2022
Ko e Fekau ʻa e ʻEikí ke “Fekumi ki he ʻIló”
Fēpueli 2022


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Fekau ʻa e ʻEikí ke “Fekumi ki he ʻIló”

Ko e akó ʻoku ʻikai ko ha fakakaukau lelei pē ia ki ho kahaʻú—ka ko ha fekau foki ia mei he ʻEikí.

ʻĪmisi
young adult woman

Faitaaʻi ʻe Robyn Jones

ʻI he Fuakava Motuʻá, ʻoku talamai ai ʻe ʻAna “ko e ʻOtua ʻo e lotó ʻa [e ʻEikí]” (1 Samuela 2:3). Pea ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he fakahā fakaonopōní ʻoku kei moʻoni pē ʻeni ʻi he ʻahó ni. Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha fakahinohino kiate kitautolu ke “fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118).

Ka ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai fekauʻaki mo e fekumi ki he ʻiló pe potó, ʻoku ʻikai ke tau ʻuhinga pē ki he faʻahinga ako maʻu mataʻitohi taʻu fā ʻi he ʻunivēsití (neongo ʻoku kaunga ia ki ai)—ʻoku mahulu hake ia ai! ʻOku kau ʻi he fekumi ki he ʻiló ʻa e ako fakaʻatamaí, ngaahi ako fakataukei kehé, ako ʻo e ongoongoleleí, mo e ako ʻikai ʻi he tuʻunga angamahení.

ʻOku ʻi ai e ʻuhinga ʻoku fakalele ai ʻe he Siasí ʻa e ngaahi ʻunivēsití, tokangaʻi ha polokalama ako māʻolunga ange ʻi he ʻinitanetí (BYU–Pathway Worldwide) pea ʻi ai mo haʻane polokalama ako ʻo e ongoongoleleí maʻá e kakai lalahi kei talavoú (ʻinisititiuti ʻo e lēsoni fakalotú)—koeʻuhí, ʻo hangē ko ia kuo fakamatala ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ko e ako fakaʻatamaí ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ko ha foʻi fakakaukau lelei pē ia ke fai—ko ha fekau ia.”1

Ako Fakamāmaní: “Mateuteu ʻi he Ngaahi Meʻa Kotoa Pē”

Talu mei he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí, mo e hoko ʻa e akó ko ha meʻa mahuʻinga ʻaupito. ʻI he taimi naʻe nofo ai ʻa e Kāingalotú ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi he 1830 tupú, naʻa nau kamata ha ngaahi akoʻanga hangē ko e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá (ne tautautefito hono fakaʻaongaʻí ki hono teuteuʻi ʻo e kau faifekaú), ko ha ʻApiako maʻá e Kaumātuʻá, ʻapiako faka-Hepelū, ko ha akoʻanga māʻolunga, pea ko e mahuʻinga tahá, ʻa e Temipale Ketilaní, ʻa ia ko hono taumuʻá ke hoko “ko ha fale ʻo e ako” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:8). Naʻa nau fokotuʻu kimui ange ʻi Nāvū ʻa e ʻUnivēsiti ʻo e Kolo ko Nāvuú, Ko e Semineli Nāvuú, mo e ngaahi akoʻanga fakataautaha mo fakapuleʻangá. Naʻa nau tui mālohi ko e “maʻu ʻo e ʻilo, ʻi he fakamāmaní mo e toputapu fakatouʻosí, ko ha feinga fakaʻeiʻeiki ia.”2

ʻI he hiki ʻa e Kāingalotú ki he hihifó, naʻa nau hokohoko atu ke langa ha ngaahi ʻapiako pe ngaahi akoʻanga ʻi honau ngaahi nofoʻangá. Ka ʻi heʻenau fuʻu vēkeveke ke akó ne nau fakahoko ai ha ngaahi kalasi ʻi he fale ʻo e kakaí, ʻi ha ngaahi tēniti, pe ʻi tuʻa. Naʻe lekooti ʻe Palesiteni Siaosi A. Sāmita (1817–75), Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e fakatahataha mai ʻa e fuofua kakai ne nofo ʻi he Vahefonua Ukamea, ʻIutaá, ki ha tafuʻanga afi ʻi he mokoʻīʻī ʻo Fēpuelí ke fanongo ki heʻene akoʻi ʻo e kalama faka-Pilitāniá, ʻo nau paasi takai ha tohi kalama ʻi honau lotolotongá koeʻuhí ko e tohi pē ia ʻe taha ne nau maʻú.3

Ko e faʻahinga loto-vēkeveke ko ʻeni ki he akó, ko hotau tukufakaholo ia ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí! Kuo hokohoko atu hono poupouʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke tau ako. Kuo akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“Koeʻuhi ko ʻemau tokanga fakafoʻituitui ki he tuʻunga fakaʻatamai ʻo e tangata kotoa pē, ʻoku mau fakakaukau ai ko ha fatongia fakalotu ia ke maʻu ha ako fakaʻatamai. …

Ko ia ko ʻeku faleʻí … ke hokohoko atu hoʻo akó ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hoʻo manakó mo e faingamālié, ʻi ha faʻahinga founga pē ʻokú ke fakapapauʻi te ke lava ai ʻo tokoniʻi lelei taha ho fāmilí mo e sosaietí.”4

ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ke tau feinga ai ke akó: ʻoku tokoni ia ke mahino lahi ange kiate kitautolu ʻa e kakaí mo e māmani ʻoku tau ʻi aí, pea te tau lava ai ʻo akoʻi ʻetau fānaú, ngāue ʻi he Siasí mo e koló, pea tokonaki maʻatautolu mo hotau ngaahi fāmilí. Hangē ko ia ne akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008):

“Kuo mou maʻu ha fekau mei he ʻEikí ke akoʻi homou ʻatamaí mo homou lotó pea mo homou nimá. Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí, ʻKe mou akoʻi faivelenga … [ʻa] e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he langí pea ʻi he māmaní fakatouʻosi … ; ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi homou fonuá, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi muli; ko e ngaahi taú mo e ngaahi faingataʻaʻia ʻo e ngaahi puleʻangá, pea mo e ngaahi tautea ʻoku ʻi he fonuá; pea mo ha ʻilo foki ki he ngaahi fonuá mo e ngaahi puleʻangá—koeʻuhi ke mou mateuteu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pēʼ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:78–80).

“ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke akoʻi ho ʻatamaí mo ho ongo nimá ke ke hoko ko ha ivi tākiekina ki he leleí ʻi he hoko atu hoʻo moʻuí. … ʻE fakamālohia ʻe hoʻo akó ʻa hoʻo ngāue ʻi he Siasí.”5

Ako Fakalaumālié: “ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Meʻa Liló mo e Ngaahi Meʻa Fakamelinó”

ʻĪmisi
young man reading the scriptures

Neongo hono mahuʻinga ʻo e ako ʻi ha loki akó, ka ʻoku toe mahuʻinga ange ʻetau ako fakalaumālié ki heʻetau fononga ʻi he matelié.

ʻI he taimi naʻá ne hoko ai ko e komisiona ʻo e Potungāue Ako ʻa e Siasí, naʻe pehē ʻe ʻEletā Kimi B. Kalake, ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga mālōlō:

“Ko e ʻilo mahuʻinga taha ʻoku fie maʻu ke ke maʻú ko e ʻilo ʻo e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. …

“ʻI hono fakamuʻomuʻa ko ia ʻa e ʻilo fakalaumālié ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó te ne fakapapauʻi ʻokú ke falala ki he ʻEikí mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo akó, ʻa ia te ke vakai ki he meʻa kotoa pē ʻokú ke akó ʻi he maama ʻo ʻEne ongoongoleleí, pea te ke hokohoko atu ke ako lahi ange ʻi he kotoa hoʻo moʻuí.”6

ʻOku tau maʻu he ʻahó ni ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau tulifua ki hono ako ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, ka ʻoku tau maʻu foki mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, konifelenisi lahí, ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté, mo e efiafi ʻi ʻapí, ʻa ia ko ha ngaahi faingamālie kotoa ia ke ako maʻu ai pē ʻa e ongoongoleleí. ʻOku toe fakataumuʻa foki e ngaahi temipale toputapú ke fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá.

ʻE lava foki ke fakaʻaongaʻi ʻe he kakai lalahi kei talavoú ʻa e polokalama ʻinisititiuti fakalotu ʻa e Siasí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi kalasi ki he meʻa kotoa pē mei he ngaahi folofolá ki he hisitōlia ʻo e Siasí ke tokoni ʻi hono moʻui ʻaonga ʻaki e moʻuí. ʻE lava ke tokoni atu hoʻo kau ki he ʻinisititiutí ke ke hoko ko ha mataotao lelei ange ʻi he ngaahi folofolá, ʻoatu ha ngaahi faingamālie ke fakakaungāmeʻa ai, pea kapau ko ha tokotaha ako ʻunivēsiti foki koe, ʻoatu ha fakapalanisi ki hoʻo ako fakamāmaní.

ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa e ako fakalaumālié ʻi heʻetau moʻuí, ʻe tāpuekina kitautolu ʻaki e “fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke [tau] ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:61).

“ʻIlo ʻa e … ʻOtuá, mo Sīsū Kalaisi”

ʻI he kotoa ʻo ʻetau ako—fakamāmani pe fakalaumālié—ʻoku ʻi ai ha ʻilo ʻe taha ʻoku totonu ke tau fekumi ki ai ʻo lahi ange ʻi he meʻa kotoa pē. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Maikolo Sione U. Tei ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ko e meʻa mahuʻinga taha ke tau fekumi ki ai ʻi heʻetau moʻuí ko hono ʻiloʻi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku totonu ke fakamuʻomuʻa ia ʻi ha toe faʻahinga meʻa pē.”7

ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi folofolá ʻa e meʻa tatau:

“Kae tupulekina ʻi he ʻofa, pea mo e ʻilo ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí” (2 Pita 3:18).

“[Ko e] ʻilo moʻoní … ko e ʻilo ki honau Huhuʻí” (Hilamani 15:13).

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3).

ʻI heʻetau tuku ha taimi ke tau ʻiloʻi moʻoni ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te tau malava lelei ange ai ke hoko ʻo hangē ange ko Kinauá. Pea ʻe tokoni foki ʻetau fai iá ke tau maʻu ai ha ʻuhinga mo ha taumuʻa ʻi heʻetau fononga ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻo pehē, “ʻI he ngaahi koloa mahuʻinga kotoa ʻo e ʻiló, ko e mahuʻinga tahá ʻa e ʻilo ki he ʻOtuá, ki heʻene moʻuí, hono ngaahi mālohí, ʻene ʻofá, mo ʻene ngaahi talaʻofá.”8

Ako ʻi he Kotoa ʻo e Moʻuí

ʻI heʻetau hoko ko e kakai lalahi kei talavoú, ʻoku totonu ke tau tulifua mo fakaʻaongaʻi lelei ʻa e faingamālie kotoa pē ke fekumi ki he ʻiló mo maʻu ha poto—ʻi he akó pea ʻi he ongoongoleleí fakatouʻosi. ʻI hono fakafehoanaki ʻa e akó ki he teuteu ʻaki ʻa e lolo ʻi heʻetau ngaahi māmá (vakai, Mātiu 25:1–13), naʻe akoʻi ʻe Sisitā Mele N. Kuki, ko e Tokoni ʻUluaki mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí: “Ko e taimi ʻeni ke ke ngāue faivelenga leva ke fakalahi hoʻo ʻilo fakalaumālié—ʻi he tulutā ki he tulutā—ʻi he lotú, ako folofolá, mo e talangofuá. Ko e taimi ‘eni ke hoko atu ai hoʻo akó—‘i he tulutā ki he tulutā.”9

Manatuʻi kuo fekauʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fekumi ki he ʻiló. Pea ko e malava ko ia ke akó ko ha meʻaʻofa moʻoni ia meiate Ia. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai malava ʻa e ako angamahení, te ke lava ʻo lotua ha tataki mo ha fakahinohino.

ʻE lava ke hoko ʻa e ako ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ko e taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻaonga taha ʻo ʻetau moʻuí. Kapau te tau ʻinivesi ʻi heʻetau akó he taimí ni, te tau tanumaki ha sīpinga ʻo e ako ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko ha mātuʻa lelei ange ki heʻetau fānaú, kau ngāue lelei ange maʻa ʻetau kau pule ngāué, kau tangataʻifonua lelei ange ki hotau koló, kau tamaioʻeiki lelei ange ki hotau kāingá, mo e kau ākonga lelei ange ʻa Kalaisi.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Tefitoʻi Moʻoni ʻe Ua ki ha Faʻahinga ʻEkonōmika pē,” Liahona, Nōvema 2009, 58.

  2. Vakai, By Study and Also by Faith: One Hundred Years of Seminaries and Institutes of Religion (2015), 2–3, 5–6.

  3. Vakai, George A. Smith, Journal, Dec. 1850–Apr. 1851, Mar. 3, 1851, ʻi he George A. Smith Papers, 1834–1877, Church History Library, Salt Lake City.

  4. Russell M. Nelson, “Where Is Wisdom?,” Ensign, Nov. 1992, 6.

  5. Gordon B. Hinckley, “Seek Learning,” New Era, Sept. 2007, 4.

  6. Kim B. Clark, “Ako maʻá e Laumālié Kotoa,” Liahona, ʻAokosi 2017, 34.

  7. Michael John U. Teh, “Ko Hotau Fakamoʻui Fakatāutahá,” Liahona, Mē 2021, 99.

  8. Spencer W. Kimball, “Seek Learning, Even by Study and Also by Faith,” Ensign, Sept. 1983, 5.

  9. Mary N. Cook, “Fekumi ki he ʻIló: ʻOku ʻi ai ha Ngāue ke ke Fai,” Liahona, Mē 2012, 122.

Paaki