Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Ko e Ului ʻo e Fānau ʻa e ʻOtuá


Ko e Ului ʻo e Fānau ʻa e ʻOtuá

Fakamafola ʻo e Ako Fakataʻu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú • Sune 13, 2017

ʻOku ou fiefia ke kau fakataha mo kimoutolu ʻoku taki mo akoʻi ʻi heʻetau Semineli mo e ʻInisititiuti Fakalotú pea mo homou ngaahi hoa ʻofaʻangá. Kuo mau feʻiloaki mo e tokolahi ʻo kimoutolu ʻi he funga ʻo e māmani, pea ko ha niʻihi fakaofo ʻa kimoutolu. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga lahi ki ai. ʻUluakí, ʻoku ʻoatu ʻe he Siasí ʻa e faingamālie ngāué kiate kinautolu pē ʻoku taau ke maʻu ha lekomeni temipalé, fakamoʻoniʻi ʻoku nau malava ke akoʻi, pea kuo fakaongoongoleleiʻi mo fakangofua ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe, kau ai mei he Poate ʻo e Akó. Mahalo ʻoku ʻikai tatau hono siviʻi ʻo kimoutolu ko e kau faiako kuo uiuiʻí mo kinautolu ʻoku ngāué, ka ʻi heʻeku aʻusiá, ʻoku uiuiʻi ʻe he kau taki fakalotofonuá ʻa e lelei tahá ke faiako ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí. Ko hono uá, kuo mou ma’u ’a e tokāteline ʻa Kalaisí, ʻa ia ne pehē ʻe Nīfai ko e “tokāteline moʻoni pē ʻe taha ia ʻa e Tamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”1 ʻOku ʻomi ʻe hono akoʻi e tokāteliné ni ha fakalotolahi ke moʻui ʻaki ia, pea ko e ʻuhinga ia ʻoku mou fuʻu lelei aí. Hokohoko atu pē ʻi he founga ko iá!

Ko ha fāmili semineli kitautolu! Ne uiuiʻi au ko e palesiteni ʻo e Siteiki Honolulu Hauaiʻí ʻi he taʻu ʻe 32 kuohilí. Ne māhina ʻe 18 ʻema tama siʻisiʻi tahá pea taʻu 11 ʻa e lahi taha ʻo ʻema fānau ʻe toko faá. Ne u ʻi ha ngāueʻanga femouʻekina, pea ne hangē kuo fuʻu lahi ʻeni ki he meʻa te mau malavá. Pea ne kole mai ʻe kinautolu ʻoku fai faleʻi ʻi he seminelí ki homau siteikí, ʻi ha loto fakafehuʻi koeʻuhí ko e tūkunga ʻo e kei iiki ʻema fāmilí, “ʻOkú ke pehē ʻe faingamālie nai ʻa Sisitā Holositolomu ke lava ʻo faiako semineli?” Ne ʻikai ke ma anga ʻi he tali ʻikai ki ha uiuiʻi, ko ia ai ne ma mihiʻi ʻema mānavá pea pehē, “ʻIo.”

Ko e kamataʻanga ia ʻo ha taimi faingataʻa ka ko ha meʻa lelei moʻoni ki homa fāmilí. Ne ʻā hoku uaifi ko Taianá ʻi he 4:30 ʻi he ngaahi ʻaho lolotonga ʻo e uiké ke teuteu ki he seminelí ʻi he 6:00 a.m. Ne fie maʻu foki au ke u fafangu e fānaú, tokoni ke nau kaukau mo teuteu, teuteuʻi e kai pongipongí pea ʻai e meʻa ke maau e meʻa kotoa koeʻuhí ʻi he tau mai ʻa Taiana ʻi he 7:00 a.m. te u ʻalu leva ki he ngāué peá ne ʻave ʻe ia ʻa kinautolu ʻoku taʻu feʻungá ki he akó.

Ko e ʻema ngāue tuʻupau ʻeni ʻi he taʻu ʻe valu pea toki uiuiʻi ʻa Taiana ke hoko ko e palesiteni ʻo e Kau Finemuí. Hili ha taʻu ʻe nima ne toe haʻu e fai faleʻi ki he seminelí ʻo tukituki ʻi homau matapaá mo e kole, “ʻOku ʻi ai ha kalasi lalahi faingataʻa ʻaupito; ʻe toe lava nai ʻa Sisitā Holositoloma ʻo faiako semineli?” Ko ia, ne toe tānaki atu ha taʻu ʻe tolu makehe ki he taʻu ʻe valú, pea ne toki tukuange pē ia ʻi ha telefoni meia Palesiteni Hingikelī. Ne uiuiʻi au ko ha Taki Māʻolunga, pea ne vaheʻi kimaua ki heʻema fuofua ngāué ki Siapani. Ko ia ai, ko kimoutolu ko ia ko e kau faiako uiuiʻí, tokanga ʻi hoʻo ʻamanaki ki hoʻo tukuangé—ʻoku ʻikai te ke ʻilo e feituʻu te ke iku ki aí!

Ka ʻokú ma toe sio atu ki he taimi faingataʻa mo femoʻuekina ko iá ʻaki ha loto lelei mo houngaʻia foki. Ne matuʻaki ʻofa ʻa Taiana ʻi heʻene fānau ako seminelí (pea naʻa nau ʻofa ʻiate ia). Naʻá ne faiako foki ki heʻema fānaú takitaha ʻi he seminelí, pea mo ʻema ngaahi ʻilamutú, pea ko e taha ʻeni ʻo kinautolu ʻoku hoko ko ha talēkita ʻinisititiuti pea ʻoku ou ʻamanaki ʻokú ne kau mai ki he polokalamá ni. Tānaki atu ki aí, ne hoko e faiako kikiví ni ko ha meʻa ia ke fakamālohia ai e fakamoʻoni mo e ʻilo fakafolofola ʻa Taianá—pea ko ha meʻa ia kuó ne faitāpuekina lahi ai au mo homa fāmilí. ʻIkai ngata aí, naʻá ne “fakaʻatā” foki ke u feohi mo ʻema fānaú ʻi he taimi pē ko ia ʻoku ou faʻa ʻatā aí—ʻi he ngaahi houa hengihengi lotolotonga ʻo e uiké. Ko ha tāpuaki makehe ia moʻoku pea ʻoku ou tui moʻonautolu foki. Ko ia, ʻoku mou vakai, ko e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi faingataʻa lahi tahá ʻoku hoko ia ko hotau ngaahi tāpuaki fungani tahá.

ʻOku ou fiefia ke kau ʻi he ʻahó ni mo ha kaungā ngāue ʻa ia ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi lahi. ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Poate Akó pea mo e Kōmiti Pule ʻo e Poaté, ʻoku ou fakataha tuʻo ua ʻi he māhina takitaha mo ʻEletā Kim B. Clark ko ʻetau Komisiona fakaofó, pea mo Chad H Webb, ʻa e pule fisifisimuʻa ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú. ʻOku tataki lelei ʻa kimoutolu ko ia ʻoku fakangāueʻi pe fai fatongia ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí ko e Poate Ako ʻo e Siasí ʻoku sea ai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni pea ʻoku kau ki ai ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa. ʻOku hoko foki ʻa ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ko ha mēmipa ʻo e Poaté pea mo e sea ʻi he Kōmiti Pulé. ʻOku tānaki atu foki ki he kau mēmipa ʻo e Poaté pea mo e Kōmiti Pulé ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland, Sisitā Jean B. Bingham, pea mo Sisitā Bonnie L. Oscarson. ʻOku ou ofo maʻu pē ʻi he fakamuʻomuʻa mo e maʻuʻanga tokoni ʻoku foaki ki he akó ʻi he Siasí.

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ngaahi fakakaukau mo kimoutolu ʻoku ʻi ai homou fatongia mahuʻinga ʻi he ako fakalaumālie ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí. Kuó u ʻosi lau ki he tokāteline maʻongoʻonga ʻa Kalaisí. ʻOku founga fēfē nai ʻa e tokoni ʻa e Siasí ni ki hono kau mēmipá ke mahino mo moʻui ʻaki e tokāteliné ni? Ko e founga ʻe taha ke ʻeke ai e fehuʻí ni ko e, “Ko e hā e tuʻunga mahuʻinga fakaʻaposetolo ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní?”

Ko ha founga ʻe taha ke ako ai ki he ngaahi tuʻunga mahuʻinga ʻoku fakamuʻomuʻa ko ʻení ko e maʻu ko ia ʻo e mahino ki he “ngāue ʻo e fakamoʻuí.” Ko e fakamatala mahinongofua taha ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻoku ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2. Manatuʻi ʻoku fakangofua ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e tohi tuʻutuʻuni ʻo e Siasí. ʻOku pehē: “ʻOku fekauʻi atu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke nau ‘ngāue ʻi heʻene ngoue vainé ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatá’ (T&F 138:56). ʻOku kau ʻi he ngāue ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kāingalotú, pukepuke ʻo e kau papi uluí, fakamālohia ʻo e kau māmālohí, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí.”2

Ko ha toe fakamatala lahi ange ki he ngaahi meʻá ni ʻoku maʻu ia ʻi he konga lea ʻoku ʻi he tohi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí ʻi lalo ʻi he taumuʻa “Ko e Taumuʻa ʻo e Siasí.” ʻa ia ʻoku pehē: “Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní ke tokoni ʻi Heʻene ngāue ke fakahoko ʻa e fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻo ʻEne fānaú. ʻOku fakaafeʻi ʻe he Siasí ʻa e kakai kotoa pē ke nau ʻhaʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia’ (Molonai 10:32; vakai foki T&F 20:59). Ko e fakaafe ko ia ke haʻu kia Kalaisí ʻoku fekauʻaki ia mo kinautolu kotoa pē ne moʻui, pe ʻe faifaiangé pea moʻui, ʻi he māmaní.”3

ʻOku hoko atu e lau ʻa e tohi tuʻutuʻuní ʻo pehē, “ʻʻOku tokanga taha ʻa e Siasí ki he ngaahi fatongia fakalangí ʻi hono fakahoko ʻene ngaahi taumuʻa ke tokoniʻi ʻa e fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmilí ke nau feʻunga ke maʻu ʻa e hakeakiʻí. ʻOku kau heni hono tokoniʻi ʻo e kāingalotú ke nau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻo fakafou ʻi he ngāue fakafaifekaú, tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá, mo malava hono fakamoʻui ʻo e kau pekiá ʻaki hono langa ʻo e ngaahi temipalé mo fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá.”4

Ko ia ʻoku mahuʻinga tatau ai e “ngāue ʻo e fakamoʻuí” pea mo e “ngaahi fatongia fakalangi kuo fakanofo” ko ʻení, pea ʻoku totonu ke na tataki e meʻa kotoa ʻoku tau fakahokoʻi he Siasí, ʻo kau ai (mahalo ʻoku tautautefito ki) hono akoʻi ʻo ʻetau toʻu tupú.

Ko hono fakakātoá, ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí—maʻatautolu, hotau ngaahi fāmilí, pea ʻi hoʻo lakanga lolotongá—ke akoʻi e “ngāue ʻo e fakamoʻuí” pea mo e “ngaahi fatongia fakalangí” ke tokoni ki he ului ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻa e ʻOtuá. Ke akoʻi ʻo hangē ko ʻElone mo hono ngaahi tokoua ko ʻĀmoni, ʻOminea, mo Himinaí—ke akoʻi “ʻo fakatatau ki he laumālie ʻo e fakahaá mo e kikité, pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá,” koeʻuhí ko e tokolahi ʻe tui “ki [hoʻo] malangá, pea [hoko ʻo] ului ki he ʻEikí, [ʻe] ʻikai … ke nau toe hē.”5

Hangē ko ia kuo meʻa ʻaki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he mātuʻa mo e kau taki ʻo e toʻu tupú, “Kuo uiuiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou tokoni ki hono fakaului ʻo e toʻu tupú ki he ongoongoleleí.”6 ʻI heʻetau akoʻi ʻaki ʻa e founga akoʻi ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau maʻu ha loto hangamālie ʻe ako ʻetau toʻu tupú ʻi ha founga lahi ange ʻa ia te nau iku ai ki he uluí.

Ko ia ai, ko hono akoʻi ko ia ʻo ʻetau toʻu tupú, ʻoku ʻikai ko hano akoʻi ange pē ʻo e hisitōliá, ka ko hono akoʻi ange ʻo e tokāteline ʻa ia te ne ueʻi kinautolu ki he ngāué. Ko hotau tufakangá ke hoko ko ha “meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá”7 koeʻuhí ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻenau fanongó, ka ke nau lava foki ʻo ongoʻi, pea lava leva ke nau fakahoko. Ko hotau tufakangá ke “feakoʻiʻaki mo fefakamaamaʻaki”8 koeʻuhí ke tau “fehaʻiʻaki [ʻa kitautolu] ke ngāue ʻi he māʻoniʻoni.”9 Ko hotau tufakangá ke akoʻi ʻa e “tui ke fakatomalá.”10

Ko e hā e founga lelei taha ki hono fakahoko ʻo e founga akoʻi ko ʻení? Ko e founga kuo fokotuʻu ʻi he Siasi ʻa e ʻEikí ke tau kau atu ki he lotu fakatahataha, lotu fakafāmili, pea mo e lotu fakafoʻituitui. Tuku ke u fakamatala lahi ange ki he konga takitaha.

Lotu Fakatahatahá

Ko e lotu fakatahatahá ʻa e taimi ʻoku tau fakataha ai ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ko ha ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine, ko ha Kāingalotu. Ko e ngaahi fakatahá ni ʻoku faʻa lahi he taimi ʻe niʻihi, ʻo hangē ko e konifelenisi lahí pe fakasiteikí, pe ʻoku faʻa iiki ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻo hangē ha fakataha fakakōlomu pe Finemui pe Fineʻofa pe kalasi semineli pe ʻinisititiuti. Ko ʻetau fakataha fakalotu ʻi he ʻaho ní ko ha sīpinga ia ʻo e lotu fakatahatahá. ʻI he ngaahi fakataha takitaha ko ʻení, ʻoku tau lotu, ako, fakamoʻoni, mo feakoʻaki—ʻo fai kotoa ia ʻi he taumuʻa ke fakatupulaki ʻetau mahino ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, Sīsū ko e Kalaisí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau maʻu leva ʻa e fatongia ke liliu e ʻilo taʻefakangatangata ko iá ki he potó—ke hokohoko atu hono fakasiʻisiʻi ʻa e faikehekehe ʻo e meʻa ʻoku tau ʻiló mo e anga ʻo ʻetau moʻuí.

Ko e lotu ʻi he temipalé ko ha konga ia ʻo e lotu fakatahatahá koeʻuhí ʻoku kau fakahangatonu ai e ngaahi ouaú, mo e ngaahi fuakava ʻokú ne fakafehokotaki kitautolu mo e ʻOtuá. ʻOku fēfē nai hoʻo fehokotaki mo e temipalé pea mo hoʻo ngaahi fuakavá? ʻOkú ke toutou fakaʻaongaʻi nai e founga ko ʻeni ʻo e lotu fakatahatahá ke fakamālohia hoʻo ʻiló mo hoʻo potó? ʻOkú ke tokoni nai kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí ke fakafehokotaki mo e temipalé? ʻOkú ke poupouʻi nai ʻetau toʻu tupú ke moʻui taau mo maʻu ha lekomeni temipale fakataimi pea ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku malava ke fakaʻaongaʻi ai iá? ʻOku ʻomi ʻa e ngaahi faingamālie ke maʻu ai ha tataki fakalaumālié, ʻaki ʻetau kau atu ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻaki hono fakatotoloʻi e ngaahi hingoa fakafāmilí pea ʻalu ki he temipalé ke papitaiso mo hilifakinima maʻa honau ngaahi kuí, .

Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau lotu fakatahá mavahe mei he temipalé, ko e houalotu sākalamēnití. ʻOku fakatefito e konga mahuʻingá ni ʻi he ouau moʻui ʻo e sākalamēnití, fakataha mo e ngaahi ʻekitivitī fakalotu ʻoku hoko ko ha konga ʻo e ngaahi fakatahaʻanga lahi faka-Siasí. ʻOku tau hiva mo lotu ʻi he kamataʻanga mo e fakaʻosinga ʻo e fakatahá, pea tautautefito ki he teuteu ki hono maʻu ʻo e sākalamēniti toputapú. ʻOku tau kau atu nai ʻaki hotau kotoá? ʻOku ʻi ai nai hotau ngaahi fakakaukaú mo e lotó, pe ʻoku ʻi ha feituʻu kehe ia? ʻOku tamateʻi nai ʻetau telefoni toʻotoʻó, pe ʻoku tau text mo tweet (pe ʻīmeli maʻatautolu ʻoku matuʻotuʻá) ʻi he lolotonga ʻo e ouaú pe ʻi ha toe taimi pē ʻo e fakatahaʻangá? ʻI he taimi ʻoku lea ai e kau leá, kae tautaufefito kapau ʻoku ʻikai lelei fēfē ʻenau leá, ʻoku tau fieʻeiki nai ʻo fakahangahanga kehe, ʻo pehē loto, “Kuó u ʻosi fanongo ki he ngaahi meʻá ni kotoa kimuʻa”?

Kapau ʻoku tau halaia ʻi ha taha ʻo e ngaahi fehalaaki ko ʻení, ko e meʻa ʻoku tau faí ko hono fakasiʻisiʻi—mahalo pē ki hono siʻaki—ʻa e malava ko ia ke fetuʻutaki ʻa e Laumālié mo kitautolú. Pea ʻoku tau fakafehuʻia leva pe ko e hā ʻoku ʻikai ke tau ako ai ha meʻa mei he houalotu sākalamēnití mo e ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻa e Siasí?

Ko e lotu fakatahatahá ko ha faingamālie ia ke tokonia ai kitautolu ʻi he hala ʻo e uluí ʻo kau ai e toʻu tupú.

Lotu Fakafāmilí

ʻOku totonu ke fakaʻaiʻai ʻe he lotu fakatahatahá e lotu fakafāmilí. ʻI he 1999, ne faleʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e mātuʻá mo e fānaú ke “fakamuʻomuʻa e lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmilí, ako mo maʻu fakahinohino ʻi he ongoongoleleí, mo e ngaahi ʻekitivitī fakafāmilí.. Neongo pe ko e hā e mahuʻinga mo e taau ʻo e ngaahi fie maʻu kehé, kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā ke ne toʻo ʻa e ngaahi tufakanga fakalangi ʻa ē ko e ngaahi mātuʻá pē mo e ngaahi fāmilí te nau lava ʻo fakahokó.”11 Ko e moʻoni, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻeni kuo akoʻi ʻe ha kau taki tokolahi ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi founga lahi taʻefaʻalaua.

ʻOku tau ʻi ha māmani femoʻuekina. ʻI heʻeku fefolauʻaki holo ʻi he Siasí, ʻoku ou faʻa ʻeke fakataautaha ange ki he kau taki fakalotofonuá—pea ko ha Kāingalotu lelei ʻeni ʻo e Ngaahi ʻaho Kimui Ní—ʻokú ke fai nai hoʻo lotu fakafāmilí mo e efiafi fakafāmilí? ʻOku mou ako fakafāmili nai e ongoongoleleí? Ko e taimi lahi, ʻoku ou maʻu ha fofonga fakamāʻia pea mo ha fakamatala, “ʻOku mau fuʻu moʻua. ʻOku meimei femoʻuekina pē e fānaú ia ʻi heʻenau akó mo e ngaahi ʻekitivitī makehé, mūsiká mo e ngaahi lēsoni kehé, taimi tēpile fakasōsialé, pea mo e ngaahi polokalama faka-Siasí. ʻOkú ma moʻua mo hoku hoá he ngāué, Siasí, pea mo ha ngaahi fatongia kehe. ʻOku tātātaha pē ʻemau fakataha mai ko ha fāmilí.” Ko e laumālie ʻo e faleʻi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ē kapau ʻoku tau fuʻu moʻua ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku leleí ʻo ʻikai ʻi ai ai ha taimi ke fakahoko e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá, ʻoku totonu ke tau fekumi ki ha ngaahi solovaʻanga.

ʻI he taimi ʻoku ohi hake ai ʻa e fānaú ʻe ha mātuʻa kuo ului pea kuó na fokotuʻu ha sīpinga ʻo e lotu fakafāmilí, ʻoku lahi ange ʻa e faingamālie ke nau ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau kei siʻí pea muimui ʻi he tā sīpinga angamāʻoniʻoní ni ʻo taʻengata. ʻOku tuʻu leva ʻetau akoʻi ʻi he Siasí ki hono tuʻunga totonú ko ha founga poupou ki he ako ʻoku hoko ʻi he fāmilí.

Makehe mei he hokohoko mo e lelei ʻo e lotu ʻi hotau ngaahi fāmilí, ʻoku fie maʻu ke poupouʻi ʻe he kau faiakó ʻa e lotú ʻi he ngaahi fāmili ʻo ʻetau kau akó. ʻOku omi ʻa e niʻihi mei ha ngaahi fāmili kuo fakahoko ai e ngaahi meʻa ko iá, pea ʻe lava ke ke tuʻu pē ki he tapaʻilainé mo poupou fiefia. ʻOku ʻi ai ha niʻihi kehe ʻoku ʻikai hoko ia tupu mei ha ngaahi ʻuhinga kehekehe—ko e niʻihi mahalo ko e mēmipa tokotaha pē ia ʻo e Siasí ʻi hono fāmilí (pe ko e mēmipa mālohí pē ia). Ko e niʻihi mahalo ko hono fāmilí ʻoku nau ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ka kuo teʻeki ai ke nau fakatokangaʻi e mahuʻinga ʻo e lotu fakafāmilí. Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo akoʻi ha ngaahi sīpinga angatonu ʻi ha founga ʻoku ʻikai te ke faʻao ai mei he kau taki fakalotú mo e mātuʻá ʻenau mafaí mo e fatongiá, pea tokonia ʻetau toʻu tupú ke nau ʻiloʻi ha ngaahi founga te nau hoko ai ko ha ivi tākiekina ki honau ngaahi fāmilí ʻi hono fakatupu ha ngaahi anga ʻo e toutou lotu fakafāmilí.

Lotu Fakafoʻituituí

Ko hono moʻoní, ko e uluí ko ha meʻa fakataautaha. ʻOku tataki kitautolu ʻe he lotu fakatahatahá ki he lotu fakafāmilí, pea mei ai ki he lotu fakatoʻituituí. ʻOku kau ʻi heni ʻa e lotu fakatāutahá, ako fakataautaha ʻo e ongoongoleleí, pea mo e fakalaulauloto fakataautaha ʻo ʻete vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ““He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki … pea ko ha muli ia kiate iá, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?”12

Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni: “Ko e mahuʻinga ʻeni ʻo hono maʻu ʻo ha mahino ki he meʻa ʻoku toputapú—kapau ʻoku ʻikai fakahoungaʻi ʻe ha taha e ngaahi meʻa ʻoku toputapú, ʻe mole ia meiate ia. ʻI he ʻikai ke ne maʻu ha ongo fakaʻapaʻapá, ʻe fakautuutu ʻene tōʻonga fāinoá pea taʻetokanga hono ʻulungāngá. Te ne hē mei he ngaahi fakamaʻu ne mei lava ʻe heʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻo foakí. ʻE fakaʻau ke holo pea mole ʻene ongoʻi haʻisia ki he ʻOtuá. Ko ia ai, te ne tokanga taha pē ki heʻene ongoʻi fiemālié mo fakatōliʻa hono uʻa taʻemapuleʻí. ʻE faifai pea te ne fehiʻa ki he ngaahi meʻa toputapú, naʻa mo e ʻOtuá, pea te ne fehiʻa ʻiate ia.”13

Kuo mahino kiate kimautolu ko e fakaʻilonga moʻoni taha ʻo e ikuna fakalaumālié (ʻo fua ʻaki hono maʻu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Faka-Melekisētekí, maʻu ʻo e ʻenitaumení, ngāue fakafaifekau, mali ʻi he temipalé, pea ohi ha fāmili angatonú) ʻoku maʻu ia ʻi ha maʻu ʻe ha talavou pe finemui ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakataautaha ʻi heʻenau kei talavoú—ke lava ke nau ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mahulu hake ia ʻi he mālohi pē ʻi he Siasí; ko e mālohi ia ʻi he ongoongoleleí!

Ko hoʻo taumuʻa ki he kalasi takitaha ʻokú ke akoʻí, pe fealeaʻaki takitaha ʻokú ke tatakí, pe fetalanoaʻaki ʻi he vahaʻa lokiakó, ke hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e faiako moʻoní ia. Hangē ko hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “Ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē.”14 ʻOku maʻu ʻe he Laumālié ʻa mālohi ke liliu fakafoʻituitui ʻa e ngaahi pōpoakí ki he tokotaha takitaha ke “fakamaama ʻe he Laumālie ʻo e moʻoní.”15 Ko ia ai, ʻi heʻetau akoʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e ngaahi tufakanga fakalangi kuo vaheʻi maí, ʻoku tau fai ia ʻi ha founga te ne fakamaama, te ne hiki hake, te ne tākiekina, te ne tataki ʻa kinautolu ʻoku tau akoʻí ke fakamālohia e tui ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne Fakaleleí.

Ki he kau faiako fakalotu kotoa pē, ʻoku mau pehē: Mālō ʻaupito! Mālō ʻaupito! Mālō ʻaupito! Tuku ke u fakafofongaʻi atu e fakamālō mei he kau taki ʻo e Siasí! Moʻui ʻi ha moʻui angamaʻa fakataautaha, tokangaʻi hoʻomou ngaahi fāmilí, pea ngāue maʻá e ʻEikí—tautautefito ki hono tokangaʻi ʻo e toʻu tangata pelepelengesi ʻoku tupu haké. ʻE hiki hake mo fakalotolahiʻi kitautolu ʻi heʻetau kau atu ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e ngaahi tufakanga fakalangi kuo vahe mai ʻi he malumalu ʻo e tataki mo e ngaahi kī fakaʻaposetoló.

ʻOku ou lotua e ngeia ʻo ʻetau tofiʻa Fakalangí pea mo ʻetau malava ko ai ke maʻu ʻa e “moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.”16 ʻOku ou fakamoʻoni ki he Sihova ʻo e fungani māʻolungá, ne ʻaloʻi ko Sīsū, ʻo fakahuafa ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe “fakanofó.”17 ʻOku ou fakamoʻoni ki Heʻene Fakalelei taʻefakatatauá ʻa ia ʻokú ne fakafaingofuaʻi maʻatautolu mo kinautolu ʻoku tau akoʻí ke ikunaʻi e māmaní—ke kātakiʻi e ngaahi faingataʻa fakaemāmani lahi tahá ʻaki “ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá.”18 ʻOku tau maʻu e meʻa kotoa ʻoku tau fie maʻú ʻo fakafou ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei mo e siasi kuo fakafoki maí ke tau fanongo, ongoʻi, mo fakahoko. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki