Faasalalauga Faaletausaga
Vaai i le Toatasi


Vaai i le Toatasi

Faasalalauga Faaletausaga o Aoaoga a le Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu • 13 Iuni, 2017

Ou te faafetai mo le avanoa ua i ai iinei i le asō e faasoa atu lo’u alofa mo le Faaola, mo outou, ma mo le autalavou ma talavou matutua ua tatou maua le avanoa e auauna atu i ai.

Ou te manatua le molimau mamana sa ou mauaina mai le Agaga Paia mo le taimi muamua sa ou faitau ai le faamatalaga lenei a Peresitene Boyd K. Packer: “Ou te talitonu tou te faatinoa le mea silisili, e tusa ai ma le lui ma le poloaiga ua tou mauaina, ia tamau pea le faatusa o Keriso i o outou foliga. Ma e mo faamoemoega moni uma, i totonu o lena potuaoga i lena taimi ma i lena talanoaga faatasi ai ma lena musumusuga, o outou o Ia ma o Ia o outou.”1 O le manatu ua ou maua le avanoa e avea ai ma sui o le Faaola i o’u tiutetauave ua avea pea o se manao musuia ma le upumoni taialaina i lau galuega atoa i le S&I.

Sa aoao i tatou e Elder Gong i le Afiafi sili ona lata mai ma se Pulega Aoao, o se tasi o mea sa avea ai le Faaola ma faiaoga atoatoa, o Lona tomai lea e aoao faatasi ma taitoatasi tagata e 5,000 i le taimi e tasi. Sa ia ta’ua, “O le vavega lenei e saili e tatou o faiaoga—ia aoao la tatou vasega atoa ma tagata taitoatasi i totonu o le vasega. E manaomia ai e lenei mea le aoao atu o tagata e 5,000 ma tagata taitoatasi. E valaaulia ai le talanoaina o atugaluga lautele ma manaoga taitoatasi.”2 Pe sa e mafaufau ea pe na faapefea ona faia e le Faaola lena mea?

Ou te fia faasoa atu se aafiaga sa ou oo i ai i lo’u tausaga lona lua a o ou faiaoga, lea na aoao ai au e le Alii e ala i le fesoasoani ia te a’u e vaai i le uiga o le fai ma sui o Ia i le potuaoga. Sa ia te a’u se alii talavou, e tusa ma le 15 tausaga le matua, i se tasi o a’u vasega. Sa ou iloaina i ni nai aso muamua, ou te le’i maua le onosai mo lana amio faigata ma lagona ai o se semesa umi lenei o le taumafai e faatino se meaalofa ou te le’i mauaina. Sa ou tatalo mo le tomai e alofa ai ia te ia ma a’u tamaiti aoga uma.

I le vaiaso lona lua o le vasega, ina ua tu i luga lenei alii talavou e fai le faigalotu ma ta’u mai nisi faamatalaga e uiga i lona olaga, sa ou mauaina le meaalofa e vaai ai ia te ia e pei ona silasila mai i ai le Alii ma lagona vave se faatelega o le alofa mo ia.Sa ia faasoa mai o ona matua o loo faagasolo le tatalaga o le la faaipoipoga ma e le gata ua tuua e lona tina le Ekalesia, ae sa fouvale foi i ai.Sa ou vaaia i ona foliga le faanoanoa ma le lē mautonu sa ia lagonaina a o ia faasoa mai lana tala. Ma le faamaoni, ou te lei manatua le mafaufauga faaleagaga sa ia faasoa mai, ae ou te manatua le mea na aoao ai a’u e le Agaga Paia. Sa oo mai le manatu i lo’u mafaufau, “Aveese ou seevae auā o lea o le a ou avatu ia te oe le tomai e uunaia ai se tasi.Ua ou faatuatuaina oe ia avea ma se tamaitai o faatosinaga faatuatua i le olaga o lenei alii talavou, ma ou te manaomia ia e alofa ia te ia e pei ona ou alofa ia te ia.” Mai i lena lava taimi sa suia ai a’u. Sa suia lo’u loto. Sa ou vaai ia te ia—vaai moni ia te ia—o se atalii o le Atua, ma se gafatia paia, ma ni meaalofa faaleagaga ma le tele o mea na te ofoina mai i la matou vasega. E le’i suia le tele o lana amio i lena semesa, ae sa ou sui. Ma i lena suiga sa ma maua faatasi ai ni aafiaga matagofie. Ou te faafetai pea e faavavau mo lenei alii talavou ma le avanoa na tuuina mai e le Alii ia te a’u ina ia i ai se suiga o le loto ma le vaaiga mamao.

Ou te maofa pea i le tomai o le Tama oi le Lagi e le gata Na te silafia ai ae taulimaina ai foi manaoga o tagata taitoatasi.Ou te iloa e Na te silafia, malamalama, ma silafia atoatoa a’u. Ma e le gata i lea, e alofa atoatoa o Ia ia te a’u. Ou te iloa foi e Na te silafia a’u o se tasi o i ai le gafatia paia, ma e Na te silafia e faatasi ai ma Lana fesoasoani, o le a ou avea ai e pei o Ia. Ou te iloa e ia te Ia lena talitonuga e tasi e uiga ia te outou ma alii ma tamaitai talavou o e ulufale mai i a tatou potuaoga.E Na te silafia atoatoa i latou, ma e finagalo e laveai i latou taitoatasi. E Na te silafia i tua atu o o latou foliga vaaia ma amioga ma filifili e taulai atu i o latou uiga paia ma malosiaga.Ma i le avea ai ma faiaoga, ua Ia faamoemoeina i tatou ia faia lea mea e tasi.

O lenei tausaga ua matou faalauiloaina se faamuamua fou ua faaautuina “Vaai i le Toatasi.” O le taulaiga o lenei faamuamua e mo i tatou taitoatasi ia atiae le tomai faaKeriso e vaai ai i manaoga o tamaiti aoga taitoatasi, o malosiaga, ma gafatia paia. O lo matou faamoemoe ia atiae e i tatou taitoatasi ma ia faaloloto le tomai faaKeriso e vaai ai i tala atu o faamatalaga ma foliga vaaia i fafo ma aoao ia vaai i tamaiti aoga taitasi o se tagata tulaga ese o i ai le gafatia paia ma taulimaina o ia ma le talafeagai.

E ulufale mai i o tatou potuaoga tamaiti aoga taitasi ma ni tulaga faaletagata lava ia, manaoga, ma luitau lea e aafia ai lo latou aafiaga faaleaoaoina. E taua le manatua o le seminare po o le inisitituti ua na o se vaega o olaga o tamaiti aoga taitasi—o se vaega taua, ae ua na o se vaega lava.O sitaili o le aoaoina, eseesega faaleaganuu, le atoatoa o le malosi, vaisu, ma o le maliu ma le faanoanoa ua na o nisi ia o vaega e mafai ona aafia ai le aafiaga o le aoaoina o se tamaitiiti aoga.E le faamatalaina e tulaga ma faasinomaga o tatou tamaiti aoga ae tatou te maua ai le avanoa e vaavaai ma alolofa ai ia i latou e pei ona faia e le Faaola. O lo tatou avanoa ma tiute paia lena o le faia o isi mea e fesoasoani ai ia i latou e ona avega mamafa ma ē o mai ma le naunautai i le vasega e saili le faamoemoe ua tuuina mai e le Faaola o tagata uma.

I le mafaufau loloto ai i lenei tiutetauave paia e vaai ai i le toatasi, ua ou aoaoina ai le tele o mea mai le aoaoga a le Aposetolo o Paulo i le 1 Korinito 12. Ou te fia faasoa atu ni lesona se tolu sa ou aoaoina mai le suesue ai i lenei mataupu.

Lesona 1: Ua amata e Paulo lana aoaoga e uiga i le tino o Keriso ma le taua o tagata taitasi e ala i le aoao mai e uiga i meaalofa faaleagaga. A o ou suesueina fuaiupu 1–11, sa le matatalia lo’u tomanatu ai pe o se tasi o ki i le vaai i tagata taitoatasi e pei ona silasila ai le Faaola o le iloa muamua lea o loo ia i latou ni meaalofa ma malosiaga lea e ao ona vaaia ma faaaogaina. A tatou vaai i tamaiti aoga i lenei auala, o le a tatou iloa ma faaaoga lo latou malosi i lo le taulai atu i vaivaiga po o amioga le lelei. E i ai taimi o se amioga a se tamaitiiti aoga e lē atagia tonu ai lona taua. O se tasi o tomai faigofie e mafai e se faiaoga ona atiae o le faatali lea a o le’i tali vave atu i se tala po o se amio a se tamaitiiti aoga ona mafaufau lea i ni mafuaaga talafeagai se lua po o se tolu pe “aisea” ua tali atu ai pe ua amio ai faapenei se tamaitiiti aoga. O le a fesoasoani lenei mea i se faiaoga e aloese ai mai ni faatinoga e aunoa ma le mafaufauina ma iloa lelei ai meaalofa faaleagaga a se tamaitiiti aoga.

I le taumafai ai e manatua gafatia paia o tamaiti aoga taitasi, e tatau ona tatou iloaina o tulaga po o le lē atoatoa e mafai ona taofia ai lo latou manao po o le tomai e aoao. E manaomia e lenei mea lo tatou atiae o aafiaga o le aoaoina ma le faaeteete lea e valaaulia ma musuia tagata taitoatasi e faatino le faitalia e faaaoga ai a latou meaalofa faaleagaga i le gasologa o le aoaoina. E le faigofie lenei faagasologa, ae a tatou saili le fesoasoaniga a le Alii, o le a Ia fesoasoani ia i tatou ia iloa le ala e mafai ai ona tatou aapa atu i Lana fanau.

O se tasi o mea na ou oo i ai lea na ou aoao ai le taua o le iloaina o meaalofa faaleagaga i a’u tamaiti aoga sa ala mai i se tasi o a’u tamaiti aoga sa le fiafia e faitau i le vasega po o fafo atu o le vasega. Sa ia te ia se taleni maoae o le musika, ma a o ou tatalo i le ala e aapa atu ai ia te ia, sa tali mai le Alii i se mea ou te lei faataitaia muamua lava.Sa ou avatu ia te ia se faatulagaga o lesona ma talosaga o ia e saili se pese mo lesona taitasi lea e mafai ona taina i le vasega ma e fesoasoani e aoaoina se upumoni se tasi i lena poloka mau. Sa manaomia e lenei mea lona faitau ai i fafo atu o le vasega ina ia faailoa upumoni e mafai ai ona ia saili se pese.O lenei mea sa ia maua ai foi le avanoa e faasoa ai lana molimau i le vasega i mea sa ia aoaoina mai i ana sauniuniga. I totonu o ni nai vaiaso pupuu, sa ou vaaia le tuputupu ae o le alofa o lenei tamaitiiti aoga mo le Faaola ma sa faaleleia lona auai i le vasega. O loo ia auauna atu nei o se faifeautalai faamisiona ma e le gata i le faitauina ae ua aoao atu mau ma faasoa atu lana meaalofa o le molimau e ala i musika.

Lesona 2: Ua faamamafa mai e Paulo le taua o vaega taitasi o le tino. I fuaiupu e 14–18 ua Ia aoao mai i tatou:

“Auā foi o le tino e le se itu tino e tasi lea, a e peitai o itu tino e lasi.

“Afai e fai mai le vae, Ona ua le o le lima a’u, ou te le so le tino; e moni ea, e le o lo le tino ia?

“Afai e fai mai le taliga, Ona ua le o le mata a’u, ou te le so le tino; e moni ea, e le o lo le tino ia?

“Afai o mata uma le tino, pe faapefea ona faalogo?Afai na o le faalogo lava, pe faapefea ona sogi?

“A o lenei, ua tuuina e le Atua itu tino e taitasi ma lana tu i le tino, pei ona finagalo i ai o ia.”

Ou te fiafia i le faatusa o vaega o le tino e faataunuuina matafaioi eseese ae manaomia. E le mafai e le lima ona suitulaga i le vae. E le mafai e le taliga ona suitulaga i le mata. E taitasi ona i ai se matafaioi tulaga ese ma taua, ma e eseese le saofaga o [vaega] taitasi. E taua uma mo le vaega o le tino ina ia mafai ona faagaoioia i le malosi atoatoa.

Sa faaaoga e Elder Holland se faatusatusaga ese e aoao ai lenei upumoni e tasi: “O le mamanu faalelagi e le o leo uma i le aufaipese a le Atua e tutusa. E i ai eseesega—leo usu, oloto, tena ma le malū—ina ia faaoaina ai musika. … A tatou manatu faatauvaa i lo tatou tulagaese pe taumafai e faaogatusa ma isi ituaiga manatu le moni … o le a tatou ma’umauina le oa o le eseesega i le va o tagata lea na finagalo i ai le Atua ina ua Ia foafoaina se lalolagi o eseesega.”3

Ina ia mataalia le fesoasoani i tamaiti aoga taitasi ia “liua a o latou i ai faatasi ma i tatou,”4e tatau ona tatou talitonu o tamaiti aoga taitasi e i ai sona taua ma ia amio ma le tatau ai. A o mafaufau ai i nei upumoni, ou te valaaulia outou taitoatasi e fesili ifo ia te outou lava i fesili nei e lua: Muamua, “Mata ou te talitonu moni lava o au tamaiti aoga uma e i ai se taua ma e mafai ona avea o se tagata fai saofaga?” Lua, “O atagia atu ea i a’u amioga lena talitonuga?”

Ou te tatalo ia fesoasoani mai le Alii ia i tatou ia puleaina atili e lenei talitonuga.

Lesona 3: Ua aoao mai Paulo e ao ona tatou faaali atu le agalelei e tasi mo tagata taitoatasi.Na ia taua, “Ina ne’i i ai i le tino se maseiga, a ia fetausiai faatasi uma itu tino.”5

O se iloiloga mamana lenei faaletagata lava ia mo au: O o’u tuuina atu “le agalelei e tasi” i tamaiti taitasi? O sili atu ea lo’u taulai atu i tamaiti aoga e foliga mai o saofaga i ni auala e iloa gofie? Pe faigofie atu mo au le alofa ia i latou e sii o latou lima ma tatala i taimi uma a latou tusitusiga paia e sauni e faasoa mai le molimau ma manatu anoa? Pe faigofie atu mo au le tuu atu o le alofa ma le gauai ia i latou e alolofa ia te au, e fiafia i le vasega, e vave mai ma e na o le pau le taimi e misi ai le vasega ona o se gasegase tuga? Mata e matau e isi tamaiti aoga pe a ou lē tuuina atu “le agalelei e tasi” i tamaiti aoga taitasi? Ma e faapefea e lena mea ona aafia ai le siosiomaga o le alofa, faaaloalo, ma le faamoemoega i lo’u potuaoga? E sili atu ona taulimaina e tamaiti aoga le tasi ma le isi e pei ona faia e le Faaola pe a tatou taitoatasi ona faataitaia lena mea mo i latou.

A o tatou taumafai e avea ma sui o le Faaola i a tatou aoaoga ma atiae le tomai e vaai ai e pei ona Ia silasila mai, e tatau ona tatou manatua (1) e i ai uma meaalofa faaleagaga e tuuina atu, (2) e taua tagata uma, ma (3) tatou te manaomia ona faaali atu “le agalelei e tasi” mo tagata taitoatasi.

Ou te fia faasoa atu se isi lesona sa ou aoaoina a o ou mafaufau ai i le manaomia o lenei faamuamua. I o tatou aso, “o loo fealualuai [ai le fili] e pei o se leona tagi, ua saili se tasi e ‘aina e ia.”6 I le avea ai ma se gaoi sili o le faasinomaga [o tagata], o loo ia faaauau pea ona saili e faoa mai tagata lo latou faasinomaga paia ma le sootaga ma le lagi. E tatau ona tatou atiae le tomai e vaai ai e pei ona silasila le Faaola ina ia mafai ona tatou fesoasoani i isi ia malamalama i lo latou gafatia paia ma ia faamaoni i le Alii i se lalolagi ua fenumia’i lea e ta’u “ua lelei le mea leaga, a e leaga le mea lelei; o e fai ma malamalama le pouliuli, a e fai foi ma pouliuli le malamalama.”7

O se tasi o a’u toa tamaitai maoae o tusitusiga paia na faataitaia ma le matagofie lenei tomai, o Apikaila.Ua faamatalaina o ia i le Feagaiga Tuai o “le fafine mafaufau lelei, ma le lalelei.”8 E faaipoipo o ia ia Napalu, o se tagata “leaga i ana mea e fai.”9 Ina ua maea le faatiga ma musu Napalu e fesoasoani ia Tavita, sa faapotopoto e Tavita ona tagata ma le faamoemoe e fasioti Napalu ma lona aiga. Ina ua ta’u atu e auauna a Napalu ia Apikaila le lamatia o le a oo mai, sa ia vave faapotopoto sapalai ma alu atu e feiloai ia Tavita.

I lea feiloaiga ma Tavita, sa ifo toele ai Apikaila i luma o ia, ma o se faatusa o Keriso, ua ave i ona luga le tiutetauave mo se agasala na te lei solia ma sa ia augani atu mo lana faamagaloga.10 O le a se mea na vaaia e Apikaila ia Napalu lea na uunaia ai o ia e avea ma ona fautua?

O le a se mea sa ia vaaia ia Tavita na mafua ai ona ia fai atu, “Ia e faamagalo le agasala a lau auauna fafine; auā e faia lava e Ieova mo lo’u alii se aiga tumau; auā ua tau e lo’u alii taua o Ieova, e lei iloa foi se leaga ia te oe i ou aso uma”?11.

Aisea na ia filifili ai i sea taimi taua, e faamanatu ia Tavita po o ai o ia ma folafolaga na faia e le Alii? O le a le aafiaga sa i ai i lona faatinoina o le faatuatua?

Ou te fiafia i le tali a Tavita ia te ia ina ua ia tautino atu:

“Faafetai ia Ieova le Atua o Isaraelu, o le na auina mai oe i le aso nei e faafetaiai ia te au:

“Faafetai foi i lou mafaufau, ma faafetai ia te oe; ina ua e taofi ia te au i lenei aso, ina ne’i ou alu e sasaa le toto, ma taui le leaga e lo’u lava lima.”12

Ou te talitonu i lena lava taimi, lea e faamanatu mai ai le folafolaga a Peresitene Packer, sa ia Apikaila “le faatusa o Keriso … na tamau [i ona fofoga]. Ma o le mea moni, i lena potuaoga i lena taimi ma lena aoaoga ma faatasi ai ma lena musumusuga, [sa avea [Apikaila] ma [Faaola] ma le [Faaola] sa avea ma [Apikalila].”13

Ou te molimau atu ua ia i tatou le avanoa lava e tasi e vaai ai i isi e pei ona Ia silasila mai ia i latou ma fesoasoani ia i latou ia iloa le paia i totonu o i latou.

E le mafai e upu ona faamatala le alofa ma le agaga faafetai ua ou lagonaina mo i latou na faataitaia lenei uiga faaKeriso i lo’u olaga.E sili ona taua, sa vaai pea lo’u tina agelu ia te au o se tagata na i ai gafatia paia ma meaalofa faaleagaga. Sa ia vaai pea ia te a’u o se tasi e foai atu—e tusa pe na ou lē amioa’i ai—ma sa galue ma le lē musuā e fesoasoani ia ou atiae lena gafatia. Sa ou maua ni taitai perisitua na aumaia le faamoemoe i lou olaga e ala i le ta’u mai o le alofa o le Tama Faalelagi mo a’u ma faamanatu mai ia te a’u lou taua. O o’u faiaoga seminare ma inisitituti—o le toatele o i latou o e o maimoa mai i lenei [faasalalauga] i le asō—na vaaia se mea ia te a’u ou te lei vaaia ia te a’u lava ia. Sa matagofie le faaleleia o lau galuega e alii ma tamaitai na siitia au ma taitai a’u i le Faaola e ala i a latou faataitaiga o le vaai i le toatasi.

Ou te faafetai e faavavau mo auala lea e faaauau pea ona faaali mai e le Alii ia te au e Na te vaai mai ia te a’u o se tasi e aoga ma taua.Ua ia faamanuiaina au i meaalofa ma saunia avanoa mo au e faaaoga ai na meaalofa e fesoasoani ai i isi e avea e pei o Ia.Ma ou te iloa e Na te faia lena mea mo outou taitoatasi ma mo a outou tamaiti aoga taitoatasi.

O nai masina ua tuanai, sa ou maua ai se aafiaga matagofie i le suesueina o tusitusiga paia ma le taulaiga i le auala na silasila ai le Faaola i le toatasi ma aoao e tusa ai ma lena vaaiga. O le aoao sa’o mai ia te Ia na suia ai a’u. Ou te valaaulia outou ia faaaoga lea avanoa e tasi.O Ia lava o le faataitaiga atoatoa. E anoanoai faataitaiga o auala na Ia faavae ai aafiaga o le aoaoina ma lesona e taulimaina ai manaoga taitoatasi ma sili atu ona fesoasoani ia i latou na Ia aoaoina ia malamalama ai i lo latou gafatia paia.

A’u uo pele e, ou te tatalo ia faaauau pea ona faateleina e lo tatou Tama oi le Lagi lo tatou gafatia taitoatasi e vaai ai e pei ona Ia silasila ai, e alofa ai e pei ona Ia alofa, ma ia faatino ai e pei ona Ia faatino.Ou te tatalo ina ia tatou saili lenei meaalofa ma saili ni auala e maua ma faaloloto ai. Ou te tatalo ia tatou faaauau pea ona taumafai e maua fofoga o le Faaola i o tatou foliga a o tatou tutu ai i luma o o tatou tamaiti aoga i aso uma. Ou te iloa e mafai ona tatou atiae lenei meaalofa pe a tatou saili atu i Lana fesoasoani.Ou te molimau atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Lolomi