Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Fonu ʻi he Fiefia


Fonu ʻi he Fiefia

Fakamafola ʻo e Ako Fakataʻu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú • Sune 13, 2017

ʻI he taʻu ʻe ua kuohilí ne akoʻi mai ʻe heʻetau Komisioná, ʻEletā Kimi B. Kalake mei he 3 Nīfaí ʻo kau ki he kau ʻāngeló mo e longaʻi fānau ne takatakaiʻi ʻe he afí. Naʻá ne akoʻi mai ʻoku totonu ke takatakaiʻi kitautolu ʻe he afi toputapu ko iá, ʻi heʻetau hoko ko ia ko e kau faiako fakalotú.1 ʻOku ʻi ai foki ha talanoa ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki ha niʻihi ne takatakaiʻi kinautolu ʻi ha afi fakalangi. Ne tuku pōpula ʻa Līhai mo Nīfai, pea pehē ʻe he talanoá:

“Naʻe hangē ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo ha afi ʻoku uló. …

“Pea vakai, naʻe hāʻele hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá mei he langí, … pea naʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ha meʻa naʻe hangē ko e afí.”2

Ne pehē foki ʻe he talanoá, “Pea naʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e fiefia ko ia ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi pea ʻoku fonu ʻi he nāunau.”3

Ko ʻeku pōpoaki ʻeni ʻi he ʻaho ní: ʻI heʻetau hoko ko ia ko e kau faiako fakalotú, ʻoku totonu ke ʻikai ngata pē ʻi he takatakaiʻi kitautolu ʻe ha afí; ʻoku totonu foki ke tau fonu ʻi he fiefia. ʻOku totonu ke ako ʻe he fānau akó ʻi hotau ngaahi lokiakó fekauʻaki mo e “palani ʻo e fiefiá,” ka ʻoku totonu foki ke nau sio ʻiate kitautolu ki ha fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e palaní—ʻoku ʻomi ʻe hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻa e fiefiá. ʻI he misi ki he ʻakau ʻo e moʻuí, ne taʻalo atu ʻa Līhai ki hono fāmilí ke nau omi ʻo kai ʻi he fua ʻa ia “naʻe lelei ke ngaohi ha taha ke fiefia.”4 Ne ʻi ai ha mālohi mo ha moʻoni ʻi heʻene fakaafé koeʻuhí naʻá ne lea mei he meʻa naʻá ne aʻusiá. Kuó ne kai pea ongoʻi maʻana e fiefia ko iá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tau fiefia ʻi he ngāue ko ʻení. ʻOku tokolahi ha kakai fakaumiuminoa ʻi he Siasí koeʻuhí ʻoku ʻikai ke mahino kiate kinautolu, ko e ongoongolelei ʻeni ʻo e fiefiá.”5 ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fiefia ne lea ki ai ʻa Palesiteni Hingikelií ʻaki hono maʻu e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí pea ke “nofo ʻi he fiefia.”6

ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ke mou fakakaukau ki ai ʻa ia kuo nau tokoniʻi au ʻi heʻeku hoko ko ia ko ha faiako fakalotu ke u “nofo ʻi he fiefia.” ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau makehe pe foʻou, pea ʻoku ou ʻamanaki ke faitokonia ha taha ke moʻui mo akoʻi ʻaki ha fiefia lahi ange. ʻOku ʻikai ke u lea kiate kinautolu pē ʻoku ngāue ko ha faiako fakalotú, ka kiate kinautolu foki ʻoku nau moʻui ʻi ha vahaʻataimi kuo “uiuiʻi” ke hoko ko ha faiako fakalotu ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí ne u lau ai ha konga lea meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa ia ne moʻua ai hoku lotó. Naʻá ne pehē, “Tuku ke tau puke maʻu e fiefiá ʻi he ʻahó ni; pea ʻiloʻi ʻeni, kapau he ʻikai ke ke fiefia ʻi he ʻahó ni, mahalo ʻe ʻikai pē ke ke toe fiefia.”7

Ne u pehē, ʻoku ʻikai lava ke tonu ia. Fēfē e fakatomalá? Kapau ʻoku ʻikai ke u fiefia ʻi he ʻahó ni, ʻe ʻikai nai lava ke u fai ha meʻa ke liliu ia? Ne u fakakaukau lahi ange ki ai, pea ʻoku ou tui ko e ʻuhinga ʻeni ʻa e fekau ʻa Palesiteni Kimipoló: Kapau ʻoku ʻikai ke ke fiefia peá ke tui te ke toki fiefia pē ʻo kapau te ke ʻi ha tūkunga kehe, ʻe ʻikai ʻaupito te ke toe fiefia koeʻuhí ʻoku ʻikai fekāungaʻaki e fiefiá ia mo e tūkunga ʻokú ke ʻi aí. Ne fakahā ia ʻe ha tokotaha faʻu tohi ʻi he founga ko ʻení:

“ʻOku tau faʻa pehē, te tau fiefia mo fiemālie ange kapau ne tau ʻi ha feituʻu kehe—kapau ne tau ʻeveʻeva, pe kehe ʻa e hoa ʻoku tau maʻú, pe ngāue, ʻapi pe tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Ka heʻikai ke tau fiefia ai!

“Ko hono moʻoní, kapau ʻokú ke ʻulungaanga ʻaki ʻa e fakakaukau koví pe fakaʻauhá … pe kapau ʻokú ke fakaʻamu maʻu pē ne kehe e ngaahi meʻa kuo hokó, ʻe muimui e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ko ʻení ʻi he feituʻu kotoa pē te ke ʻalu ki aí.”8

Ne tui ʻa Leimana mo Lemiuela ne fekāungaʻaki ʻena fiefiá ki tūkunga ʻokú na ʻi aí—kae tautautefito ki he ngaahi tuʻunga moʻui te  na fiemālie aí. ʻI heʻetau lau ki heʻena fononga ʻi he maomaonganoá:

“Kuo nau[hotau kakai fefiné] fanauʻi ʻa e fānau ʻi he feituʻu maomaonganoá mo kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, tuku kehe pē ʻa e maté; ka naʻe mei lelei ange ke nau mate ʻoku teʻeki ai ke nau haʻu mei Selūsalemá ʻi heʻenau kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení.

“Vakai, ko e ngaahi taʻu lahí ni kuo tau mamahiʻia ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻa ia ko e taimi naʻa tau mei maʻu ai ha fiefia ʻi heʻetau ngaahi koloá mo e fonua ʻo hotau tofiʻá; ʻio, pea naʻa tau mei fiefia ai.”9

Kuó u ako ʻoku ʻikai ke fekāungaʻaki ʻeku fiefiá ki he feituʻu ʻoku nofo aí, uiuiʻi ʻoku ou maʻú, niʻihi ʻoku ou ngāue mo iá, ko ʻeku fānau akó, pe ki he ngaahi faingamālie ʻoku teʻeki ke hokó. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ʻeku fokotuʻu atú ʻe hanga ʻe hono maʻu ʻo ha “ʻulungaanga lelei” ʻo taʻofi hoʻo ngaahi faingataʻá pea fakafonu fiefia hoʻo moʻuí. Ko e ngaahi tūkunga ʻoku tau faʻa fakatokangaʻi ʻoku tau ʻi aí ʻoku lava ke fakatupu lotomamahi pea ʻikai ke tau mei lavaʻi. Ka ʻoku ou tuku atu ʻeku fakamoʻoní ʻoku aʻu pē ki he ngaahi tūkunga peheé, ʻe lava ke ʻi ai ha laumālie fakalangi mo ha tuʻunga fakakaukau te ne lava ʻo ʻai ʻa e moʻuí ke fakafiefia.

ʻOku ʻi ai ha veesi ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá ʻoku pehē, “Ko e fakamatala ʻeni kia ʻĀmoni mo hono kāingá, ko ʻenau ngaahi fefonongaʻaki ʻi he fonua ko Nīfaí, ko ʻenau ngaahi faingataʻaʻia ʻi he fonuá, ko ʻenau ngaahi mamahí, pea mo honau ngaahi fakamamahí, pea mo ʻenau fiefia taʻe-hano-tataú.10 ʻOku ʻikai ke mavahevahe ʻa e lotomamahí mo e fiefiá. ʻI hoʻo hoko ko ha faiako kuo uiuiʻí, mahalo naʻá ke fakaʻamu ne kehe hoʻo uiuiʻí. ʻI hoʻo ngāue ko ia ko ha faiako, mahalo ʻokú ke fakaʻamu ne kehe e meʻa ne vahe atú. ʻOku sai pē ke fakaʻamu, kae kātaki ʻo manatuʻi ʻoku ʻikai fekāungaʻaki hoʻo fiefiá ki he hoko ko ia hoʻo ngaahi fakaʻamú. Ko e fiefiá ko ha fonongaʻanga kae ʻikai ko ha feituʻu ʻoku tau fononga ki ai. Kapau te ke moʻui ʻaki ʻa e fakakaukau ko ha feituʻu ʻoku tau fononga ki ai, mahalo he ʻikai pē te ke toe fiefia koe.

ʻOku anga fēfē nai hano maʻu ʻe ha taha ʻa e fiefiá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi tūkunga ʻoku ʻi aí? ʻOku ʻikai te u ʻilo e ngaahi talí hono kotoa, ka ʻoku ou fokotuʻu atu ha fakakaukau mahuʻinga: Ko e konga lahi ʻo e loto-houngaʻiá ʻoku tupu ia mei he “moʻui ʻi he fiefiá.” Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa:

“Ko ʻeku fokotuʻu atu ke ʻoua te tau fakafetaʻi pē ʻi he ngaahi meʻá, ka tau tokanga ke tau fakafetaʻi ʻi hotau ngaahi tūkungá—tatau ai pē pe ko e hā. …

“ʻE fotu ki tuʻa ʻa e faʻahinga fakafetaʻi ko ʻení tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. … ʻOku matala fakaʻofoʻofa ʻi he taim ʻo e faingataʻá ʻo tatau pē mo e taimi tokamālié. …

“Ko ʻetau fakafetaʻi ʻi hotau tūkungá ko ha ngāue ia ʻo e tui ki he ʻOtuá. …

“Ko e loto fakafetaʻi moʻoní ko e fakahaaʻi ia ʻo e ʻamanaki mo e fakamoʻoni.”11

Tuku ke u vahevahe atu ha toe tefitoʻi moʻoni ʻa ia kuó ne tokonia au ke u moʻui mo akoʻi ʻi he fiefia. Hili ha ngaahi taʻu siʻi ʻi heʻeku ngāué, ne u fai e fili ke u mavahe mei he seminelí mo e ʻinisititiutí. Ne u fakakaukau ki he fili ko iá koeʻuhí ne u pehē ʻoku ʻikai ko ha faiako lelei au ʻo hangē ko e kau faiako ne u feohi mo iá. Ne u sio ki ha kau faiako ʻoku nau fengāue ʻaki lelei mo e kau akó, poto pea poto he fakahuá, mo loto-hangamālie—pea ne siʻi ʻeku fakatokangaʻi e ngaahi meʻá ni ʻiate au. Ko hono aofangatukú, ne ʻikai ke u mavahe mei he seminelí mo e ʻinisititiutí, ka ne hokohoko atu ʻeku taʻepauʻia ʻi hoku lotó ʻi heʻeku fakakaukauloto pe ʻe lava nai ʻe hoku tōʻongá ʻo akoʻi mo tokonia lelei e toʻu tupú.

Ne pehē ʻe Sisitā Petulisa  Hōlani, ko e uaifi ʻo ʻEletā Sefilī R. Hōlaní, ʻo kau ki hotau ngaahi ʻulungaanga fakafoʻituituí:

“ʻOku fie maʻu kitautolu ʻe heʻetau Tamai ʻi hēvaní ʻi hotau tuʻunga lolotongá, ʻi heʻetau tupulaki ke hoko ʻo hangē ko Iá. Kuó Ne ngaohi kitautolu ke tau kehekehe koeʻuhí ke tau lava ʻo fakahoko ʻene ngaahi ngāué neongo ʻetau ngaahi taʻetaaú. Ko ʻeku lotomamahi lahi tahá ʻi he taimiʻoku ou ongoʻi ʻoku totonu ke u fai e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he niʻihi kehé, pe ko e meʻa ʻoku ou fakakaukau ʻoku ʻamanaki mai ʻe he niʻihi kehé meiate aú. Ko ʻeku fiefia tahá ʻi heʻeku fiemālie he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí mo feinga ke fai e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻe heʻeku Tamai ʻi hēvaní ke u fakahokó.

“ʻI he ngaahi taʻu lahi ne u feinga ke fakahoa ʻa e tokotaha anga fakalongolongo mo mohu fakakaukau ko Peti  Hōlaní, ki he taha kaukaua, matakakai, faʻa talanoa mo ivi lahi ko Sefilī Hōlaní mo ha niʻihi hangē ko iá. Kuó u ako ʻi ha ngaahi aʻusia, he ʻikai te ke fiefia ʻi he ʻulungaanga fiefiá ʻo kapau ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ʻulungaanga fiefia koe. Ko ha ʻulungaanga  ia ʻoku fepaki. Kuo tuku ʻeku sio kiate au ko ha taha taʻehaohaoá. … Ne fakatauʻatāinaʻi au ʻe hono tuku ʻení ke u tali ai mo fiefia ʻi heʻeku ʻulungāngá mo e tōʻongá. …

“Hangē kuo ‘fakahā mai kiate au’ ʻe he ʻEikí, naʻe fakatupu hoku ʻulungāngá ke hoa mo e misiona mo e ngaahi talēniti naʻá Ne foaki maʻakú. … Kuó u ʻiloʻi kuó u maʻu ha maʻuʻanga ivi ke u fai pē e meʻa kou loto ki aí. Ka ʻi he momeniti pē ʻoku ou feinga ai ke fakatatau ki hoku kaungāʻapí, ʻoku ou lotomamahi mo faingataʻaʻia, mo ongoʻi e feinga taʻetūkua ke hoko ko ha taha kehé. ʻI heʻetau filioʻi e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú, ʻoku mole mei he māmani ko ʻení mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa ʻetau ngaahi tokoní.”12

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha fakatokanga ʻe ua ʻi heʻetau moʻui fakatatau pē kiate kitautolú . ʻUluakí, ʻoku ʻikai ke u fokotuʻu atu ke tau moʻui ʻaki ha ʻulungaanga ʻoku pehē, “Ko hoku ʻulungaangá pē ia ʻoʻoku.” Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongolelei ia ʻo e liliu.”13 ʻOku totonu ke u fekumi ʻi he loto fiefia ki ha tokoni mei heʻeku kau takí, ki ha founga te u lava ke liliu mo fakafenāpasi lelei ange hoku ʻulungāngá mo ʻeku ngaahi feingá ke ikunaʻi ʻetau taumuʻá. Ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa e fekau kuó u maʻu meia Kalaisi tonu ke u hoko ʻo hangē pē ko Iá. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u hangē ko e faiako hoko maí. ʻE lava ʻe heʻeku tōʻongá, fakataha mo e tokoni ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālié, ʻo fai ha tānaki makehe atu ki he ngāue ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí.

Ko e fakatokanga hono uá: ʻI heʻeku fuofuoa haʻu ki he ʻŌfisi Pulé ki heʻeku uiuiʻi foʻoú, ne fakaafeʻi au ʻe heʻemau pule he taimi ko iá, ʻEletā Paula V. Sionisoni, ki hono ʻōfisí ke maʻu ha fakahinohino mo ha faleʻi. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne fakahoko maí ke “ʻOua naʻá ku fakamatalaʻi au.” Ko e mahino kiate au ʻo ʻene ʻuhingá, ʻokapau te u fakamatalaʻi maʻá e ʻEikí ʻa e founga lelei taha ke u fakahoko ʻaki ʻa ʻEne ngāué, mahalo te u fakangatangata ʻa ʻeku faingamālie ki he tupulakí mo e ngāué.

Meʻa pangó, ne u toutou fakahoko ʻa e meʻa tonu naʻá ne fakatokanga maí. Naʻá ku feinga ke fakahoko hoku lelei tahá ʻi he ngaahi ngāue fakaʻōfisi naʻá ne kole mai ke u faí, ka naʻá ku lāunga ʻi hoku lotó. Ne u pehē loto, “ʻOku ʻikai ko ha pule au.” “Ko ha faiako au. ʻOku totonu ke u ʻi he lokiakó, kae ʻikai ʻi he ngaahi fakatahá.” Ko ha founga lōlōa mo fakamamahi moʻoni kimuʻa peá u fakatokangaʻi ko ʻeku holi ko ia ke faiakó ko ha fakapuli pē ia ʻoku ʻeku holi ke fakahoko ʻeku ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí. Ko ha meʻa lelei ʻaupito ke fakataha mo e fānau akó pea mo e ngaahi folofolá. Ka ʻoku ʻikai lelei pehē ʻa e nofo ʻaho kakato ʻi he ngaahi fakatahá ʻo aleaʻi e ngaahi laó. Ka ʻoku ʻikai mahuʻinga ia. ʻOku ou fai nai e ngāué ni ke maʻu ai ha lelei mo ha nonga fakafoʻituitui, pe ʻoku ou fai nai ia ʻaki ʻa e mata ʻoku hanga taha pē ki he lāngilangi mo e ngaahi taumuʻa ʻo e ʻOtuá?

ʻOku ou fakatauange te mou poto ange ʻiate au pea ʻoua naʻa fakangatangata kimoutolu mo e founga ʻoku totonu ke mou ngāue aí. ʻOku ʻi ai ha fiefia makehe ʻoku maʻu ʻi he moʻulaloa ki he finangalo ʻo e Tamaí, ʻo hangē ko ia ne toutou akoʻi mo fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí.

ʻOku tataki au ʻe he fakamoʻulaloa ko ʻení ke fai atu ha toe fokotuʻu te ne tokonia kitautolu ke “moʻui ʻi he fiefia” ʻi heʻetau hoko ko ia ko e kau faiako fakalotú. ʻOku ou falala moʻoni ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau fie moʻulaloa ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku faingataʻa ange ʻi he taimi ʻoku kole mai ai ke tau moʻulaloa kiate kinautolu ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke tataki ʻaki ʻEne ngāué, ʻi he uōtí, siteikí, pe ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí. Kuó u ʻilo ʻi heʻeku ngāué ha kau faiako lelei kuo nau mamahi ʻi ha ngaahi angafai ʻo ha taki pe tuʻutuʻuni ne ʻikai ke nau loto ki ai. Neongo pe naʻe moʻoni e ngaahi ngāue taʻetotonú pe ʻikai, ne maluʻi mo tanumaki ʻe he kau faiako ko ʻení ʻenau mamahí—ʻo hoko kotoa ia ke mole ai ʻenau fiefiá. ʻOku faʻa liliu ʻenau loto mamahí ki he lotokovi, ʻo iku ki he fekeʻikeʻi mo e niʻihi kehé, kae tautefito ki heʻenau ngaahi pulé.

Ne tohi ʻe ʻEletā Nila A. Mekisuela: “Ko e moʻui ʻi he Siasí [pea te u tānaki atu, ko e moʻui ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí] ʻoku ʻuhinga ia ko ha ngāue fakataha mo ha kau taki, neongo ʻoku ʻikai ke nau poto kotoa pe anga fakamatuʻotuʻa maʻu pē. Ko hono moʻoní, ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau maumautaimi mo faingataʻa ke ngāue. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakalelei kuo tau aʻusiá ko ha ola ia ʻo ʻetau fekeheʻaki mo e niʻihi kehé. Fēfē fau e fuʻu mahuʻinga ʻo e faʻa kātaki mo e ʻofa ʻaufuatoó ʻi he ngaahi tūkunga peheé!”14

ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamamafaʻi feʻunga atu ʻa e mahuʻinga ke maʻu ʻe he kau faiako fakalotú ʻa e “faʻakātakí mo e ʻofa ʻaufuatoó.” ʻOku mahuʻinga ʻaupito ia ki hono maʻu ʻo e fiefiá mo e faiako ʻaki ʻa e Laumālié.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “Ko ha tangata ʻokú ne pehē te ne poupouʻi e Palesiteni ʻo e Siasí pe Kau Taki Māʻolungá ka ʻoku ʻikai te ne poupouʻi ʻene pīsopé, ʻokú ne lohiakiʻi pē ʻe ia ia. Ko e tangata ʻoku ʻikai ke ne poupouʻi ʻa e pīsope ʻo ʻene uōtí pea mo e palesiteni ʻo ʻene siteikí he ʻikai ke ne poupouʻi ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí.”15

ʻOku toe siʻi e taimí ke u toe fakaikiiki atu, ka ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni ʻi he konga lea ko iá ʻoku ou tui ʻoku kaunga ki he kau faiako fakalotú mo ʻenau vā mo kinautolu kuo fakanofo ke tataki kinautolú. Kapau ʻoku ʻi ai hamou niʻihi mo ha loto mamahi ki he kau pulé, ki ha taki pau pe tuʻutuʻuni, pe lotomamahi koeʻuhí ko hano taʻefakatokangaʻi pe ongoʻi ʻoku siviʻi fakaʻauliliki ʻene ngāué,pe ʻi hono siviʻi ofí, ʻoku ou kole atu ke tukuange ia koeʻuhí ko hoʻo leleí. ʻE mole ʻaupito ʻa e fiefiá mei he tokotaha ʻoku ʻikai fakamolemolé, pe ʻokú ne fakalahi ʻene lotomamahí ki he niʻihi kehé pe ʻokú ne poupouʻi ʻa e fekeʻikeʻí.

Sai, ko ʻeku fokotuʻu fakaʻosí. ʻI he ngaahi houa siʻi ki muʻa ʻi he pekia ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne fufulu e vaʻe ʻo e kau ʻAposetoló pea folofola ʻo pehē:

“Pea kapau ko au, ko e ʻEikí mo e Takimuʻá, kuó u fufulu hoʻomou vaʻé; ʻoku totonu hoʻomou fetoutou fefufuluʻaki hoʻomou vaʻé. …

“ʻOku mou monūʻia ʻi hoʻomou ʻilo ʻa e ngaahi meʻá n, ʻo kapau te mou fai ki ai.”16

Ko e konga lahi ʻo e fiefia te tau aʻusia ʻi he moʻuí ʻe hoko mai ia ʻi heʻetau fakangaloʻi kitautolu pea tukutaha ʻetau fakakaukaú mo ʻetau tokoní ki he niʻihi kehé. ʻOku lahi ʻa e fiefia ʻe maʻu ʻe he faiako fakalotú ʻi he taimi ʻoku fakatefito ai ʻetau ngaahi fakakaukaú, holí, mo e ngāué ki hono tāpuekina ʻo ʻetau kau akó. Ne pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki he kau faiako fakalotú, ʻoku totonu ke hoko ʻetau tokanga ki he “tupulaki mo e fakalakalaka” ʻo ʻetau fānau kei talavoú ko ha “uluisino lahi mo molumalu.”17 Kapau ʻe faifai pea liliu ʻetau tokangá mei heʻetau fānau akó pea kamata ke tokanga ki heʻetau ngaahi fie maʻú, fiemālié, lavameʻá, pe fakaʻilongá, ʻe ʻi ai ha mole lahi mei hotau mālohi ke faiako leleí, kae pehē ki he mole lahi ʻo ʻetau fiefiá.

Ne tohi ʻe Hale ʻEmasoni Fositiki, ko ha faifekau Palōtesitane ʻo e senituli kuo hilí: “ʻOku ʻi ai ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau fataki ʻenau tui fakalotú ʻi honau tuʻá. Ko ha falukunga tui fakalotu mo e moʻui ʻa ia kuo pau ke nau fuesia. Ko e taimi ‘e niʻihi ʻe mamafa pea te nau loto fiemālie ke tuku ia ki lalo, ka ʻe hoko ia ke maumauʻi ai ha ngaahi ʻulungaanga motuʻa, ko ia ai te nau toe fataki ia. Ka ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai ke nau fataki ʻenau tui fakalotú, ʻoku fataki kinautolu ʻe heʻenau tui fakalotú. ʻOku ʻikai ko ha kavenga; ka ko ha meʻa ke ne hiki hake kinautolu. ʻOkú ne hiki hake kinautolu, ʻokú ne tokonia kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu faingataʻá, ʻokú ne ʻai ʻa e māmani ke hā lelei, ʻa e moʻuí ke ʻi ai hono taumuʻa, ʻa e ʻamanakí ke moʻoni, pea mo e feilaulaú ke ʻaonga. ʻOkú ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he ilifiá, taʻeʻaongá, lotofoʻí, mo e angahalá—ʻa e ngaahi fakapōpula lahi ki he laumālie ʻo e tangatá. Te ke lava ke ʻiloʻi ha Kalisitiane moʻoni ʻi hoʻo mamata kiate iá, koeʻuhí ko ʻene loto-fiefiá.”18

Ko ʻeku ʻamanaki mo e lotu maʻa kimoutolu fakafoʻituituí, ke hoko ʻa e ongoongoleleí ke ne hiki hake kimoutolu kae ʻikai ko ha kavenga, ke takatakaiʻi kimoutolu ʻe he afí pea fonu ʻi he fiefia, pea ke hoko hoʻo fiefia fakafoʻituituí ke ne fakaafeʻi e nihiʻi kehé ke fekumi mo muimui ʻi he tupuʻanga ʻo hoʻo fiefiá, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ko e tokotaha fiefia taha ia kuó ne ʻaʻeva ʻi he māmani ko ʻení pea ʻokú Ne fakaafe mai kiate kitautolu ke tau haʻu ʻo muimui ʻiate Ia ʻaki ʻa ʻetau “moʻui ʻi he fiefiá.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Kim B. Clark, “Encircled About with Fire” (Seminaries and Institutes of Religion Satellite Broadcast, Aug. 4, 2015), lds.org.

  2. Hilamani 5:44–45.

  3. Hilamani 5:44.

  4. 1 Nīfai 8:10.

  5. Gordon B. Hinckley, Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 256.

  6. 2 Nīfai 5:27.

  7. Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 173.

  8. Richard Carlson, Don’t Sweat the Small Stuff … and It’s All Small Stuff (1997), 133.

  9. 1 Nīfai 17:20–21.

  10. ʻAlamā 28:8; toe tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  11. Dieter F. Uchtdorf, “Loto Fakafetaʻi ʻi ha Faʻahinga Tūkunga pē,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 70–77.

  12. Patricia T. Holland, “Portraits of Eve: God’s Promises of Personal Identity,” in LDS Women’s Treasury: Insights and Inspirations for Today’s Woman (1997), 97–98.

  13. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki ʻĪtanití,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2013, 108.

  14. Neal A. Maxwell, If Thou Endure It Well (1996), 99.

  15. Boyd K. Packer, Follow the Brethren, Brigham Young University Speeches of the Year (Mar. 23, 1965), 4–5; maʻu foki ʻi he Liahona, Sept. 1979, lds.org.

  16. Sione 13:14, 17.

  17. Spencer W. Kimball, Men of Example (address to Church Educational System religious educators, Sept. 12, 1975; booklet), 7; also in Teaching Seminary: Preservice Readings (Church Educational System manual, 2004), 26.

  18. Harry Emerson Fosdick, Twelve Tests of Character (1923), 87–88; quoted in L. Tom Perry, “A Year of Jubilee,“ Ensign, Nov. 1999, 77.

Paaki