2011
Fakamamafaʻi ʻe he Akó ʻa e Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Fakataha Alēleá
Fēpueli 2011


Fakamamafaʻi ʻe he Akó e Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Fakataha Alēleá

Lolotonga e fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahi ʻi Nōvema 2010, ʻa ia ne fakafeʻiloaki ai ʻa e ongo tohi tuʻutuʻuni foʻou ʻa e Siasí, naʻe fakamamafaʻi ʻe he kau takí ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fakataha alēleá1 ʻa e uootí ʻi hono poupouʻi e fatongia ʻo e kau pīsopé pea ʻi hono fakahoko e ngāue ʻo e fakamoʻuí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ ʻOku tokoni ʻa e Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2 ke fakasiʻisiʻi e ngāue ʻa e pīsopé ʻaki hono fakalahi atu e fatongia ʻo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea ʻo e uōtí.” ʻOku kau ʻi he fatongia ko ʻení ʻa e tokoni ki he pīsopé “ ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ki he kotoa ʻo e uōtí” mo “tokoni ʻi he fatongia fakahaofí ke fakamālohia mo pukepuké.”

Ko e Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Fakataha Alēleá

Lolotonga ʻa e ako naʻe fai ʻi Nōvemá, naʻe fakamatala ai ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ ʻoku puleʻi ʻa e Siasí ʻo fakafou he ngaahi fakataha alēlea fakalūkufuá, fakaʻēliá, fakasiteikí mo fakauōtí” pea ko ia “ ʻoku fakalahi ʻe he ongo tohi tuʻutuʻuni foʻoú ʻa e fatongia ʻo e fakataha alēlea ʻi he Siasí.”

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Kuki ki he ngaahi fakataha alēlea mahuʻinga ʻe tolu ʻi he uōtí ke tataki ʻe he pīsopé ʻa e ngāue ʻo e Siasí pea mo e founga ʻe uesia ai ʻa e ngaahi fakataha alēleá ni he fakamatala ʻi he ongo tohi tuʻutuʻuni foʻoú. ʻOku kau heni ʻa e kau pīsopelikí, komiti pule ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e fakataha alēlea fakauōtí.

ʻE fakahoko ʻe he kau pīsopelikí ʻa e meimei kotoa e ngāue ne nau fakahoko ʻi he kuohilí. ʻE kei hokohoko atu pē e fakataha angamaheni ʻa e KPLF mo tokangaʻi e ngaahi meʻa ne tokangaʻi ki muʻa ʻe he kōmiti uelofea fakauōtí, naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻEletā Kuki mahalo pē ʻe nounou ange e ngaahi fakataha KPLF koeʻuhí ko e tuʻo lahi e fakataha alēlea fakauōtí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki, “ ʻoku hikiʻi hake ʻe he tohi tuʻutuʻuni foʻoú ʻa e fatongia ʻo e fakataha alēlea fakauōtí, ʻi he malumalu ʻo e pīsopé.”

Ko Hono Hiki Hake ʻo e Fakataha Alēlea Fakauōtí

ʻOku hiki hake ʻe he ongo tohi tuʻutuʻuní ʻa e fakataha alēlea fakauōtí ʻaki hono fokotuʻu atu e ngaahi meʻa ʻe lava ʻe he pīsopé ʻo vahé pea fakalahi mo e ngaahi fatongia ʻo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ke tokoni kiate ia.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki, “Ko e tefitoʻi ngāue ʻo e fakataha alēlea fakauōtí ke ngāue ki hono fakamoʻui ʻo e uōtí. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻoku kaungatonu pē ki he pīsopé. ʻOku ʻi ai e ʻamanaki ʻe liliu ʻeni ʻi hono vahe ʻe he kau pīsopé ʻa e ngaahi meʻa lahi ange ki he fakafoʻituituí, hangē ko e uelofeá, pukepuke ʻa e kau uluí, fakamālohiá, mo e ngaahi meʻa peheé.”

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Kuki, lolotonga e hokohoko atu ke tokangaʻi ʻe he pīsopé “ [ʻa e ngaahi palopalema ʻoku fie maʻu ki ai ha fakamaau fakalūkufua ʻi ʻIsilelí],” te ne lava, ʻaki e loto ʻa e mēmipa ʻoku fekumi ki he fakatomalá, ʻo vahe ki ha niʻihi kehe “ke nau fai e faleʻi ʻa ia ʻe mahuʻingá” ke tokoniʻi e kāingalotu ʻoku fakaakeake mei he maʻunimaá pe fie maʻu tokoni ʻi he ngaahi meʻa fakapaʻangá, meʻa fakafāmilí pe ngaahi palopalema kehé.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki, “ ʻOku fakahoko ʻe he kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakauōtí ʻa e konga lahi ʻo ʻenau ngāué ʻi tuʻa ʻi he ngaahi fakataha alēleá. ʻOku nau ngāue mo honau ongo tokoní mo e kau faiako fakaʻapí, faiako ʻaʻahí, mo ha niʻihi kehe ke tokoni mo tokangaekina ʻa kinautolu … ʻoku fie maʻu tokoní.”

Naʻá ne kole foki ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú ke fakamahinoʻi pea veteki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku veiveiuá ʻa ia ʻe lava pē ke tokangaʻi ʻi he kōlomú pe houalotú ke fakasiʻisiʻi ʻa e mafasia ʻa e pīsopé mo e fakataha alēlea fakauōtí.

ʻOku Kau ʻa e Kāingalotu Kotoa pē

Lolotonga ʻa e fakamafolá, naʻe fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e tokoni mei he mēmipa kotoa ʻo e fakataha alēleá ʻe ha pēnolo ne kau ki ai ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati, ʻEletā Sefilī R. Hōlani mo ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá; ʻEletā Uolotā F. Konisalesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú; pea mo Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “ ʻOku tau maʻuhala ʻo pehē ʻoku fakafou ʻi he Pīsopé ʻa e foʻi fakahā kotoa ʻoku haʻu ki he uōtí. ʻOkú ne tali mo fakapapauʻi ia ʻi he ngaahi kī ʻokú ne maʻú, ka ʻoku ʻikai ko ia pē ʻoku fakafou mai aí.”

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Petinā ʻa e mahuʻinga ʻo e faaitahá ʻi he taimi kuo fai ai ʻe he maʻu mafai pulé ha fili ke ngāue ai ʻa e fakataha alēleá ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā Hōlani ki he taʻefakahoungaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e kakai fefiné ʻi he ngaahi fakataha alēleá. Naʻá ne pehē, “Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakaafeʻi pe poupouʻi e kau fafine ʻi he fakataha alēleá ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke faí. ʻOku tau fie maʻu ʻenau tokoní.”

Naʻe fakamamafaʻi ʻe he pēnoló ko e takimuʻa potó ʻoku fakafanongo.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “ ʻOku ola lelei ange e meʻafoaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló ʻi heʻetau fakafanongó kae ʻikai ʻi heʻetau leá.”

Naʻe toe tānaki atu ʻe ʻEletā Pālati, ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakafanongó ʻoku kau ki he mēmipa kotoa ʻo e fakataha alēleá pea ʻoku ʻikai totonu ke puleʻi ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻa e fepōtalanoaʻakí.

“ ʻI he ngāue ʻa e Laumālie ko iá he founga fai faleʻi ʻa e Siasí, ʻe laka ki muʻa e ngāué pea tau fakahaofi mo ha tokolahi ange ʻo e fānau ʻa e Tamaí. Ko ha ngāue maʻongoʻonga ia ʻoku tau kau kotoa ki ai.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e ngaahi foʻi lea uooti, pīsope, mo e kau pīsopelikí ʻoku toe fakaʻaongaʻi pē ia ki he kolo, palesiteni fakakolo, mo e kau palesitenisī fakakoló. Ko e ngaahi foʻi lea siteiki, palesiteni fakasiteiki, mo e kau palesitenisī fakasiteikí ʻoku toe fakaʻaongaʻi pē ia ki he vahefonua, palesiteni fakavahefonua, mo e kau palesitenisī fakavahefonuá.

Faitā ʻa Christina Smith

Paaki