2018
Pe a foliga le leaga i le lelei ma foliga le lelei i le leaga
March 2018


Pe a foliga le leaga i le lelei ma foliga le lelei i le leaga

Mai se saunoaga i le faigalotu, “O se Faatasiga i le Iuga: O le Faaiuga Tuufaatasi o Filifiliga Uma,” na tuuina atu i le Brigham Young University ia Fepuari 7, 2017. Mo le tuatusi atoa i le faaPeretania, asiasi i le speeches.byu.edu.

O auala o loo taumafai le tiapolo e taufaasese ma faamaualaloina ai faamanuiaga o le ola e tusa ai ma fuafuaga a le Tama.

O se tasi o tulaga sili ona faitogafiti o taumafaiga a le tiapolo e taofia ai fuafuaga o le fiafia a lo tatou Tama i le Lagi o ana aoaoga pepelo e faapea e leai se aafiaga leaga po o le (tiapolo 2 Nifae 28:22) ma ana taumafaiga e toe faamatala le leaga e lelei ma le lelei e leaga, o le pogisa e faapea o le malamalama ma le malamalama o le pogisa, ma le oona e faapea e suamalie ma le suamalie o le oona! (Tagai i le 2 Nifae 15:20).

E taua lenei o le fesuiaiga o le faatulagaga o mafaufauga “pe a faapea ua suia le auala e masani ona mafaufau iai poo le faiga o se mea i se auala fou,”1 ma ua faaalia ai le faafeagai tonu o mea nai lo le mea moni. I lana tusitusiga The Screwtape Letters, na tusia e C.S. Lewis mai le manatu matua o le tiapolo. Sa suia e Lewis aga masani e faaaoga ai e faaali mai ai o le leaga e foliga mai e lelei ae o le lelei e foliga mai i le tiapolo.2

I lenei tulaga, sa faia ai sa ma fonotaga feteenai ma se tagata tomai faapitoa lauiloa i faasalalauga i ni nai masina ua tuanai. Sa ma talanoaina i le aafiaga o le tiapolo ma le taui o filifiliga leaga.

Sa ia vaai i se ata faalemafaufau malie i se fonotaga a Lusifelo ma se kamupani faasalalau. Sa faamatala e le tiapolo lona faafitauli: o ia ma lana au sa latou teena le fuafuaga a le Tama ma ua malamalama e le mafai ona latou tetee atu i le Atua. Na malamalama Lusifelo e ui o le fuafuaga a le Tama e faatatau i le olioli ma le fiafia, o lana ia fuafuaga e ala mai ai le loto nutimomoia ma le faanoanoa. O le faafitauli, sa faamatala mai e Lusifelo i le ofisa o faasalalauga, pe faapefea ona faatosina e mulimuli mai.

Sa maitauina e pau lava le faamoemoe o Lusifelo e manuia ai o le suia lea o mafaufauga poo aga fetuunai—i se isi faaupuga, o le faauigaina o le fuafuaga a le Tama e oo mai ai le loto nutimomoia ma le faanoanoa ma le fuafuaga a Lusifelo e oo mai ai le olioli ma le fiafia.

O lenei fonotaga faataitai faalemafaufau e iai se faamoemoega aoga. O le mea moni e faapea, e le gata ina taumafai fili o le fuafuaga a le Tama e faamaualaloina aoaoga ma mataupu faavae o le fuafuaga, ae ua latou taumafai foi e faaleaoga faamanuiaga a tafe mai le fuafuaga. O la latou taumafaiga faavae o le faia lea o mea lelei, tonu ma le fiafia e foliga mai e leaga.

O le a ou talanoa i nisi o taumafaiga a le tiapolo e faaleaogaina ma faamaualaloina ai faamanuiaga o le ola e tusa ai ma fuafuaga a le Tama.

Upu o le Poto

Ata
family walking near a harbor

I le faagasologa o le soifuaga, ua ou vaai ai i le olaga o le toatele o au uo ua faatama’ia ma nisi o taimi ua faaleagaina e le ava malosi. O le aga masani o le ava malosi e le faatatau i na o aoaoga faavae o le Ekalesia; e faasino foi i le soifua maloloina ma le fiafia o tagata uma. O tagata o le Aupaia o Aso e Gata Ai e mafai ona avea ma leo taua e aoao ai le atunuu e uiga i le iuga o lenei faafitauli.

I le fuafuaga a le Tama, o le Upu o le Poto—ua tuuina mai ona o “fuafuaga a le tiapolo … o le faatosinaga o tagata” —ua avea ma mataupu faavae o le soifua maloloina. Ua “fetuunai mo le gafatia a le ua vaivai ma e ua sili ona vaivai o le aupaia uma.” Ua faatulaga patino, e aofia ai ma lena “uaina poo se meainu malosi [ava malosi] … e le lelei lea.” O le tapaa ma meainu vevela (ti ma le kofe) “ua le mo le tino lea” (MF&F 89:4, 3, 5, 8–9).

O lenei faaaliga o loo fautuaina mai ai foi faataitaiga o le soifua maloloina atoa ma se tautinoga. Ua tautino mai o i latou e usiusitai i le poloaiga paia “o le a maua le malosi … ma o le a maua le poto ma ‘oa sili o le malamalama” (MF&F 89:18–19).3

O le faapogisaina e faaaoga e le tiapolo o loo faasino manino mai i ana fautuaga mo le tapaa ma le ava malosi.

E oo lava foi i le ata faataitai faalemafaufau i le ofisa faasalalau o le a faigata ona latou faasalalau le tapaa i se auala malamalama e tauaogaina ai i aso nei. Sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) le faaaliga o le Upu o le Poto i le 1833. I le 1921, na musuia ai Peresitene Heber J. Grant (1856–1945), e le Alii, e valaau atu i le Aupaia uma ina ia ola atoatoa ai i le Upu o le Poto.4 I le taimi lea, o faasalalauga faalauaitele ma faatosinaga i tifaga ua avea ai le tapaa e foliga o se mea e tausaafia, aoga, ma malie. Seia oo i le tausaga 1964, e 43 tausaga mulimuli ane, na faamautu ai e le Fomai Tipitipi Aoao o le Iunaite Setete, “O le taumafa tapaa o se faafitauli tau le soifua maloloina ua tele lona taua i le Iuniate Setete ua alagatatau ai ni togafitiga e taofia ai.”5

E le fesiligia faamaumauga e faatatau i le taumafa tapaa i aso nei. E faigofie ona maua le tagata e taumafa tapaa nai lo le tagata e le taumafa tapaa i le gasegase o le fatu, pepe le tino, ma le kanesa o le mama. Ua fuafuaina o le taumafa tapaa e faateleina ai le avanoa e maua ai i le kanesa o le mama i le 25 o taimi.6

O lea o le faailoa mai e le tiapolo o le tausaafia, manaia ma le malie ua avea ma mea e taunuu atu ai i le faanoanoa ma iu ai lava ina oti mo le miliona o tagata.

O le ava malosi le isi faataitaiga. I le tele o tausaga ua ou mulimuli ai i se galuega suesue lea na amata i le 1940. I le amataga, e 268 alii na auai i le Iunivesete o Harvard sa suesueina faavaitaimi i o latou olaga atoa. Mulimuli ane, o nisi, e aofia ai tamaitai, na avea ma vaega o le suesuega. O le sini o le uluai suesuega o le sailia lea e uiga i le faamanuiaina ma le fiafia.

O lenei suesuega e aofia ai ni manatu taua e tolu. Muamua, e maualuga le fesootaiga o le fiafia o tagata matutua ma le fiafia o le aiga ao laiti, aemaise lava o le alofa ma le tausia lelei e matua.7 Lona lua o le taua o le faaipoipoga lelei ma malosi i le fiafia i le soifuaga atoa.8 Lona tolu o aafiaga leaga o le ava malosi i ulugalii ma le soifuaga manuia ma le fiafia. O le faaaoga faatautala o le ava malosi ua aofia ai le tasi o vaetolu o aiga i le Iunaite Setete ma aofia ai le tasi o vaefa o i latou ua taofia i le falemai. Ua fai ma mafuaaga toatuga o le maliu, soifua le maloloina, ma le faaitiitia o galuega faatinoina.9

Talu ai nei i le Washington Post se tusiga i le itulau muamua o loo faasino i faamaumauga a le soifua maloloina a le malo o le ISA sa lipotia ai “o tamaitai i Amerika ua tele naua lo latou taumamafa i ava malosi, sili mamao atu, nai o latou tina poo tina matutua, ma o le taumafa i le ava malosi ua maliliu ai le toatele o i latou e pei ona faaalia mai fuainumera faamaumau.” Na faaiuina le tusiga e faapea “e le lagolagoina e le saienisi o loo iai nei ma o loo faasolosolo mai ni mea lelei mai le taumafa i le ava malosi” ma “o le faailoga o le maliu mai le kanesa e foliga mai ua faaopoopo pea i soo lava se tulaga o le taumafa ava.”10

I ni nai tausaga ua mavae, e toatele iunivesete i le lalolagi ua taumafai e faaitiitia le faaaogaina o le ava malosi ona o lo latou aafiaga matautia i amioga le fiafesootai, e aofia ai ma feusuaiga faatautala ma le matautia o le soifua maloloina, aemaise ai ua fai lea ma mea e fiafia iai. O le matautia o aafiaga a le ava malosi i faiai talavou ua faavae faafomai nei.11

I le tau faailoa atu o tulaga patino i le soifua maloloina, sa ou le taumafai e tuu faavasega isi faaiuga matautia o le tagofia o le ava malosi e pei o faalavelave i taavale ao ona, ma le taumafai o alii e fai le ava malosi ma mafuaaga o le faatautala faaletino ma feusuaiga, ma le aafiaga o le ava malosi i faiai o pepe e lei fananau e tina i le taimi o maitaga.12

E faapea o le taumafa tapaa, faatautala i le ava malosi, ma vailaau faasaina o se gasegase13 e le afaina ai le atunuu, o lea ua tatou vaai i le malosi o le tiapolo o loo uunai e faatagaina faaletulafono le faaaogaina faasamasamanoa o le mariuana.

Filifiliga Faaleaiga

Ata
family praying together

E mulimuli filifiliga faaleaiga i se mamanu faapenei I le fuafuaga a le Tama, ua manino lelei le faataatiaga o le matafaioi a aiga.

I le “O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” ua tatou faitau ai: “Ua faapaiaina le aiga e le Atua. O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga e faavavau. E tatau ona fanauina fanau i totonu o feagaiga o le faaipoipoga, ma ia tausia e se tamā ma se tina o ē ua faamamaluina ma le faamaoni atoatoa feagaiga faaleulugalii. “E mafai ona maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso.”14

Ua fai ma masani i le lalolagi i nei aso, o se isi fesuiaiga o le faatulaga o mafaufauga, o le faia o filifiliga talafeagai i se auala faatosina e feteenai tonu ma le fuafuaga ma e le manuia mo le faaipoipoga ma le aiga.

•O le filifliga a tamaitai ma alii e ave le faamuamua i aoaoga ma galuega nai lo le faaipoipoga ma le aiga.

•O le filifiliga patino e aua nei iai pe faaitiitia foi le iai o ni fanau15 poo le faamuta o le maitaga pe a le talafeagai ai.

•O le filifiliga e auai i amioga le mama e sui ai le faatulagaga paia o le faaipoipoga.

Ua tulimatai e le tiapolo tamaitai ma ua valiina le avea o se tina ma taunuuga faigata ma le aoga. Ua ia tulimataia alii ma valiina le avea ai o se tama o se mea e le aoga ma le faamaoni o se “aoaoga tuai.” O le faaesea ma le faamaualaloina e mafua mai ponokalafi o se faataitaiga o amioga le mama ua fai ma sui o le faatasiga paia o le faaipoipoga. Na te faamamafa ai le matautia o le liliu mai le mea moni ma le amiotonu o loo saili e le tiapolo.

Ua valiina filifiliga le talafeagai i le faapea ua talafeagai e fesoasoani ai e faataunuu faamoemoega faale lalolagi o le saolotoga ma le tulaga tutusa. O le faaiuga o nei filifiliga, ua faaitiitia maoae ai le averesi o le fuainumera o tamaiti e fanau mai e se tamaitai i lona soifuaga. Ua fuafuaina e 46 pasene o le lalolagi o loo soifua i atunuu o lo latou gafatia e maua ai ni fanau e i lalo o le 2.1 tamaiti—o le fuainumera manaomia ina ia faatumau ai le aofai o tagata o se atunuu. O le tele o atunuu o Europa ma Asia e i lalo ifo o lenei faatulagaga. O Italia ma Iapani e tusa ma le 1.3 tamaiti fananau Ua fuafua e Iapani e faaitiitia le faitau aofai o ona tagata mai le 120 miliona i le tusa ma le 100 miliona i le tausaga e 2050.16

O lenei faaitiitia i le lalolagi atoa i le faitau aofai o tagata ua faamatalaina e nisi o se faatulagaga taumalulu.”17 O le tele o atunuu ua le lava a latou tamaiti e suia augatupulaga o loo ua maliliu.

Sei ou faasoa atu se tasi mea o loo tupu ua fai ma popolega tele ia te au. Sa iai sou aafiaga i Ierusalema i le 2016 i le Fale Faamanatu mo Tamaiti, o se vaega o le Fale Faamanatu o le Fasiotiga Tele i le Lalolagi. O Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma au, faatasi ai ma le toalua o taitai o Amerika Iutaia, sa matou faataatia le pale e faamanatu ai e ua maliliu. E talitonu e sili ae i le miliona tamaiti Iutaia na maliliu i le taimi o le Holocaust.18

A o ou matamata i le fale mataaga sa lofituina lava a’u i lagona ootia. A o ou tu i fafo ma tau faatoa filemu ifo, sa ou manatunatu i le matautia o le aafiaga ma vave ai ona iloa i le Iunaite Setete lava ia, e tutusa pau le tele o faapau pepe i tausaga e lua taitasi ma le numera o tamaiti Iutaia na maliliu i le Fasiotiga Tele i le taimi o le Taua Lona Lua o le Lalolagi.19

Na fasiotia tamaiti Iutaia ona o i latou o ni Iutaia, ma e leai se faailoga faatusatusa o lenei i le talafaasolopito atoa, ae o le loloto o ou lagona e faatatau i le fasiotia o tamaiti. O le aumaia o fanau i le lalolagi o se vaega paia o le fuafuaga o le faaolataga a lo tatou Tama Faalelagi. Ua tatou le gaoioi ma fefefe i le loloto o le faatinoga o le faapau pepe ua fai ma mea ua tatou faagalogalo ai i o tatou mafaufau ma taumafai e aveesea mai lo tatou malamalama. E manino mai o loo osofaia e le tiapolo aga faavae taua a tamaiti i ona vaega eseese.

E ao ona taulimaina ma le faaeteete le faapau pepe O le faafitauli lenei atonu e le mafai ona foia i le teena patino poo le faamasino vale. O nisi ua uma ona fautuaina ina ia aua nei faamasinoina se vaa—po o alii po o tamaitai—e aunoa ma le malamalama i le umi o le malaga ma matagi e ono afatia ai.20 Ou te fia faaopoopo atu, o le tele o lo o aafia ai i lenei uiga tetee malosi ua leai se molimau o le Faaola po o se malamalama i fuafuaga a le Tama.

Ae ui i lea, mo i latou ua talitonu tatou te tali atu i le Atua—ma e aofia ai ma i latou foi e le auai i la tatou faatuatuaga—ua avea lenei mea ma faafitauli faatusagata tele lava. A e tuufaatasia lenei ma le faatulagaga o le tau malulu ua tatou iloa nei, o se pisia matautia lea o amioga i lo tatou atunuu.

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball (2895–1985): “O le fiafia silisili i le faaipoipoga ua pulea lava lea e se uiga patino—o le maua lea ma le tausia o fanau. … E le faamaonia pe taliaina e le Ekalesia … auala e … faatapulaaina ai le aiga.”21

E tusa ai ma le aofai ma le tova o tamaiti, e ao ona silasila totoa i le soifua maloloina o le tina, ma o le faaiuga e ao ona faia ma le agaga tatalo e le tane ma le ava.22 O nei faaiuga e le tatau lava ona faamasinoina mai fafo. O nisi o le Aupaia faatuatua e le mafai ona maua ni fanau pe o le le maua o se avanoa e faaipoipo ai. O le a latou maua faamanuiaga uma lava i le taumafataga i le iuga.23

Ae peitai, ua lagolagoina e Lusifelo le faapau pepe ma i le fesuiaiga o manatu matautia ua faatalitonuina ai tagata e faapea o fanau ua tele ai avanoa tiai ma le faanoanoa nai lo le olioli ma le fiafia.

I le avea ai o ni tagata o le Aupaia o Aso e Gata Ai, e ao ona tatou muamua i luma i le suiga o loto ma mafaufau i le taua o fanau. O le osofai i le aiga e pei ona ou faamatala atu e iu lava i le lotomomomo ma le faanoanoa.

Ua fetalai mai le Alii e faapea, o Lana galuega maoae ma [Lona] mamalu o le “ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39). O le fuafuaga e faatulaga e ala i aiga. E taua tagata uma lava o le aiga, ma o a latou matafaioi e matagofie, mamalu, ma faamalieina.

O le folafolaga i le aiga ua manino lelei lava e faatatau i le taui o filifiliga e le talafeagai ma le fuafuaga a le Tama. Ua folafola mai ma le faamaoni lava, “Matou te lapata’i atu foi, o le faamalepeina o le aiga o le a aumai ai i tagata taitoatasi, alaalafaga, ma malo, faafanoga ia na ulua’i ta’u mai e perofeta anamua ma aso nei.”24

O lenei ua faatulaga manino mai ai le faatasiga i le iuga ma aafiaga faifaipea o filifiliga ua le talafeagai ma le fuafuaga o le fiafia a le Tama.

I faaipoipoga uma ma i le tausia o fanau, e iai luitau ma osigataulaga. Ae o taui i lenei olaga ma i le faavavau e le mafaamatalaina lo latou matagofie. E puna mai i se Tama o le Lagi alofa.

Faamanuiaina i le Laueleele

E lua ni vaega o se mau masani o loo maua i le Tusi a Mamona. E faitauina, “E faapei ona e tausia poloaiga a le Atua, o le a e manuia i le laueleele.” O le vaega lona lua e faitauina, “E faapei ona e lē tausia poloaiga a le Atua o le a vavae ese oe mai ona luma” (tagai, mo se faataitaiga, Alema 36:30). Ua manino o le iai o faamanuiaga o le Agaga Paia e ala i le usiusitai o se elemene tupito o le faamanuiaina i le laueleele.

E faaopoopo iai, o aoaoga paia a le Ekalesia ua faatulagaina e faapea o le lava o mea ua maua mo mea manaomia o le fua faatatau sili lea o le famanuiaina faalesoifuaga. O le fesuiaiga o le faatulagaga o manatu o Lusifelo o le siitia lea o le sailia o le tamaoaiga e tele ma le naunau i mea vaaia iloga. O nisi e foliga ua matua uunaia lava e ausia le soifuaga o le tamaoaiga ma le tautaua. O le tele o le tamaoaiga ua le o faaagaga mo i latou o e faatuatua, pe maua ai foi le fiafia.

I le avea ai o ni tagata soifua, ua faamanuiaina lava le Aupaia o Aso e Gata Ai. O le mataupu faavae o le fuafuaga poto o tupe e aofia ai:

•Saili muamua le malo o le Atua

•Galue, fuafua, ma faaaoga tatau.

•Fuafua mo le lumanai.

•Faaaoga le tamaoaiga e fausia ai le malo o le Atua.

Faamoemoega o Lusifelo

Ata
woman on bus

I le faaopoopo i le faailoa mai o faamanuiaga o se faanoanoa, ua saili Lusifelo e tafiesea le fuafuaga a le Tama ma faatamaia le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana aoaoga faavae. O le osofaia o le Tusi Paia ma le paia o Iesu Keriso sa lei sili ona lamatiaina lava i lou olaga e faapei ona iai i le taimi nei. E pei ona faailoa mai e tusitusiga paia, ua faaaoga e Lusifelo ni auala eseese e faataunuuina ai lona faamoemoe.

O se tasi o mea o le taitaiseseina e le tiapolo. Ae o se isi o le avea ma ana auauna Na saunoa mai Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O se mala tele ona o le toatele o e o loo soifua ua avea o ni auauna i le tiapolo … ma ua … faatauina i se tau taugofie lava. O se tulaga itiiti, o se tupe itiiti, o se viiga itiiti, o se tautaua itiiti, ma ua naunau ia latou faia se tau mo ia o le e ofoina atu ituaiga ‘taui’ eseese, ae e leai se taui faaselesitila.”25

Masalo e leai se faataitaiga sili o le aafiaga o auauna nai lo le miti a Liae i le laau o le ola ma le fale avanoa i le Tusi a Mamona. O i latou na iai i le fale sa tusitusi lima ia i latou ua piimau i le ai uamea ma aai foi i le fua o le laau. O i latou na aai i le fua sa latou “mamā, ona o i latou o e sa faatauemu mai ia te i latou; ma sa latou pauu ese atu ai i ala faasaina ma ua leiloloa” (1 Nifae 8:27–28).

O lea, o filifiliga sese e taunuu atu ai i le faatasiga e oona, mafu, mataga, ma faanoanoa.

Faatusa lenei i le faatasiga matagofie o iuga ua folafolaina ia te outou o e faatuatua. O le a “faatumulia outou i le mamalu o le Alii” ma le faapaiaina e le Agaga i le faafouina o o outou tino, ma mea uma lava e a le Tama o le a tuuina atu ia outou (MF&F 84:32, 33; tagai foi i fuaiupu e 34–38).

I lenei faatasiga o le iuga, o meaai faaleagaga tatou te aai ai e manogi, feu, suamalie, susua, aoga, ma faatumulia ma o le a olioli o tatou loto. Pe a tatou “o mai i Lē Paia o Isaraelu, ma aai i mea e le pala, e le mafai foi ona faapalaina” (2 Nifae 9:51), tatou te mulimuli i le ala vaapiapi ma le ala sao e aumaia i tatou i Lē Paia o Isaraelu, “aua o le Alii le Atua o lona suafa” (2 Nifae 9:41).

Faamatalaga

  1. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “parqadigm shift,” merriam-webster.com.

  2. C. S. Lewis, The Screwtape Letters (1942).

  3. Tagai Jed Woodsworth, “The Word of Wisdom,” i le Revelations in Context: The Stories behind the Sectons of the Doctrine and Covenants, Matthew McBride ma James Goldberg, eds. (2016), 183–89; “The Word of Wisdom,” Iuni 1, 2013, history.lds.org.

  4. Tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Heber J. Grant (2002), 188–97.

  5. Smoking and Health: Report of the Advisory Committee to the Surgeon General of the Public Health Service, PHS publication no. 1103 (1964), 33; tagai foi The Health Consequences of Smoking—50 Years of Progress: A Report of the Surgeon General (2014), surgeongeneral.gov.

  6. Tagai “Health Effects of Cigarette Smoking,” Centers for Disease Control and Prevention, May 15, 2017, cdc.gov.

  7. Tagai George E. Vaillant, Triumphs of Experience: The Men of the Harvard Grant Study (2012), 108–9.

  8. Tagai Alvin Powell, “Decoding Keys to a Healthy Life,” Harvard Gazette, Fep. 2, 2012, news.harvard.edu.

  9. Tagai Valiant, Triumphs of Experience, 292. I se faatusatusaga, o se suesuega faaumiumi ese o tagata toaaga o le Ekalesia na lelei o latou faaiuga (tagai James E. Enstrom ma Lester Breslow, “Lifestyle and Reduced Mortality among Active California Mormons, 1980–2004,” Preventive Medicine, vol. 46, nu. 2 [Fep. 2008], 133–36).

  10. Kimberly Kindy ma Dan Keating, “For Women, Heavy Drinking Has Been Normalized. That’s Dangerous,” Washington Post, Tes. 23, 2016, washingtonpost.com; o upusii faaiu mai ia Robert D. Brewer mai le Ofisa e Pulea ma Puipuia Gasegase polokalama o le ava malosi.

  11. Tagai “Fact Sheets—Underage Drinking,” Centers for Disease Control and Prevention, Oke, 20, 2016, cdc.gov.

  12. Tagai Anne Schuchat, The CDC’s Recommendations to Help Prevent Fetal Alcohol Spectrum Disorders,” American Family Physician, vol. 95, nu. 1 (Ian. 1, 2017), 6–7, aafp.org.

  13. Tagai “Inside a Killer Drug Epidemic: A Look at America’s Opioid Crisis,” New York Times, Ian. 6, 2017, nytimes.com.

  14. “O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  15. “O le pasene o le 25 i le 34 tausaga le matutua e leai ni fanau o lo o nonofo faatasi ma i latou ua sili i le faaluaina talu mai le 1967” (Emily Schondelmyer, “No Kids in the House: A Historical Look at Adults Living without Children,” U.S. Census Bureau, Tes. 20, 2016, census.gov).

  16. Tagai World Fertility Patterns 2015, United Nations, Department of Economic and Social Affairs, Population Division, 2015, 6, un.org; “Birth and Fertility of the Resident Population,” Istat (Italian National Institute of Statistics), Nov. 28, 2016, istat.it; “The Future of World Religions: Population Growth Projections, 2010–2050, Buddhists,” Pew Research Center, Apr. 2, 2015, 6–12, 102–111, pewresearch.org; Adam Taylor, “It’s Official: Japan’s Population Is Dramatically Shrinking,” Washington Post, Feb. 26, 2016, washingtonpost.com; ma Ana Swanson, “Japan’s Birth Rate Problem Is Way Worse Than Anyone Imagined,” Washington Post, Jan. 7, 2015, washingtonpost.com.

  17. Tagai The New Economic Reality: Demographic Winter, BYUtv, byutv.org.

  18. Tagai “Plight of Jewish Children,” Holocaust Encyclopedia, United States Holocaust Memorial Museum, ushmm.org.

  19. Tagai Reproductive Health: Data and Statistics: “Abortion,”Centers for Disease Control and Prevention, Me 10, 2017, cdc.gov. Ou te iloa o le fuainumera o pepe faapau ua faaitiitia i ni nai tausaga ua mavae, ae o loo maualuga pea le fuainumera.

  20. O nisi o taimi e faalagolago ia Thomas Carlyle (1785–1881); tagai Tusitaulima 1: Peresitene o Siteki ma Epikopo (2010), 17.3.1. Ua tuuina mai e lenei vaega faatagana utiuti o le faapau pepe e aofia ai le faamalosi, feusuai ma se tasi o le aiga, soifua maloloina o le tina, ma tulaga faigata o le pepe.

  21. O Aoaoga a Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 328–29; tagai foi Tusi Taiala a Tamaiti Aoga o le Faaipoipoga e Faavavau Church Educational System manual, 2003), 14–18, LDS.org.

  22. Tagai Gordon B. Hinckley, Maa Tulimanu o se Aiga Fiafia (tamaitusi, 1984), 6, LDS.org.

  23. Tagai Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 1.3.3.

  24. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” 2.

  25. Neal A. Maxwell, O Mea e Pei Lava Ona Iai (1978), 42.

Lolomi