2011
Mei Hono Fakahaofí ki Heʻene Hoko ko e Tokotaha Fai Fakahaofi
Fēpueli 2011


Mei Hono Fakahaofí ki Heʻene Hoko ko e Tokotaha Fai Fakahaofi

Naʻe tō lalo e tuʻunga ʻeku moʻuí peá u toki fetaulaki mo ha tangata naʻá ne pehē ʻokú ne maʻu ʻa e vetekiʻanga ʻo ʻeku ngaahi palopalemá.

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi he 1978, naʻá ku ʻi he Malaʻe Vakapuna Lōkaní ʻi Positoni, Masasūseti, ʻi ʻAmelika ko e tali hoku ngaahi kaungāmeʻá. Ne kamata fakatalanoa mai ha tangata, peá ma talanoa ki heʻema moʻuí. Naʻá ku fakamatala ange ne u toki foki mai ʻi he māhina ʻeni ʻe tolu mei ha folau ki ʻAmelika Lotoloto.

Naʻá ku fakamatala ange ko ʻeku ʻalú ke hola mei he ngaahi meʻa fakamamahi ʻo ʻeku moʻuí. ʻI he taʻu e hiva kimuʻá, naʻe mate hoku tuongaʻané. ʻI he taʻu hono hokó ne mate ʻeku ongomātuʻá ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha kā. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai ne mālōlō ʻeku kui fefiné. ʻI ha kiʻi vahaʻataimi nounou ne mole ai ha niʻihi ʻo e kakai ne mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku loto mamahi ʻaupito.

Naʻá ku maʻu ha paʻanga lahi ʻi he mālōlō ʻeku ongomātuʻá peá u fakamoleki ia ke fakanonga ʻaki ʻeku mamahí. Naʻá ku fakatau ʻaki ia ha vala totongi mamafa, ngaahi kā, faitoʻo konatapu, mo fefolauʻaki ki ha ngaahi fonua mamaʻo.

Naʻá ku kaka ʻi ha pilamita ʻi Tīkala, Kuatemala ʻi heʻeku folau fakamuimuitahá. Neongo naʻá ku ʻi ha feituʻu māʻolunga ka ʻoku ou manatuʻi naʻá ku ongoʻi ʻoku ou ʻi he tuʻunga māʻulalo tahá ʻi ha toe taimi. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo hoko atu he faʻahinga moʻui ne u ʻi aí. Naʻá ku kole, “ ʻE ʻOtua, kapau ʻokú Ke ʻi hena, ʻoku ou fie maʻu ke ke liliu ʻeku moʻuí.” Naʻá ku tuʻu ai ʻi ha ngaahi miniti lahi ʻo tangi ki ha tokoni mei ha tokotaha naʻe ʻikai te u fakapapauʻi ʻoku moʻoni. Ne u ongoʻi nonga ʻi heʻeku kaka hifo ʻi he pilamitá. Naʻe ʻikai liliu ha meʻa ʻi heʻeku moʻuí, ka naʻá ku ongoʻi pē ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.

Ko e māhina ʻeni ʻe tolu mei ai peá u vahevahe ʻa e meʻá ni ki ha tangata ʻi he malaʻe vakapuná. Naʻá ne fakafanongo lelei peá ne toki fehuʻi mai pe naʻá ku ʻilo naʻe hā ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ongo ʻAmeliká.

ʻI he taimi ko ʻení naʻe ʻikai te u fuʻu fakakaukau ki he ʻOtuá. Ko e faʻahinga ʻOtua fēfē ia te Ne ʻave hoku fāmilí meiate au? Naʻá ku fakamatalaʻi ange ki he tangatá, peá ne tali mai ʻo pehē, kuo teuteu ʻe he ʻOtua naʻá ne tui ki aí ha hala maʻaku ke u toe fakataha ai mo hoku fāmilí. Ko e taimi ʻeni naʻá ne maʻu ai ʻeku tokangá.

Ne u fehuʻi ange, “Ko e hā hoʻo ʻuhingá?”.

“Kuó ke fanongo nai ʻi he kau Māmongá?” Naʻe ʻikai te u ʻilo lahi kiate kinautolu, ka naʻe hoko atu ʻa e fakamatala ʻa e tangatá ni ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Pea neongo ʻeku taʻetui ʻi he kamataʻangá, naʻe ʻi ai e meʻa ne ngali moʻoni ʻi he meʻa naʻá ne vahevahe maí.

Naʻá ku fakafetongi fika telefoni mo hoku kaungāmeʻa foʻoú, pea ʻi he ngaahi māhina lahi ne hokó naʻá ma kiʻi teiti. Naʻá ma talanoa fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻá ne foaki mai ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, peá ma fevahevaheʻaki fekauʻaki mo ia pehē foki ki he ngaahi folofola kehé ʻi he telefoní. Naʻá ne fakamatala fekauʻaki mo hono toe fakafoki mai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ha taimi fakaofo ia ʻo e ʻamanaki leleí mo e tupulakí.

Ne kiʻi holo ʻema feohí, ka e hili ha ngaahi uike lahi, ne talamai ʻe hoku kaungāmeʻá ʻoku loto ke ne ʻomi hono ongo kaungāmeʻá ke mau talanoa. Pea ko hono ongo kaungāmeʻá ko e ongo faifekaú. Pea naʻe haʻu ʻa e ongo faifekau taimi kakató mo Pulusi Toane, ko ha faifekau fakasiteikí ʻa ia naʻe hoko kimui ange ko hoku husepānití.

Hili ha ngaahi uike ʻo e akoʻí, ne fehuʻi mai ʻe he ongo faifekaú pe ʻoku ou loto ke papitaiso? Naʻá ku talaange kiate kinaua, ʻio. Peá na fakamatala mai leva kuo pau ke u moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó kae toki lava ke u papitaiso.

Naʻe ʻikai ke u fakaʻaongaʻi fakavalevale ʻa e kava mālohí mo e faitoʻo konatapú ʻo hangē ko ia kimuʻá. Naʻe liliu ha ngaahi meʻa ʻi heʻeku moʻuí; naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻamanaki leleí ʻi ha toe taimi kimuʻa—ka ko hono moʻoní ko e ngaahi tōʻonga ko iá ʻe faingataʻa ʻaupito ke motuhi ʻosi. ʻIkai ngata aí, naʻá ku siʻaki ha ngaahi meʻa lahi ʻi heʻeku kamata tali ʻa e ongoongoleleí—kau ai hoku ngaahi kaungāmeʻa tokolahi ʻa ia naʻa nau fakakaukau ʻoku ou fakasesele ʻi heʻeku tokanga ki he Siasi Māmongá. Naʻá ku vilitaki koeʻuhí he naʻá ku ongoʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Ka ʻe lava nai ke u siʻaki ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne maʻunimā aú?

Ne fokotuʻu mai ʻe he ongo faifekaú ke na foaki mai ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ke tokoni mai kiate au. Hili pē ʻena fakahoko ʻa e tāpuakí, naʻá ku laku kotoa ʻa e faitoʻo konatapú mo e kava mālohi naʻá ku maʻú. Pea ʻi he pō ko iá ne mole atu ʻa e faʻahinga holi kotoa pē naʻá ku maʻu ʻoku fehangahangai mo e Lea ʻo e Potó. Ko ha mana moʻoni ia.

Naʻe papitaiso au ʻi Sune ʻo e 1978. Pea hili ha taʻu ʻe taha mo ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ku mali mo Pulusi ʻi he Temipale Uasingatoni D.C.

Ne fakahaofi moʻoni au ʻe he ongoongoleleí mei he loto mamahí. Kimuʻá, naʻá ku mātuʻaki hē ʻo fakatatau mo e ʻuhinga ʻo e foʻi leá. Ne mole atu ʻeku ongomātuʻá mo hoku tuongaʻané mo ʻeku kui fefiné, peá u ongoʻi ne u mole atu mo au. Hili ʻenau maté naʻe ʻikai ke u toe ʻilo pe ko hai au. Ko ʻeni kuó u ʻilo ko hai au. ʻOku ou ʻilo ko e fānau au ʻo e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate au. Ne liliu ʻeku mamahí ki he fiefia ʻi heʻeku sila ki heʻeku ongomātuʻá, kui fefiné mo hoku tuongaʻané ʻi he ʻiloʻilo pau ʻe lava ke mau fakataha ʻo taʻengata.

Naʻe toe fakahaofi foki au ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mei he ngaahi meʻa naʻá ne maʻunimā aú. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí kuó u ngāue mo hoku husepānití ko ha ongo faifekau Tokoni ʻa e Siasí ki he Fāmilí ʻi he polokalama fakaakeake mei he maʻunimaá, ʻo fengāueʻaki mo e kāingalotu ʻo homau siteikí ʻoku fekuki mo e faʻahinga kehekehe ʻo e maʻunimaá. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he faingamālie ke u tokoni ai ki he ngaahi tuongaʻane mo e ngaahi tokoua ko ʻení. ʻOku ou ongoʻi ʻoku fai tāpuekina au ke u lava ʻo vahevahe mo kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ne u aʻusiá ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ʻe lava ke fakahaofi kotoa ai kitautolu ʻe he ongoongoleleí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Roger Motzkus

Paaki