2010. – 2019.
Temelji vjere
travanj 2017.


16:21

Temelji vjere

Moja je molba da činimo žrtve i imamo poniznost koja je potrebna da bi se ojačali temelji naše vjere u Gospodina Isusa Krista.

Ovo je bio veličanstveni Opći sabor. Doista smo prosvijetljeni. Ako postoji jedan najvažniji cilj Općeg sabora, to je izgraditi vjeru u Boga Oca i našeg Spasitelja, Gospodina Isusa Krista.

Danas govorim o temeljima te vjere.

Osobni temelji, poput mnogih svrhovitih ciljeva, uglavnom se sporo izgrađuju – jedan sloj, jedno iskustvo, jedan izazov, jedna prepreka i jedan uspjeh odjednom. Najvrjednije fizičko iskustvo su djetetovi prvi koraci. To je veličanstven prizor. Dragocjen pogled na lice – kombinacija odlučnosti, radosti, iznenađenja i postignuća – zbilja je važan događaj.

U našoj obitelji postoji jedan sličan događaj koji se izdvaja. Kad je naš najmlađi sin imao oko četiri godine, došao je kući i radosno objavio cijeloj obitelj s velikim ponosom: »Sad mogu sve činiti. Mogu vezati, voziti i kopčati.« Razumjeli smo da nam je govorio da može vezati obuću, voziti svoj veliki tricikl i zakopčati jaknu. Svi smo se nasmijali no shvatili da su to za njega bila ogromna postignuća. Mislio je da se potpuno razvio i odrastao.

Tjelesni, mentalni i duhovni razvoj vrlo su slični. Tjelesni razvoj je prilično lako vidjeti. Počinjemo malim koracima i napredujemo iz dana u dan, godinu za godinom, rasteći i razvijajući se dok ne dođemo do svoje konačne visine. Razvitak je različit za svaku osobu.

Kad gledamo odličnu atletsku ili glazbenu izvedbu, često kažemo da je ta osoba vrlo nadarena, što je uglavnom točno. No ta se izvedba temelji na višegodišnjim pripremama i vježbi. Jedan poznati pisac, Malcolm Gladwell, nazvao je to pravilom od 10.000 sati. Istraživači su odredili da je toliko sati vježbe potrebno za atletiku, glazbenu izvedbu, akademsku stručnost, specijalizirane radne vještine, medicinsku ili pravnu stručnost i tako dalje. Jedan od ovih istraživačkih stručnjaka tvrdi: »Deset tisuća sati vježbe potrebno je da bi se dostigla razina vještine povezana sa svjetskom stručnosti – u bilo čemu.«

Većina ljudi prepoznaje da su takva priprema i vježba nužne kako bi se postigao vrh tjelesnog ili mentalnog učinka.

Nažalost, u sve više sekularnom svijetu, manje se naglaska stavlja na količinu duhovnog rasta koji je potreban da bismo postali više kristoliki i uspostavili temelje koji će dovesti do trajne vjere. Često naglašavamo trenutke uzvišenog duhovnog razumijevanja. To su dragocjeni slučajevi kada znamo da je Duh Sveti svjedočio posebnim duhovnim uvidima u naša srca i umove. Radujemo se tim događajima; ne bi se smjeli nikako umanjiti. No da bismo imali trajnu vjeru i stalno suputništvo Duha, nema zamjene za individualno vjersko štovanje koje se može usporediti s tjelesnim i mentalnim razvojem. Trebamo graditi na tim iskustvima, koji ponekad nalikuju početnim malim koracima. Činimo to posvećenošću svetim sakramentalnim sastancima, proučavanju svetih pisama, molitvi i služenju kada smo pozvani. U jednom nedavnom posmrtnom sjećanju na oca 13 djece, navedeno je da je njegova »vjernost svakodnevnoj molitvi i proučavanju Svetih pisama duboko utjecala na njegovu djecu, dajući im nepokolebljiv temelj vjere u Gospodina Isusa Krista«.

Iskustvo koje sam imao s 15 godina bilo je ključno za mene. Moja vjerna majka odvažno mi je pokušala pomoći da uspostavim temelje vjere u svom životu. Išao sam na sakramentalne sastanke, u Malu školu, zatim na nastavu Mladića i na vjeronauk. Pročitao sam Mormonovu knjigu i uvijek se samostalno molio. U to se vrijeme dogodio važan događaj u mojoj obitelji kad je moj dragi stariji brat razmišljao o mogućem pozivu na misiju. Moj divni otac, manje aktivni član Crkve, htio je da nastavi obrazovanje, a ne da služi misiju. Zbog toga su se posvađali.

U nezaboravnom razgovoru s bratom, koji je bio pet godina stariji i vodio razgovor, zaključili smo da je njegova odluka o služenju misije ovisila o tri pitanja: (1) Je li Isus Krist božansko biće? (2) Je li Mormonova knjiga istinita? (3) Je li Joseph Smith prorok obnove?

Dok sam se iskreno molio te večeri, Duh mi je potvrdio istinu o sva tri pitanja. Također sam razumio da će se gotovo svaka odluka koju ću donijeti do kraja svog života temeljiti na odgovorima na ta tri pitanja. Osobito sam shvatio da je vjera u Gospodina Isusa Krista ključna. Prisjećajući se djetinjstva, prepoznajem da sam, prvenstveno zahvaljujući majci, imao postavljene temelje za primanje duhovne potvrde te večeri. Moj brat, koji je već imao svjedočanstvo, odlučio je služiti misiju i naposljetku dobio podršku od našeg oca.

Duhovno vodstvo dobiva se kad je potrebno, u Gospodinovo vrijeme i u skladu s njegovom voljom. Mormonova knjiga: Još jedan svjedočanstvo o Isusu Kristu je odličan primjer. Nedavno sam pregledavao prvo izdanje Mormonove knjige. Joseph Smith je dovršio prijevod kad je imao 23 godine. Znamo ponešto o postupku i alatima koje je koristio tijekom prevođenja. U taj prvi tisak iz 1830., Joseph je uključio kratki predgovor i jednostavno i jasno izjavio da je prevedeno »darom i moću Božjom«. Što je s pomagalima u prevođenju – Urimom i Tumimom, kamenjem vidioca? Jesu li bili neophodni ili su bili poput pomoćnih kotača na biciklu dok Joseph nije mogao primjenjivati vjeru potrebnu za primanje izravnije objave?

korice Mormonove knjige iz 1830.
predgovor Mormonove knjige iz 1830.

Baš kao što su ponavljanje i stalni trud potrebni za stjecanje tjelesne ili mentalne sposobnosti, isto vrijedi i za duhovne stvari. Sjetite se da je prorok Joseph četiri puta primio istog posjetitelja, Moronija, s potpuno istom porukom prilikom pripreme za primanje ploča. Vjerujem da tjedno sudjelovanje u svetim sakramentalnim sastancima ima duhovne implikacije koje ne možemo potpuno razumjeti. Redovito promišljanje o Svetim pismima – umjesto samo povremenog čitanja – može nam pružiti uzvišeno poboljšanje naše vjere koje mijenja život, umjesto samo površnog razumijevanja.

Vjera je načelo moći. Pokazat ću vam: Kad sam bio mladi misionar, veliki predsjednik misije na dubokouman način mi je predstavio zapis iz Svetog pisma koji se nalazi u Luki 8 o ženi koja je 12 godina bolovala od krvarenja i koja je izdala sve svoje imanje liječnicima a da je nijedan nije mogao izliječiti. Sve do danas je to moj najdraži dio iz Svetih pisama.

Sjetit ćete se da je vjerovala da bi bila iscijeljena samo kad bi mogla dotaknuti rub Spasiteljeve haljine. Kad je to učinila, odmah je bila iscijeljena. Spasitelj, koji je hodao sa svojim učenicima, upita: »Tko me se dotače?«

Petrov odgovor je bio da su svi, hodajući zajedno, bili pritisnuti uz njega.

»Netko me se dotače – reče Isus – jer sam osjetio da je iz mene izišla sila.«

Ključna riječ sila mogla bi se prevesti i kao »moć«. U španjolskom i portugalskom prevedena je kao »moć«. Unatoč tome, Spasitelj je nije vidio; nije se usredotočio na njezinu potrebu. No njezina je vjera bila toliko velika da je dodirivanjem ruba haljine upotrijebila iscjeljujuću moć Sina Božjeg.

Kao što joj je Isus rekao: »Kćeri, tvoja te vjera ozdravila, hajde u miru.«

Kad sam odrastao, razmišljao sam o ovom zapisu. Shvatio sam da naše osobne molitve i prošnje brižnom Ocu na Nebu u ime Isusa Krista mogu u naše živote donijeti blagoslove koji su izvan naše sposobnosti poimanja. Temelji vjere, onakve vjere kakvu je pokazala ova žena, trebaju biti velika želja našeg srca.

Međutim, početni temelji vjere, čak i s duhovnom potvrdom, ne znače da se nećemo suočiti s izazovima. Obraćenje na evanđelje ne znači da će se svi naši problemi riješiti.

Rana povijest Crkve i objave zapisane u Nauku i savezima sadrže odlične primjere uspostavljanja temelja vjere i rješavanja nepredviđenih promjena i izazova s kojima se svi suočavaju.

Dovršenje hrama Kirtland bilo je ključno za cijelu Crkvu. Pratili su ga duhovni izljevi, doktrinarne objave i obnova ključeva potrebnih za nastavak uspostavljanja Crkve. Poput drevnih apostola u Pedeseti dan, mnogi su članovi doživjeli čudesna duhovna iskustva povezana s posvećivanjem hrama Kirtland. No, kao i u našem životu, to nije značilo da se kasnije nisu suočavali s izazovima i poteškoćama. Ti rani članovi nisu znali da će se Sjedinjene Države suočiti s financijskom krizom – panikom 1837. godine – koja će iskušati njihove duše.

Jedan primjer izazova povezanih s tom financijskom krizom doživio je starješina Parley P. Pratt, jedan od velikih vođa u Obnovi. Bio je izvorni član Zbora dvanaestorice apostola. Početkom 1837. godine njegova je draga supruga, Thankful, umrla nakon rađanja njihovog prvog djeteta. Parley i Thankful bili su u braku gotovo 10 godina i njezina ga je smrt slomila.

Nekoliko mjeseci kasnije, starješina Pratt se našao u jednom od najtežih vremena koje je Crkva doživjela. Tijekom nacionalne krize, mjesni ekonomski problemi – uključujući preprodaju zemlje i teškoće financijske institucije koju su osnovali Joseph Smith i drugi članovi Crkve – stvorili su nesklad i nesuglasice u Kirtlandu. Crkveni vođe nisu uvijek donosili mudre vremenite odluke u svojim životima. Parley je proživio značajne financijske gubitke i privremeno je bio nezadovoljan prorokom Josephom. Josephu je napisao oštru kritiku i za govornicom govorio protiv njega. Istovremeno, Parley je rekao da je nastavio vjerovati u Mormonovu knjigu i Nauk i saveze.

Starješina Pratt je izgubio svoju suprugu, posjed i dom. Parley je, bez obavještavanja Josepha, napustio Missouri. Na putu je neočekivano sreo kolege apostole Thomasa B. Marsha i Davida Pattena koji su se vraćali u Kirtland. Osjećali su snažnu potrebu vratiti sklad u Zbor i uvjerili su Parleya da se vrati s njima. Shvatio je da nitko nije izgubio više od Josepha Smitha i njegove obitelji.

Parley je potražio proroka, plakao i priznao da je ono što je učinio bilo pogrešno. U mjesecima nakon smrti svoje supruge Thankful, Parley je bio »obavijen crnim oblakom« i njegovi su ga strahovi i frustracije prevladali. Joseph je, znajući što znači boriti se s oprečnošću i iskušenjima, oprostio Parleyju, moleći se za njega i blagoslivljajući ga. Parley i drugi koji su ostali vjerni imali su koristi od izazova u Kirtlandu. Povećala se njihova mudrost i postali su plemenitiji i kreposniji. To je iskustvo bilo dio temelja njihove vjere.

Nevolje se ne bi trebale smatrati ni Gospodinovom nenaklonošću ni povlačenjem njegovih blagoslova. Oprečnost u svemu dio je ognja ljevačeva kako bi nas pripremila na vječnu celestijalnu sudbinu. Kad je prorok Joseph bio u zatvoru Liberty, Gospodinove riječi opisale su sve vrste izazova – uključujući iskušenja i lažne optužbe – i zaključile:

»Ako same ralje paklenske razjape širom usta za tobom, znaj, sine moj, da će ti sve ovo pružiti iskustvo, i bit će za dobro tvoje.

Sin Čovječji siđe dublje od svega toga. Jesi li ti veći od njega?«

Gospodin je u ovoj uputi Josephu Smithu također razjasnio da su njegovi dani poznati i godine se neće brojem umanjiti. Gospodin je zaključio: »Ne boj se što čovjek može učiniti, jer Bog će biti s tobom u vijeke vjekova«.

Koji su, onda, blagoslovi vjere? Što vjera postiže? Popis je gotovo beskonačan:

Naši grijesi mogu biti oprošteni zbog vjere u Krista.

Svi koji imaju vjere, imaju i zajedništvo sa Svetim Duhom.

Spasenje dolazi preko vjere u Kristovo ime.

Primamo snagu u skladu s našom vjerom u Krista.

Ništa ne ulazi u počinak Gospodinov doli onih koji opraše haljine svoje u krvi Kristovoj, zbog vjere svoje.

Molitve su odgovorene u skladu s vjerom.

Nema li vjere među ljudima, Bog ne može činiti čudesa među njima.

Naposljetku, naša vjera u Isusa Krista je ključni temelj za naše vječno spasenje i uzvišenje. Kao što je Helaman podučavao svoje sinove: »Sjetite se da na stijeni, Otkupitelju našem koji je Krist, Sin Božji, morate graditi temelj svoj … koja je pouzdan temelj, temelj na kojem ljudi, ako na njemu grade, ne mogu pasti.«

Zahvalan sam za utvrđivanje temelja vjere koje je proizašlo iz ovog sabora. Moja je molba da činimo žrtve i imamo poniznost koja je potrebna da bi se ojačali temelji naše vjere u Gospodina Isusa Krista. O njemu pouzdano svjedočim, u ime Isusa Krista. Amen.

Napomene

  1. Vidi Malcolm Gladwell, Outliers: The Story of Success (2008.), 40. Citira neurologa Daniela Levitina.

  2. Obituary of Bryant Hinckley Wadsworth, Deseret News, 15. siječnja 2017., legacy.com/obituaries/deseretnews

  3. Vidi 2 Nefi 28:30 Nemamo cijelo saznanje o ovom pitanju ili svim načelima povezanim s njime. Dolaze kad su potrebna, redak za retkom, odredbu za odredbom.

  4. U prvom izdanju Mormonove knjige, tiskanom 1830. godine, prorok Joseph Smith je napisao: »Želim vas obavijestiti da sam preveo darom i moću Božjom« (vidi predgovor Mormonove knjige [1830.]). Sljedeća izdanja Mormonove knjige uključuju sličnu izjavu: »Ploče su bile uručene Josephu Smithu, koji ih je preveo darom i moću Božjom« (vidi uvod u Mormonovu knjigu [2013.]).

  5. Orson Pratt se prisjeća da je bio prisutan mnogo puta dok je Joseph Smith prevodio Novi zavjet i pitao se zašto nije koristio nikakav alat u tom postupku. »Joseph, kao da je pročitao njegove misli, podignuo je pogled i objasnio da mu je Gospodin dao Urim i Tumim dok nije imao iskustva s Duhom nadahnuća. No sad je toliko napredovao da je razumio radnje tog Duha i nije mu trebala pomoć tog alata« (»Two Days’ Meeting at Brigham City, June 27 and 28, 1874«, Millennial Star, 11. kolovoza 1874., 499; vidi i Richard E. Turley ml., Robin S. Jensen i Mark Ashurst-McGee, »Joseph the Seer«, Lijahona, listopad 2015., 10–17).

  6. Predsjednik misije bio je starješina Marion D. Hanks, koji je također bio opći autoritet.

  7. Vidi Luka 8:43–48

  8. Vidi Djela 2

  9. Vidi Mosija 2:36–37; vidi i Henry B. Eyring, »Spiritual Preparedness: Start Early and Be Steady«, Liahona, studeni 2005., 38: »Veliki životni ispit je vidjeti hoćemo li slušati i obdržavati Božje zapovijedi usred životnih oluja. Ne radi se o tome hoćemo li izdržati oluje već hoćemo li odabrati ispravno dok oluje bjesne. Tragedija života je ako padnemo na tom ispitu i propustimo priliku za osposobljavanje za povratak u slavu našeg nebeskog doma.«

  10. Vidi Terryl L. Givens i Matthew J. Grow, Parley P. Pratt: The Apostle Paul of Mormonism (2011.), 91–98; uvod u svezak i uvod u dio 5, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 5: October 1835–January 1838, ur. Brent M. Rogers i drugi (2017.), xxviii–xxxi, 285–293

  11. Vidi »Letter from Parley P. Pratt, 23 May 1837«, u The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 5: October 1835–January 1838, 386–391

  12. Vidi »History of John Taylor by Himself«, 15, u Histories of the Twelve, 1856–1858, 1861, Knjižnica za crkvenu povijest; Givens and Grow, Parley P. Pratt, 101–102

  13. Vidi The Autobiography of Parley P. Pratt, ur. Parley P. Pratt ml. (1874.), 183–184

  14. Vidi 2 Nefi 2:11

  15. Nauk i savezi 122:7–8

  16. Nauk i Savezi 122:9

  17. Vidi Enoš 1:5–8

  18. Vidi Jarom 1:4

  19. Vidi Moroni 7:26, 38

  20. Vidi Alma 14:26

  21. Vidi 3 Nefi 27:19

  22. Vidi Moroni 7:26

  23. Vidi Eter 12:12

  24. Helaman 5:12