻilo lolotó ʻa e ngāue lelei ange, ʻa ia ʻoku fakatupunga ai e ngaahi ʻilo foʻou pea hoko ai ko ha tokotaha mālohi ange. ʻOku maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he ako fakamātoató—ko e fiefia ʻi he mahino foʻoú, fiefia ʻi he ngāue māʻoniʻoní, fiefia ʻi he hoko ʻo hangē ko e Tamaí mo e ʻAló.

Ko e Founga ʻa e ʻEikí ki he Ako Fakamātoató

Ngaahi Fakaafe ʻe Tolu

Ko e founga ʻa e ʻEikí ki he ako fakamātoató ʻoku faingofua kae mālohi. Ko e fakamatala ʻeni ʻa e ʻEikí ki he ako ʻi Heʻene foungá:

“Kapau ʻe hanga taha homou matá ki hoku nāunaú, ʻe fakafonu ʻa homou sinó kotoa ʻaki ʻa e maama.”5

“Teuteuʻi ʻa kimoutolu, mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu.”6

“Feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá.”7

“Ke mou akoʻi faivelenga pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku ʻofá .”8

“Mou fekumi faivelenga pea feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi lea ʻo e potó.”9

“Fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.”10

“Mou fili ʻiate kimoutolu ha faiako, pea ʻoua ʻe tuku ke lea fakataha kotoa.”11

“Tuku ke lea pē ha toko taha, pea tuku ke fanongo kotoa pē … ke fakamāmaʻi kotoa pē.”12

“Pea sinoemeʻa ke mou fakakofuʻi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e haʻi ʻo e manavaʻofá.”13

Ko e ngaahi fakamatala ko ʻeni mei he vahe 88 ʻo e Tokateline mo e Ngaahi Fuakavá ʻokú ne fakahā mai ʻa e ngaahi ʻelemeniti ʻe tolu ʻoku nau fengāueʻaki mo fepoupouaki ʻi he founga ʻa e ʻEikí ki he ako fakamātoató:  Ko e ʻuluakí, ko e ako faivelenga, fekumi, teuteu, mo talangofua.14 Ko hono uá ko e fakatahataha mai ke feakoʻaki, ʻi he feohiʻanga ʻofa ʻoku tataki ʻe ha faiako ne ueʻi fakalaumālie ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. Ko hono tolú ko hono maʻu ʻo e fakahaá, ueʻi fakalaumālié mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kehe ʻoku fakahā mai ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e faiako ʻi he founga ʻa e ʻEikí ʻokú ne maʻu ha fatongia mahuʻinga mo fakalaumālie ʻi hono fakakau e fānau akó ʻi he ngaahi ʻelemeniti kotoa ʻo e ako fakamātoató. Ko e ongo meʻa ʻe ua ʻoku mahuʻingá: ʻuluakí, ko hoʻo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ko hono uá ko hoʻo ʻofa ʻi he fānau akó.

ʻOku mou maʻu ha maʻuʻanga tokoni fakaofo—ko e tohi tuʻutuʻuni ki he Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí15—ke tokoniʻi kimoutolu ʻi hoʻomou faiakó kae ako homou fānau akó ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Kae tuku muʻa ke u ʻoatu ha kiʻi ngāue: ʻOku ou fakaʻamu ke mou lau mo ako e tohi tuʻutuʻuní ʻi he founga ʻo e ako fakamātoató, tautefito ki he tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakatau ki he fiefiá. Ko e mahino pē kiate koe e ako fakamaatoato ko iá, he ko hoʻo taumuʻá ʻa e fiefiá, ʻe liliu leva hoʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku hā ʻi he tohi tuʻutuʻuní. Tuku ke u ʻoatu ha ngaahi sīpinga mahinongofua ʻe tolu (ʻoku ʻi ai mo e ngaahi sīpinga kehe):

  • Te ke kole ki hoʻo fānau akó ke omi mateuteu ki he kalasí ke nau feakoʻiʻaki ʻiate kinautolu.

  • Te ke fakamuʻomuʻa hoʻo tokoniʻi e fānau akó ke nau fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí.

  • Te ke ʻai e fiefiá ko ha taumuʻa lototaha ia ʻi he loki akó, pea ʻe vahevahe maʻu pē ʻe he fānau akó e ngaahi fakamoʻoni ʻoku fakafiefiá.

Siʻoku kāinga, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mou lolotonga fakahoko e ngaahi meʻa fakaofo ke tokoniʻi hoʻomou fānau akó ke aka ʻi honau lotó e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo aʻusia e fiefia ʻiate Iá. ʻOku ou ʻiloʻi hoʻomou feilaulaú mo e ngāue māteakí. Kae pehē foki ki he ʻEikí.

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ha fakaafe ʻe tolu. ʻOku ou ʻiloʻi kapau te mou fakahoko e ngaahi fakaafe ʻe tolu ko ʻení, te mou tokoniʻi ai homou kau akó ke nau ako fakamaatoato ange ʻi he founga ʻa e ʻEikí mo aʻusia e fiefia lahi ange ʻiate Ia

Fakaafe 1: Tuʻunga mo e Taumuʻa Taʻengatá.  ʻOku ou fakaafeʻi ke mou tokoniʻi homou fānau akó ke nau ʻiloʻi kinautolu. Tokoni ke nau mamata mo ongoʻi pea ʻiloʻi ko e fānau moʻoni kinautolu ʻa e ʻOtuá, ko Hono ngaahi foha mo e ʻofefine ʻofeiná. Tokoni ke mahino kiate kinautolu e ʻuhinga ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” ʻi he konga ʻoku pōpoaki ai ko e fānau ako kotoa pē ʻoku nau maʻu “ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau … [pea mo ha] tuʻunga mo e taumuʻa […] taʻengata.”16

Tokoniʻi muʻa ke nau ongoʻi moʻoni ʻi honau lotó ko e kakai fakalaumālie kinautolu ʻoku nau lolotonga aʻusia ha taukei fakamatelie. Naʻe mamahi mo pekia ʻa e ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí maʻanautolu koeʻuhí ka nau lava “ke fakalakalaka hake ki he haohaoá mo ʻiloʻi fakapapau ʻa honau ikuʻanga fakalangí ʻi heʻenau tuʻu ko e ʻea hoko ki he moʻui taʻengatá.”17 Ko e palani ia e Tamai Hēvaní maʻanautolú. Tokoniʻi muʻa ke hoko moʻoni ʻEne palani maʻanautolú.

Akoʻi ange naʻe fanauʻi kinautolu ʻe ha Ongomātuʻa Fakalangi ke nau ako pea tupulaki ke hangē pē ko Kinauá. ʻOku mahuʻinga ʻa e akó ki he taumuʻa ʻo e moʻui ʻi he maama fakalaumālié mo e moʻui fakamatelié pea ki honau fakamoʻui taʻengatá. ʻOku fie maʻu ke nau ako ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi meʻa ʻo māmaní kae lava ke nau aʻusia e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki heʻenau moʻuí. Tokoni ke nau mamata ʻo ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga e akó ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá kae pehē ki honau taumuʻa taʻengatá mo e ikuʻanga fakalangí.

Fakaafe 2: Ko e Founga ʻa e ʻEikí ki he Ako Fakamātoató.  ʻOku ou fakaafeʻi ke mou tokoniʻi homou fānau akó ke nau ako he founga ʻa e ʻEikí. Te ke fakahoko ha konga ʻo e meʻá ni ʻi hoʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga. ʻI ha founga maʻongoʻonga ʻaupito, ʻoku hoko e founga hoʻo akoʻi ko e meʻa ia ʻokú ke akoʻi hoʻo kau akó  ki he founga ako ʻa e ʻEikí. Kapau te ke fakatupu ha ngaahi aʻusia ʻo e ako he founga ʻa e ʻEikí, te nau ako leva ʻi Heʻene foungá. Kapau he ʻikai te ke fai ia ʻe koe, heʻikai ke nau fai ia ʻe kinautolu.

ʻOku ou fakatauange te ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi hoʻo akoʻi hoʻo fānau akó ki he founga ako ʻa e ʻEikí. Ka ʻoku ou fakaʻamu foki te mou akoʻi fakahangatonu kiate kinautolu ʻa ʻEne foungá ʻi he ʻiloʻilo pau. ʻOku ʻi ai ha faingamālie ke fakahoko ia ʻi he Fakataukei Fakatokāteliné, ʻa ia ʻoku akoʻi totonu ai ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻo e “Maʻu e ʻIlo Fakalaumālié” e founga ʻa e ʻEikí ki he akó. ʻI hoʻo akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi he taʻú kakato, te ke akoʻi ai kinautolu ki he founga ako ʻa e ʻEikí. ʻE lava foki ke fai e akoʻi ko iá ʻi he ngaahi kalasi ʻinisititiuti ʻokú ke akoʻí.

Tokoniʻi muʻa hoʻo fānau akó ke nau ʻiloʻi ko e founga ʻa e ʻEikí ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku nau akó. Ko e ngaahi founga ʻoku nau aʻusia ʻi heʻenau ngaahi kalasi ʻi he ako māʻolungá pe ʻunivēsití ʻe fakatefito ia ʻi heʻenau kau faiakó. Ka ʻe lava maʻu pē ʻe hoʻo kau akó ʻo kau mālohi atu, pea ʻosikiavelenga ʻi heʻenau akó, mo maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaafeʻi muʻa hoʻo fānau akó ke nau maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he akó.

Fakaafe 3: Fakatomalá mo e Akó.  ʻOku ou fakaafeʻi ke mou akoʻi hoʻomou fānau akó ʻoku mahuʻinga ʻa e fakatomalá ki he ako fakamātoató. Ko e fakatomalá ko e founga ia ʻa e ʻEikí ki he ako fakafoʻituituí, tupulaki fakalaumālié, mo e fakaʻau ke hoko ʻo hangē pē ko Iá. ʻOku ako hoʻomou fānau akó ʻi he founga ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he mālohi huhuʻi mo fakaivia ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku hoko ʻi heʻenau moʻuí, ʻo fakaʻatā maʻanautolu ʻa ʻEne manavaʻofá mo ʻEne ʻaloʻofá.

Tokoniʻi muʻa ho fānau akó ke mahino kiate kinautolu ko e fakatomalá ko e founga fakalangi ia te nau malava ai ʻo tatau mo e Fakamo‘uí ʻi he taimi kotoa pē. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe felāveʻi ʻenau fakatomalá mo ha meʻa ʻoku nau fie maʻu ke taʻofi hono faí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe felāveʻi ia mo ha meʻa ʻoku nau fie maʻu ke kamata hono fakahokó. Tokoniʻi muʻa ke nau ʻiloʻi ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono tala ki he ʻEikí mo e pīsopé naʻa nau fehālākí. Ko e faiangahalá ko e tafoki mei he ʻEikí. Ko e fakatomalá ko e foki kiate Ia. ʻOku fie maʻu ʻi he fakatomalá ha liliu ʻo e lotó mo e fakakaukaú, ha liliu ʻo e moʻuí ki he tūkunga fakafoʻituitui ʻo e  kau akó.

Ka ke toe akoʻi ange muʻa ʻe lava ʻe he fakatomalá ʻo faitāpuekina kinautolu. Ko e founga ia ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kinautolu ke nau fai lelei ange pea hoko ʻo lelei ange ʻi he kotoa ʻenau moʻuí. ʻOku fie maʻu ia ke nau liliu mo tupulaki, pea ʻoku ʻuhinga ia ʻoku fie maʻu ke nau fakatomala, tafoki kakato ki he Fakamoʻuí, foaki kakato honau lotó kiate Ia ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku fakahoko e founga tafoki mo e foaki ko iá ʻi he kotoa e moʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ia ki he ako fakamātoató.

Fakamoʻoní

Te u ʻoatu ʻa e talaʻofa ko ʻení: Kapau te mou akoʻi hoʻomou fānau akó ke nau ʻiloʻi moʻoni ko hai kinautolu, ʻa e founga ke ako fakamaatoato ai ʻi he founga ʻa e ʻEikí, mo e tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻo e fakatomalá, te nau ako fakamaatoato ʻa e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe tupulaki ʻenau tui mo e ʻofa kiate Iá, pea te nau maʻu ʻa e fiefia ʻi he ʻEikí. Te mou aʻusia fakataha mo hoʻomou fānau akó ʻa e talaʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa e ʻEikí: “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia.”18

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e talaʻofa ko iá. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOkú Ne moʻui! Ko ʻEna ngāue māʻoniʻoní ʻeni. ʻOku pehē ʻeku fakamoʻoní ʻoku ʻoatu fakataha mo ʻeku ʻofá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki