2011
ʻOku ʻIkai Te u Fie Maheni Au mo Koe!
Fēpueli 2011


ʻOku ʻIkai Te u Fie Maheni Au mo Koe!

ʻAiveni Feika, ʻIuta, ʻAmelika

Naʻá ku lotu fakamātoato ʻi hoku lotó pea tuʻu hoku hoa taʻu 14 ʻi hoku tafaʻakí, ʻo tukituki ʻi he matapā ʻo ʻEnitií. Ko ʻema fuofua ʻaʻahi ʻeni ki hono ʻapí ʻi heʻema hoko ko ʻene ongo faiako fakaʻapí. Naʻá ma toki talí ni pē ʻa e fatongia ke ma ʻaʻahi ki ai neongo naʻe ʻiloa ia heʻene loto-fefeká. Ne ava e matapaá, pea naʻá ne tuʻu mai, ʻi hono teunga kimono faka-Siapaní.

“ ʻIo?”

“Mālō e lelei, ko ʻAiveni au, pea ko hoku hoá ʻeni. Ko hoʻo ongo faiako fakaʻapí kimaua pea ʻokú ma loto ke tau talanoa.”

Naʻe tangutu hono uaifí ʻi he tēpile ʻi hono tuʻá, ʻo tui e faʻahinga teunga tatau pē. Naʻe fai ʻena kai efiafi faka-Siapani.

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOku ou tui pē ʻokú ke sio mai ʻoku lolotonga fai ʻema kai efiafi pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai hama taimi maʻa moua.”

Ne u fehuʻi ange leva, “Mahalo naʻa lava ke ma toe foki mai ha taimi kehe?”

“Ke hā?”

Naʻá ku tali ange, “Koeʻuhí ke tau maheni.”

Naʻá ne fehuʻi mai, “Ko e hā ʻokú ke fie maheni ai mo aú? ʻOku ʻikai te u fie maheni au mo koe!”

Mahalo ne mei lava ke ma fakafisi mei heʻema hoko ko ʻena ongo faiako fakaʻapí he taimi pē ko iá, ka naʻe ʻikai. ʻI heʻema foki atu he māhina hono hokó, naʻe fakangofua ʻe ʻEnitī ke ma hū ange. Naʻá ma tangutu ʻo hanga ki ha holisi ne fokotuʻutuʻu ai ha ngaahi ngeʻesi hina pia ʻi he fōtunga ʻo ha meʻalele. Naʻe nounou ʻema ʻaʻahi kia ʻEnitií, ka naʻá ma ʻilo ai ko e kēnolo mālōlō ia mei he kau tau laulāpuná. Ko ʻema ngaahi ʻaʻahi hono hokó naʻe nounou pē mo ia pea siʻisiʻi hono ngaahi olá.

ʻI ha pō ʻe taha hili ʻeku fakataha ʻi ʻapi Siasi, naʻá ku fanongo ki ha kiʻi leʻo siʻi ʻiate au ʻokú ne talamai ke u ʻaʻahi kia ʻEnitī. Naʻá ku fakakaukau, “ ʻIkai, mālō pē. ʻIkai he pooni.”

ʻI heʻeku tuʻu ʻi ha maama kulokulá, ne toe haʻu ʻa e ueʻi ke u ʻaʻahi kia ʻEnitií. Naʻá ku fakakaukau, “Kātaki muʻa, ʻoku ʻikai te u fie sio kia ʻEnitī he pooni.”

Ka ʻi heʻeku aʻu ki he afe fakamuimui ki homau ʻapí, ne haʻu pē ʻa e ongo tatau ko hono tuʻo tolú ia, ʻo u ʻilo ʻa e meʻa ʻoku totonu ke u faí.

Ne u lele ki hono ʻapí, tau e meʻalelé, peá u lotu ke maʻu ha fakahinohino. Peá u lue leva ki hono matapaá ʻo tukituki. ʻI he hanga ʻe ʻEnitī ʻo fakahū au ki lotó, naʻá ku sio ki ha Tohi ʻa Molomona mo ha tohi hohoko naʻe hili he funga tēpilé. Naʻá ku ongoʻi ha laumālie kehe ʻi hono ʻapí; naʻe ʻi ai mo e meʻa naʻe kehe ʻia ʻEnitī. Naʻá ne lea ʻi he leʻo vaivai kau ki he ʻofa naʻá ne maʻu ki heʻene faʻeé mo hono tuofefiné, ʻa ia ne na tānaki ʻa e tohihohokó.

Ko e fuofua taimi ʻeni ke ne talanoa tauʻatāina mai ai kiate au. Naʻá ne fakamatala mai naʻe langa hono tuʻá, pea naʻe palani ke ʻalu ki he falemahaki ʻi he ʻApi Sōtia Laulāpuna Māʻasí ʻi Livasaiti, ʻi Kalefōnia ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻá ku ʻeke pe te ne fie maʻu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. Naʻá ne tali taʻe toe veiveiua mai ʻi ha leʻo vaivai, “Te u fie maʻu ia.” Naʻá ku tā ki he palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, ʻa ia ne haʻu ʻo tokoni ki hono foaki ʻo e tāpuakí.

ʻI he ʻaho hono hokó ne talaange ʻe he kau toketaá kia ʻEnitī naʻe maʻu ia ʻe he kanisā ʻo e maʻamaʻá pea ʻoku ʻikai lava ʻo faitoʻo. Hili e maʻu ʻa e ongoongo ko iá, naʻá ne ʻalu ʻo sio ki he pīsopé. ʻI ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ne tokoto ʻo ʻikai toe ʻalu holo.

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi heʻeku ʻaʻahi atu ki honau ʻapí, naʻe taki au ʻe hono uaifí ki hono lokí ʻa ia ne siʻi tokoto aí kuo vaivai hono sinó. Naʻá ku tūʻulutui hifo ʻi hono veʻe mohengá ʻo fāʻofua kiate ia. Ne u fanafana ange, “ ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻEnitī.” Naʻá ne hiki hake hono nimá ʻaki ʻa e kotoa ʻo e ivi naʻá ne maʻú ʻo hili ʻi hoku umá mo ne talamai ʻoku ʻofa mo ia ʻiate au. Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai naʻá ne mālōlō.

Naʻe fakaafeʻi au ʻe hono uaifí ki he meʻa fakaʻeikí. Ko au toko taha pē naʻe ʻi aí, tuku kehe ʻa e kau mēmipa ʻe toko fā ʻo hono fāmilí.

ʻOku ou fiefia ne u fakafanongo ki he ueʻi ʻa e Laumālié ke ʻaʻahi kia ʻEnitií.

Paaki