Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Tuí ko ha Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue mo e Mālohi


Tuí ko ha Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue mo e Mālohi

Fakamafola ʻo e Ako Fakataʻu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú • Sune 13, 2017

ʻOku ou fiefia maʻu pē ke u kau fakataha mo kimoutolu ʻi he fakatahaʻanga mahuʻinga ko ʻení. ʻI heʻeku teuteu ki he fakatahá ni, naʻá ku kole ki he ʻEikí ke u ʻiloʻi Hono finangaló ke tau fakahoko maʻa ʻEne fānau ʻoku tangutu ʻi hotau ʻū loki akó mo hotau ngaahi ʻapí. Kuó u ongoʻi ʻi he ngaahi momeniti lōngonoá ʻa ʻEne houngaʻia ʻi hoʻomou ngaahi ngāue taʻetūkuá mo e feilaulau taʻefaʻalauá. Kuó u toe ongoʻi foki ʻEne fiefia ke faitāpuekina kimoutolu mo homou ngaahi fāmilí. Pea kuó u ongoʻi ʻEne vilitaki ke tāpuekina homou fānau akó ʻaki ha loto ʻofa mo ha fakamoʻoni ki Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.

He ʻikai aʻusia tokotaha pē ʻeni ʻi ha toe polokalama, lēsoni, ako, pe tekinolosia lahi pe lelei ange he ʻoku ʻikai ha toe meʻa te ne lava ʻo fetongi ʻa e tataki fakalangi ʻi he moʻui ʻa ʻetau kau akó. Ko e meʻa ʻoku tau ʻamanaki ki aí ʻe toki hoko mai pē ia ko ha meʻafoaki mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá pea ʻe fie maʻu  Hono mālohí ke fakahoko ʻaki e ngaahi mana ʻi he moʻui takitaha.

Ko e meʻa ʻe fie maʻu meiate kitautolú ke tau fakamālohia ha tui ʻoku lahi angé he ʻoku muʻomuʻa ʻa e tuí ʻi he mana kotoa pē. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni  H. ʻOakesi: “ʻKo e tui taʻeʻiai ha ngaahi ngāué ʻoku mate ia.’ Ka [naʻá ne toe tānaki atu], ʻKo e ngāue taʻeʻiai ha tuí ʻoku toe mate ange ia.”1  ʻI hono ʻai ʻe tahá, heʻikai lava ʻe heʻetau ngāue mālohi ʻo ʻomi ʻa e ola ʻoku tau fie maʻú ʻokapau ʻe taʻefakahoko ʻaki ia ʻa e tuí. Ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻi he tuí ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué mo e mālohí. Ko ha fakalahi ʻi heʻetau tui fakalūkufuá ko ha fakaʻilonga ia ki he ʻEikí ʻoku tau fakafalala kiate Ia mo Hono mālohi ke ueʻi fakalaumālie, fakaului, fakaivia, teuteuʻi, pea mo maluʻi ʻa e toʻu tangata kei tupu haké. Ko ha fakalahi ʻi he tui ki he Fakamoʻuí ʻe fakaivia ai ʻetau akoʻí, ʻetau ngaahi fakaafe ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke nau kau atu ki he seminelí pe ʻinisititiutí pe lau e folofolá, kae pehē foki ki heʻetau vā mo e mātuʻá mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Ko ia, ʻi he ngaahi uike mo e māhina ka hoko maí, kātaki te mou kau fakataha mai mo au ʻi he kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ke fakalahi ʻetau tuí? ʻOku ou tui ʻokú Ne mateuteu ke tokoni mai ʻo kapau te tau kole ange kiate Ia.

Fakamālohia ʻo e Tuí ko ha Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue

Naʻe akonaki ʻe Siosefa Sāmita ko hono fakamālohia ʻo e tui ki he ʻOtuá ʻoku fie maʻu ke tau maʻu “ha fakakaukau totonu ʻo kau ki hono ʻulungāngá, haohaoá, mo e tōʻongá” pea mo ha “ʻilo moʻoni ko e hala ko ia [ʻoku tau] tulifua ki ai he moʻuí ʻoku fenāpasi ia mo hono finangaló.”2 ʻOku fie maʻu ʻa e ongo meʻa mahuʻinga ko ʻení ke tau fakamālohia ai ʻa e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué.3

ʻI he konifelenisi lahi fakamuimui tahá, naʻe vahevahe ai ʻe Palesiteni Lāsolo  M. Nalesoni ha founga ʻe taha te tau lava ai ʻo aʻusia ʻa e fie maʻu ʻuluaki ʻo e ongo meʻá ni:

“Ko e lahi ange ʻetau ʻilo ki he ngāue mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí—ko e lahi ange ia e mahino kiate kitautolu ʻEne tokāteliné mo e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú—ko e lahi ange ia ʻetau ʻilo te Ne lava ʻo ʻomi ʻa e mālohi ʻoku tau fie maʻu ki heʻetau moʻuí.

“Naʻá ku kole ki he kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí he kamataʻanga ʻo e taʻu ní, ke fakatapui ha konga honau taimí ʻi he uike kotoa ke ako ʻa e meʻa kotoa pē naʻe folofola mo fakahoko ʻe Sīsū ʻoku lekooti ʻi he ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí. Naʻá ku fakaafeʻi kinautolu ke tuku e ngaahi fakamatala fakafolofola kotoa pē kau kia Kalaisi ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá, ke hoko ko ha tefitoʻi nāunau fakalēsoni fakafoʻituitui.

“Naʻá ku fai e tukupā ko iá he kuó u ʻosi tali ia ʻe au. Naʻá ku lau mo laineʻi e veesi kotoa pē ʻoku kau kia Sīsū Kalaisi, hangē ko ia kuo lisi ʻi he tefitoʻi ʻuluʻitohí mo e fakalea ʻe 57 ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá. Ko e taimi ne ʻosi ai e ngāue ko iá, ne ʻeke mai ʻe hoku uaifí pe ko e hā haʻane ʻaonga kiate au. Naʻá ku talaange, ‘Ko ha tangata foʻou au!’”4

Ne u fie fakamanatu e fakaafe ko ʻení kiate kimoutolu he kuó u mātā tonu ʻa e ngaahi lelei ʻo e ako fakamātoato ko ʻení peá u ʻilo ko e lahi ange ʻetau mahino mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí, ko e lahi ange ia ʻetau tui kiate Iá.

Hangē ko ʻeku lea ʻanenaí, naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefá, ko ha konga mahuʻinga ʻe taha ʻo e tuí ko e ako ke fakafenāpasi ʻetau moʻuí ki he finangalo ʻo e ʻEikí. Ke fakatātaaʻi ʻení, tuku ke u vahevahe mo kimoutolu ha sīpinga ʻe ala fakafelāveʻi ki ai e ngaahi faʻē ʻoku ʻi hení:

Ko Selesitia Teivisí ko ha faʻē kei talavou ia ki ha fānau ʻe toko tolu ʻa ia ʻoku faʻa ʻā maʻu pē ʻene pēpeé ʻi he pō kotoa. Naʻe kamata ke ne lotu ke ne lava mo ʻene pēpeé ʻo maʻu ha mohe feʻunga. Ka naʻe hangē ne ʻikai ke talí ʻene lotú. Ne hoko ʻeni ko ha meʻa ke ne feinga ke mahino lelei ange ai ʻa e lotú mo e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne maʻu ai ha nongá. Naʻá ne ako mei he Bible Dictionary ʻoku “tau lotu ʻi he huafa ʻo Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tatau ai ʻetau fakakaukaú mo e fakakaukau ʻa Kalaisí, pea ke tatau ʻetau ngaahi fakaʻamú mo e ngaahi finangalo ʻa Kalaisí. … ʻOku tau kole leva e ngaahi meʻa ʻoku lava ke foaki mai ʻe he ʻOtuá. ʻOku lahi ha ngaahi lotu ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tali koeʻuhí ʻoku ʻikai ke kole ia ʻi he huafa ʻo Kalaisí; ʻoku ʻikai ko e ʻEne finangaló ia ka ko e ola ia ʻo e siokita ʻa e loto ʻo e tangatá.”5

Ko ia naʻe fakakaukau ʻa Selesitia ke ne faʻu ha lisi ʻo e ngaahi meʻa kuó ne koleá. ʻI heʻene faʻu ʻa e lisi ko ʻení, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe meimei lahi ʻene lotú ko ʻene kole pē ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fie maʻú, ʻa ia ko e kole ki he Tamai Hēvaní ke liliu e tūkunga ʻoku ʻi aí. Naʻá ne fakakaukau leva ke faʻu ha lisi ʻe taha, ke hiki e ngaahi meʻa ko ia naʻá ne fakapapauʻi naʻe finangalo e Tamai Hēvaní maʻaná. Ko e moʻoni ne ʻikai hōhoa lelei ʻa e ongo lisí—ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ko Hono finangaló ke tau fiefia. Ka naʻe akoʻi ʻe he kiʻi ngāue ko ʻení ha moʻoni mahuʻinga. Neongo naʻá ne fie maʻu ke liliu hono tūkungá, naʻe finangalo e ʻOtuá ke liliu ia. Naʻá ne fakakaukau leva ke liliu ʻene founga lotú kae lava ke fenāpasi lelei ange ʻene fie maʻú mo ia ʻoku finangalo ki ai e Tamai Hēvaní. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“Ne u ʻiloʻi ha kiʻi founga ʻe tokoni kiate au ʻi heʻeku ngaahi lotú. ʻOku peheni ia—ko e taimi pē ʻokú ke kole ai ha meʻa ʻokú ke fie maʻu ka ʻoku ʻikai ke ke loko fakapapauʻi ko e meʻa ia ʻoku finangalo ki ai e ʻOtuá, fakapipiki ki ai ʻa e kupuʻi lea ‘ka ʻikai’ peá ke toki tānaki atu leva e meʻa ʻokú ke fakapapauʻi ʻoku finangalo e ʻOtuá maʻaú.

“Hangē ko ‘ení: ‘[Tamai Hēvani], kātaki ʻo tokonia ke u maʻu ha mālōlō feʻunga he poó ni, ka ʻikai, tokonia ange muʻa ke u maʻu ha ivi feʻunga ke u fiefia mo ngāue mālohi.’ ‘[Tamai Hēvani], tāpuekina ange muʻa hoku fohá ke ne moʻui lelei mei he mahaki ko ʻení, ka ʻikai, tokonia ke mau falala ki he ʻAfio ná pea ke mau maʻu ha faʻa kātaki.’ ‘[Tamai Hēvani], tāpuekina ange muʻa ke u kei kau pē ʻi hoku ngaahi kaungāmeʻá, ka ʻikai, tokonia ange muʻa ke u angaʻofa mo angalelei neongo ʻeku ongoʻi liʻekiná.’” 

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“Kuó u ʻahiʻahiʻi ʻeni ʻi ha meimei taʻu ʻeni ʻe taha, pea te u pehē kuo fakalakalaka moʻoni ʻeku lavameʻa he lotú. …

“ʻOku ou ongoʻi kuó u aʻusia moʻoni ʻa e taumuʻa totonu ʻo e lotú, ʻa ia ʻoku ʻikai ko e aleaʻi ʻeku ngaahi holí, ka ke fakafenāpasi haʻakú ki he ʻOtuá. …

“Ko ha lelei taʻeʻamanekina ia ʻa e ʻikai ke u toe ilifia ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻá pe taʻemaʻu ʻa e meʻa ʻoku ou fie maʻú ʻo hangē ko ia ne u anga ki aí he kuó u mātā tonu pea ongoʻi ʻa e tali ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi lotú—ʻa ʻeku ngaahi fakaʻamú mo ʻeku ngaahi ‘ka ʻikaí’ fakatouʻosi.”6

ʻOku ʻomi ʻe he aʻusia ʻa Selesitiá ha sīpinga ʻe ala tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau ngaahi lotú mo ʻetau feinga ko ia ke fakamālohia e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué. Ke mahino angé, he ʻikai hanga ʻe he tuí ʻo toʻo mei heʻetau fānaú pe fānau akó ʻenau tauʻatāina ke filí pea he ʻikai mole ai e ngaahi faingataʻá mo e pole kotoa ʻi heʻetau moʻuí. Ka te ne lava ʻo faitokonia kitautolu ke tau kātekina lelei ange pea ako mei he ngaahi faingataʻá. Te ne toe liliu foki ʻa e founga ʻoku tau fakakaukau ai ki heʻetau fānau akó (mo ʻetau fānaú) mo e founga ʻoku tau lotua ai kinautolú. Te ne liliu ʻetau feohi ʻi he loki akó mo hotau ngaahi ʻapí. Te ne tokoni ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, fiefiá, mo e fakatuʻamelié ʻi ha māmani fakapōpōʻuli. Te ne fakatupu ha ngaahi faingamālie ki he fakahā fakafoʻituituí mo ʻomi e mālohi ki heʻetau akoʻí. Te ne fakaaʻu ʻetau fakamoʻoní ki he ngaahi loto ʻo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

ʻOku taʻofi ʻe he tui moʻoní ʻa e kumi ʻuhingá. ʻOku tataki ki he siviʻi kitá, ʻa ia ʻoku hoko ai e fakatomala moʻoní mo e tupulaki ʻoku mahuʻingamālié. ʻOkú ne fakamālohia kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he tauhele ʻo e toki ʻamanaki pē ki ha makatuʻunga lelei ʻo ka toki liliu ʻa e niʻihi kehé, hangē ko ʻetau lea ʻo pehē “Kapau pē naʻe ʻi ai ha poupou lelei ia mei he mātuʻá pe kau taki ʻo e Siasí, ʻe toe lelei ange ia.” ʻOku ʻikai fakatefito ʻa e founga ko iá ʻi he Fakamoʻuí pea he ʻikai lava ai ke maʻu Hono mālohí. He ʻikai ke maʻu ai ʻa e mana ʻoku tau fie maʻú. ʻOku tau maʻu pea ʻoku tau feʻunga pē ke fakakakato e ngāue ʻa e ʻEikí kapau ʻoku tau maʻu ʻa e tui feʻunga ke kole fakamaatoato ke Ne liliu mo oʻi kitautolu ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

ʻOku moʻoni ʻeni ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku tau ongoʻi taʻefeʻunga mo lōmekina aí. Naʻá ku ako ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi heʻeku kei talavoú teuteu ke ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku faʻa fakakaukau maʻu pē te u ngāue fakafaifekau, ka ʻi heʻeku kei siʻí ko e taimi pē ne u fakakaukau ai ki aí naʻá ku manavasiʻi. Naʻe ʻikai ke u teitei fiemālie ke lea ʻi ha haʻofanga kakai. ʻOku ʻi ai hoku mehikitanga ʻokú ne kei tala pē naʻá ne toki sio pē ki hoku kanoʻi matá ʻi hoku taʻu hongofulu tupú he naʻá ku faʻa lue ʻulu punou holo pē, ke fakapuliki hoku fofongá. Naʻá ku maʻu ʻi he ako lotolotó ha D- ʻi he kalasi tulamá, ko e maaka lava maʻulalo tahá ia. Naʻe ʻikai pē ke u lavaʻi ʻa e tuʻu mei muʻa ʻi he kalasí, ʻo aʻu pē ki hano lau ha lea kuo teuteuʻi ne ʻomi ʻe he faiakó.

Hili hono maʻu hoku uiuiʻi ke u ngāue ki Mekisikoú, naʻe vahe mai ke u lea mo hoku tokoua lahí ʻi ha faeasaiti ʻa e toʻu tupú. Ne miniti pē ʻe nima ʻeku leá, pea maʻu leva ʻe heʻeku tokouá e toenga e taimí. ʻOku ʻikai ko ha fakalahi ia ʻa e pehē ko ʻeku leá ko e lea taʻeoli taha ia kuo fakahoko ʻi he siasí ni pe ʻi ha toe siasi ange. ʻI he fakaʻosinga ʻo e faeasaití, ne tokolahi ʻa e toʻu tupu ne nau tuʻu laine mai ke fakamālō ki hoku tokouá. Naʻe ʻi ai ha tokotaha angaʻofa naʻá ne afe mei he lainé ʻo pehē mai, “Mālō. Ko ha lea mālie naʻá ke fakahokó.” Naʻá ku pehē loto pē, “Ko ha tokotaha angaʻofa koe, ka ʻokú ke fuʻu loi ʻaupito.” Ne u foki lotofoʻi ki ʻapi mo fifili pe ʻe fēfē nai haʻaku ʻamanaki atu ke ngāue fakafaifekau. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi feʻunga ke akoʻi e ongoongoleleí ʻi he lea faka-Pilitāniá, kae fēfē ai e lea faka-Sipeiní naʻe fie maʻu ke u ako ki aí.

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ne u kei ongoʻi loto mamahi pē, naʻá ku fakaava hake e folofolá ʻo lau e talanoa kia ʻĪnoké. Ko e taimi naʻe fekauʻi ai ʻa ʻĪnoke ke ui ki he kakaí ke nau fakatomalá, ʻoku pehē ʻi he veesi 31, “naʻá ne punou hifo ia ki he kelekelé, ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻo ne fakatau folofola ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻo pehē: Ko e hā kuó u ʻilo ai ʻa e ʻofa ʻi ho ʻaó, ka ko ha tamasiʻi pē au, pea ʻoku fehiʻa ʻa e kakaí kotoa pē ʻiate au; he ʻoku tōʻohi ʻeku leá; ko ia ko hoʻo tamaioʻeiki koā au?”7 I he tali ki he tālafili mo e taʻefalala ʻa ʻĪnoke ki hono uiuiʻí, naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e tali fakaʻofoʻofa mo fakapapau ko ʻeni ʻi he veesi 34: “Vakai, ʻoku ʻiate koe ʻa hoku Laumālié, ko ia, te u fakatonuhiaʻi ʻa hoʻo ngaahi lea kotoa pē; pea ʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá ʻi ho ʻaó, pea ʻe afe ʻa e ngaahi vaitafé mei honau tafeʻangá; pea te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia, ke ke ʻaʻeva mo au.” 8

Naʻá ku manavasiʻi, taʻepauʻia, mo taʻemateuteu ki he kahaʻú, ka naʻe ueʻi au ʻe he laumālie ʻo e lea ko iá, ne u heka ʻi he fuofua taimi ʻo ʻeku moʻuí ʻi ha vakapuna ʻo puna ki Mekisikou ke ngāue fakafaifekau. Naʻá ku ako ai kapau te tau loto ki ai, te tau lava moʻoni ʻo ʻaʻeva fakataha mo e ʻEikí. Naʻá ku ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní: “Ko e tangata mo e fefine kuo momoi ʻene moʻuí maʻá e ʻOtuá te ne fakatokangaʻi ʻa e toe lahi ange ʻa e meʻa te ne lava ke fai ʻaki ʻene moʻuí.”9

Fakamālohia ʻo e Tuí ko ha Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Mālohí

Ne u toe ako ha meʻa makehe kau ki he tuí mei he talanoa ko ia kia ʻĪnoké. Fakafanongo ki he meʻa naʻe hoko ki he tamasiʻi ko ʻeni naʻe tōʻohi ʻene leá pea fehiʻanekinaʻi ʻe he kakaí. ʻOku pehē ʻi he tohi ʻa Mōsese 7:13 , “Naʻe lahi fau ʻa e tui ʻa ʻĪnoké ko ia naʻá ne tataki ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá, pea naʻe ō mai ʻa honau ngaahi filí ke tauʻi ʻa kinautolu pea naʻá ne lea ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, pea naʻe ngalulu ʻa e fonuá, pea naʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá, ʻo hangē pē ko ʻene fekaú; pea naʻe liliu ʻa e ngaahi vaitafé mei honau ngaahi tafeʻangá; pea naʻe ongona ʻa e ngungulu ʻa e fanga laioné mei he feituʻu maomaonganoá; pea manavahē lahi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ko e meʻa ʻi he lahi pehē fau hono mālohi ʻo e lea ʻa ʻĪnoké, pea mo e lahi fau ʻo e mālohi ʻo e lea naʻe tuku kiate ia ʻe he ʻOtuá.”10 ʻOku ʻikai ke hangē ia ha tamasiʻi naʻe tōʻohi ʻene leá. ʻOku hangē ia ha tangata ʻokú ne maʻu e tuí pea ʻi heʻene ʻaʻeva mo e ʻEikí ʻokú ne hiki ai e ngaahi moʻungá.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea “ueʻi e mataʻi uasí” pe “ueʻi e huí” ke fakaʻuhinga ʻaki hano fakaleleiʻi ha fanga kiʻi meʻa iiki, ka kuo teʻeki ke fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke ueʻi ha hui. ʻOkú Ne fakaafe mai ke tau hiki e ngaahi moʻungá. Naʻá Ne folofola, “Kapau ʻe ʻai homou tuí ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi mūsitá, te mou pehē ki he moʻungá ni, Hiki ʻi heni ki he potú na; pea ʻe hiki ia; pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻe faʻa fai ʻe kimoutolu.”11

Ko e tui ko ʻeni ke hiki e ngaahi moʻungá—pe ʻoku fakahangatonu pe heliaki ʻa e ngaahi moʻunga ko iá—ko ha tuʻunga makehe ia ʻo e tuí. Hangē ko ia naʻe akonaki ʻe D. Toti Kulisitofasoní:

“[ʻOku ʻi ai ha] tuʻunga ʻo e tuí ʻoku kau ai e fakapapauʻi fakalaumālie ʻe hoko ai e ngaahi ngāue leleí, tautefito pē ki he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fekau ʻo e ongoongoleleí. Ko e tui moʻoni ʻeni kia Kalaisí. …

“ʻOku ʻi ai foki ha tuʻunga ʻo e tuí ʻoku ʻikai ngata ʻi heʻene puleʻi hotau ʻulungāngá ka ʻoku toe  fakamālohia ai mo kitautolu ke liliu pea fakahoko e ngaahi meʻa ne ʻikai mei lava ke hokó. ʻOku ou lea ʻo kau ki he tuí ʻo ʻikai ko ha  tefitoʻi moʻoni pē ʻo e ngāué ka ko ha tefitoʻi moʻoni foki  ʻo e mālohí.”12

Ko e faʻahinga tui ʻeni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Hepelū 11 ʻa ia naʻe maʻu ʻe ʻĪnoke, ʻĒpalahame, Sela pea mo Mōsesé. Ko e tui ʻeni naʻe lava ai ʻe he kau palōfitá ʻo “fakavaivai ʻa e ngaahi puleʻangá ʻi he tuí, mo fai māʻoniʻoni, mo lavaʻi ʻa e ngaahi talaʻofá, mo tāpuni ʻa e ngutu ʻo e fanga laioné, ʻo fuʻifuʻi ʻa e kakaha ʻo e afí, pea hao ʻi he mata ʻo e heletaá, pea fakamālohiʻi ʻi he ʻenau vaivaí, … [pea] naʻe maʻu ʻe he kau fefiné ʻenau maté kuo fokotuʻu moʻui.”13

Ko e tui ʻeni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻEta 12, ʻoku ʻuhinga kia ʻAlamā, ʻAmuleki, Nīfai, Līhai mo ʻĀmoní.14 Ko e tui ia naʻe fakamatalaʻi “naʻe pehē ʻe he tokoua ʻo Sēletí ki he moʻunga ko Seiliní, Ke hiki—pea naʻe hiki ia. Pea kapau naʻe ʻikai haʻane tui pehē naʻe ʻikai ke hiki ia.”15 Pea mo e fakaʻosí, “naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻa ia naʻe fuʻu mālohi lahi ʻenau tuí, ki muʻa ʻoku teʻeki hāʻele mai ʻa Kalaisí, naʻe ʻikai faʻa taʻofi ʻa kinautolu ʻi he loto veilí”—fakafanongo ki he kupuʻi lea ko ʻení—“ka naʻa nau mamata moʻoni ʻaki honau matá ki he ngaahi meʻa ʻa ia kuo nau sio ki ai ʻaki ʻa e  mata ʻo e tuí, pea naʻa nau fiefia.”16

Ko e ngaahi sīpinga fakangalongataʻa kotoa ʻeni ʻo e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e mālohí. Ka ko e sīpinga fakaʻosí ʻoku tautefito ʻene tohoakiʻi ʻeku tokangá. Naʻa nau fuofua mamata ki he ngaahi meʻá ni ʻaki e mata ʻo e tuí kimuʻa pea nau toki mamata ki ai ʻaki honau mata fakamatelié. ʻOku ʻi ai ha sīpinga fakaeonopooni mahuʻinga ʻo e meʻá ni meia Palesiteni Pilikihami ʻIongi. ʻI heʻene lave ki he kelekele ʻa ia ʻoku tuʻu ai e Temipale Sōlekí, naʻá ne pehē: “ʻOku hāhāmolofia ke u lave ʻo kau ki he ngaahi fakahaá pe mata meʻa-hā-maí, ka ʻoku taau ke u pehē … naʻá ku ʻi heni, pea ne u mamata ʻi he laumālié ki he Temipalé. … naʻe teʻeki ʻaupito ke u sio ʻi he kelekele ko iá, ka ne u mata meʻa-hā-mai ki ai.”17

Ko e maʻu ko ia ha mata meʻa-hā-mai ki he kahaʻú, mo e finangalo ʻo e ʻEikí, ko ha konga mahuʻinga ia hono ngāueʻi ʻo tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e mālohí.

ʻOkú ke lava nai ʻo sio ki he mana ʻoku tau fie maʻú ʻi hoʻo mamata ʻaki e mata ʻo e tuí? ʻOkú ke lava nai ʻo sioloto ki hoʻo akoʻi e kalasí ʻaki ha falala lahi ange ki he ʻEikí, mo ʻEne folofolá, pea mo hoʻo fānau akó? ʻOkú ke lava nai ʻo sioloto ki hoʻo fānau akó ʻoku nau toe falala ange ki he ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku nau toe matuʻuaki ange e faiangahalá, mo mateuteu ange ke fakahoko ʻa ia kotoa ʻoku kole ʻe he ʻEikí meiate kinautolú ʻi heʻenau mavahe mei ho loki akó? Pea ʻokú ke lava nai ʻo sio ʻaki ho mata ʻo e tuí ki ha toʻu tupu lahi ange, tatau pē siasi mo e taʻesiasi, ʻoku nau tali ʻetau ngaahi fakaafe ke nau haʻu ʻo kau ʻi he mana ko ʻení? Ko e hā nai ʻe fai ʻe he ʻEikí kapau te tau fakamālohia ʻetau tuí fakalūkufua, ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué mo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e mālohí fakatouʻosi?

“ʻOku ʻIate Kitautolu ʻa [e ʻEikí]; ʻOua Naʻa Mou Manavahē Kiate Kinautolu.”

Kimuʻa peá u fakaʻosí, ʻoku ou fie vahevahe ha sīpinga fakaʻosi. ʻOku ou maʻu ʻi hoku ʻōfisí ha tā tongitongi mei he papa ʻōlivé ʻokú ne fakafōtunga ʻa e taha ʻo e fakamatala fakafolofola ʻoku ou manako taha aí pea ko ha fakamanatu maʻu pē ia kiate au ʻa e fie maʻu ke tuí. Ko ha fakatātā ia ʻo Kēlepi mo Sōsiua, ʻa ē naʻe fekauʻi ʻe Mōsese, fakataha mo e kau tangata kehe ʻe toko 10, ke nau kumi ki he fonua ko Kēnaní pea ʻomi ha lipooti. Naʻe foki mai e kau tangata kehe ʻe toko 10 ʻo pehē, “ʻOku mālohi ʻa e kakai ʻoku nofo ʻi he fonuá, pea kuo ʻā maka ʻa e ngaahi koló, ʻo lahi ʻaupito.”18

“Naʻe lolomi ʻe Kēlepi ʻa e kakaí ʻi he ʻao ʻo Mōsesé, ʻo ne pehē, Ke tau ʻalu hake ke vave, ʻo maʻu ia; he ʻoku tau  mālohi ke ikuna ia.

“Ka naʻe pehē ʻe he kau tangata naʻa nau ʻalu hake mo iá, ʻe ʻikai te tau mālohi ke ʻalu hake ki he kakaí; he ʻoku nau mālohi ʻiate kitautolu.”19

Koeʻuhí ko ʻenau taʻetuí, “naʻa nau ʻomi … ʻa e ongoongo kovi ʻo e fonua naʻa nau ʻalu ʻo vakaí, ʻo pehē, … ko e kakai kotoa pē naʻa mau mamata ʻi aí ko e kau tangata lalahi ʻaupito, … pea naʻa mau tatau ʻi homau mata ʻomautolú [ko e] fanga heʻé.”20

Ka naʻe tali ange ʻe Sōsiua mo Kēlepi, “ʻOku ʻiate kitautolu ʻa [e ʻEikí]; ʻoua naʻa mou manavahē kiate kinautolu.”21

Ka naʻe hangē ʻa e kakaí ko e kau talafekau taʻetui ʻe toko 10, ʻo ʻikai sio ki he meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke faí pea muimui ʻia Sōsiua mo Kēlepi. Koeʻuhí ko ʻenau taʻetuí, naʻe hē holo ʻa e kakaí ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻi ha toe taʻu ʻe 39. ʻI hono kotoa ʻo e kakai ko iá, ko Sōsiua pē mo Kēlepi naʻá na kei moʻui ʻo fakangofua ke na hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Mahalo ʻoku mou manatuʻi ʻa e lea ʻiloa ʻa Kēlepí ʻi heʻene tuʻu mo Sōsiua ʻi he veʻe Moʻunga Hepeloní, ko e feituʻu pē ia naʻa nau fononga holo ai ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá. Naʻe pehē ʻe Kēlepi:

“ʻOku ou kei mālohi tatau he ʻahó ni mo ʻeku mālohi ʻi he ʻaho ko ia naʻe fekau ʻe Mōsese kiate aú. …

“Pea ko ʻeni foaki mai kiate au ʻa e moʻungá ni.”22

Koeʻuhí ko ʻene tuí, naʻá ne maʻu ai mo hono fāmilí ʻo laui toʻu tangata ʻa ʻene moʻunga ʻi he fonua ʻo e talaʻofá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa ʻoku hanganaki mai. Mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau lotosiʻi ʻo ʻomi ha ongoongo kovi ʻoku fonu ʻi he manavahē mo e tālafili. He ʻikai lava ʻe he taʻefalala ko ʻeni ki he ʻEikí ke tau aʻusia ai e fonua ʻo e talaʻofá. Kuo pau ke tau hangē ko Kēlepi mo Sōsiuá ʻo siʻaki ʻetau manavaheé pea fakamālohia ʻetau tuí ke maʻu e ngaahi tāpuaki kuó Ne fakatatali maʻatautolú.  Kuo pau ke tau vakai ki he ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí ko ha faingamālie ia ke fakalahi ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí.

Ko e hā nai ka fai ʻe he ʻEikí kapau te tau fetongi kotoa ʻa e manavaheé mo e tālafilí ʻaki e ʻamanaki leleí mo e tuí? ʻOku ou tui he ʻikai ngata pē ʻi Heʻene ʻunuki ʻa e huí ka ʻe hiki mo e ngaahi moʻungá foki—koeʻuhí kae hoko ʻa e ngaahi maná ʻi he moʻui ʻo e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí. ʻI he fakautuutu ange ʻetau tuí, ʻe pehē pē mo e tui ʻo kinautolu ʻoku tau akoʻí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe faitāpuekina kimoutolu heʻetau Tamai Hēvaní pea te Ne tāpuekina ʻetau fānau akó ʻi heʻetau fakamālohia ʻetau tui ki Hono ʻAlo ʻofaʻanga mo haohaoá, ko e Fakamoʻui, Huhuʻi, mo e Fakalaloa ʻo e māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “Challenges to the Mission of Brigham Young University” (BYU Leadership Conference, Apr. 21, 2017), 8.

  2. Lectures on Faith (1985), 38; naʻe teuteuʻi ʻa e Lectures on Faith ʻi he fakahinohino ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  3. “Ko e tuí ko ha meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku foaki ko ha fakapale ʻo ha anga māʻoniʻoni fakataautaha. ʻOku foaki maʻu pē ia ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ʻa e anga māʻoniʻoní, pea ko e lahi ange ʻa e fua ʻo e talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ko e lahi ange ai pē ia ʻa e tui ʻoku foaki maí.” (Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 264).

  4. Russell M. Nelson, “Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 39.

  5. Bible Dictionary, “Prayer.”

  6. Celeste Davis, “How to Pray in a Way God Can Answer,” Apr. 12, 2016, blog.lds.org.

  7. Mōsese 6:31.

  8. Mōsese 6:34.

  9. Ezra Taft Benson, “Jesus Christ—Gifts and Expectations,” Ensign, Dec. 1988, 4.

  10. Mōsese 7:13; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  11. Mātiu 5:20.

  12. D. Todd Christofferson, “Ko Hono Langaki e Tuí ʻia Kalaisí,” Ensign, Sepitema 2012, 55; vakai foki Molonai 7:33.

  13. Hepelū 11:33–35.

  14. Vakai ʻEta 12:13–15.

  15. ʻEta 12:30.

  16. ʻEta 12:19.

  17. Brigham Young, “Minutes of the General Conference,” Deseret News, Apr. 30, 1853, 150.

  18. Nōmipa 13:28.

  19. Nōmipa 13:30–31.

  20. Nōmipa 1:32–33.

  21. Nōmipa 14:9.

  22. Sōsiua 14:11–12.

Paaki