Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
23 Me. E Faapefea Ona Ou Maua le Meaalofa o le Agaga Paia? Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57


“23 Me. E Faapefea Ona Ou Maua le Meaalofa o le Agaga Paia? Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama a le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou: Autu Faaleaoaoga Faavae 2021 (2020)

“23 Me. E Faapefea Ona Ou Maua le Meaalofa o le Agaga Paia?” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama a le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou: O Autu Faaleaoaoga Faavae 2021

Ata
tamaitai talavou o loo vaetofia

23 Me

E Faapefea Ona Ou Maua le Meaalofa o le Agaga Paia?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57

Ata
aikona o le fefautuaai faatasi

Fefautuaai Faatasi

E taitaiina e se sui o le korama po o le au peresitene o le vasega; pe a ma le 10–20 minute

I le amataga o le fonotaga, toe fai faatasi le Autu o le Korama a le Perisitua Arona po o le Autu a Tamaitai Talavou. Ona taitaia lea o se talanoaga e uiga i mea e pei o nei, ma fuafua ni auala e galulue ai i mea tou te talanoaina (e mafai ona e filifili i se fonotaga a le au peresitene mea e talanoaina):

  • O la tatou korama po o le vasega. O a ni mea e mafai ona tatou faia e fausia ai le lotogatasi i totonu o le korama po o tagata o le vasega? O a sini tatou te mananao e galulue faatasi i ai?

  • O a tatou tiute po o matafaioi. O a mea ua tatou faia e faasoa atu ai le talalelei? O a aafiaga ua tatou oo i ai i le faia o galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga?

  • O o tatou olaga. O faapefea ona tatou vaaia le aao o le Alii i o tatou olaga? O a mea ua musuiaina i tatou i ā tatou suesuega o tusitusiga paia i lenei vaiaso?

I le faaiuga o le lesona, pe a talafeagai ai, fai mea nei:

  • Molimau atu i mataupu faavae sa aoaoina.

  • Faamanatu i tagata o le korama po o le vasega e uiga i fuafuaga ma valaaulia na tuuina atu i le fonotaga.

Ata
aikona o le aoao atu o le aoaoga faavae

Aoao atu le Aoaoga Faavae

E taitaia e se taitai matua po o se talavou; pe a ma le 25-–35 minute

Saunia Oe Lava Faaleagaga

Pe a uma ona papatisoina i tatou, e tuu e tagata o loo umia le perisitua o latou lima i luga o o tatou ulu e faaee atu le meaalofa o le Agaga Paia. Atonu o le a faamanatuina e le korama po o tagata o le vasega lenei mea pe a latou suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–57 i lenei vaiaso. Ae ui i lea, o le mauaina o le Agaga Paia e manaomia ai le sili atu nai lo lena. Ina ia maua le Agaga Paia e avea ma a tatou soa tumau, e tatau ona tatou mananao i Lona faatasi mai, valaaulia o Ia i o tatou olaga, ma tausia ma le faamaoni ia poloaiga. O a faamanuiaga o le a oo mai i olaga o i latou o loo e aoaoina ao latou sailia Lana uunaiga?

Ina ia fesoasoani ia te oe e sauni e aʻoaʻo, e mafai ona e iloiloina le “O Le Meaalofa o le Agaga Paia” i le Faamaoni i le Faatuatua ([2004], 83–84) po o le savali a Peresitene Henry B. Eyring “[Maua] Lona Agaga e Faatasi ma Outou” (Liahona, Me 2018, 86–89).

Ata
tamaitai ma alii talavou i totonu o le vasega

Ina ia maua le taitaiga a le Agaga Paia, e tatau ona tatou sailia Lana uunaiga i aso taitasi.

Aoao Faatasi

Ina ia fesoasoani i tagata o le korama po o le vasega ia malamalama atili i le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai ona e amata i le talanoa pe faapefea ona faaee atu le meaalofa o le Agaga Paia. E mafai ona latou faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:10; 53:3; 55:1–3 ma talanoaina mea latou te aoaoina. Faamamafa atu e le tuuina atu e le perisitua le Agaga Paia ae valaaulia le tagata ina ia maua le Agaga Paia. O le a le eseesega? O gaoioiga o loʻo i lalo e mafai ona fesoasoani ia i latou o loʻo e aoaoina e malamalama lelei ai i le auala e maua ai lenei meaalofa ofoofogia.

  • O mea na faia e Liae ma lona aiga ina ia taialaina ai e le Liahona e talitutusa ma mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le taitaiga a le Agaga Paia. E mafai ona e faaali atu se ata o Liae ma le Liahona (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 68) ma fai atu i sui o le korama po o le vasega e faasoa mai mea latou te iloa e uiga i le Liahona. Ona, e mafai lea ona e valaaulia le afa o i latou e faitau le 1 Nifae 16:14–29 ma le isi afa e faitau le 1 Nifae 18:8–22, ma vaavaai mo ni auala e pei ai le Liahona o le Agaga Paia. O le a se mea ua tatou aoaoina mai le faataitaiga a le aiga o Liae lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e maua atoatoa ai le Agaga Paia?

  • O vaega taitasi i totonu o le Mo le Malosi o le Autalavou o loo aofia ai fautuaga e uiga i le ola i tulaga faatonuina a le Alii ma poloaiga. O le ola ai i nei poloaiga e valaaulia ai le mana o le Agaga Paia i o tatou olaga. Mafaufau e valaaulia sui o le korama po o tagata o le vasega e filifili taitoatasi se tasi o vaega o le Mo le Malosi o le Autalavou, faitau i ai, ma faailoga mea e tatau ona latou faia pe le faia foi e fesoasoani ai ia latou maua le Agaga Paia. Ona mafai lea ona latou fefaasoaaʻi mea sa latou aoaoina ma le vaega atoa o le korama po o le vasega. Valaaulia i latou e faatu se sini o le a fesoasoani ia latou maua atoatoa ai le Agaga Paia. Aisea tatou te mananao ai e faatasi ma i tatou le Agaga Paia? (tagai Ioane 14:26–27; 15:26; 16:13; 2 Nifae 32:3).

  • I lana savali “[Maua] Lona Agaga e Faatasi ma Outou” (Liahona, Me 2018, 86–89), na saunoa Peresitene Henry B. Eyring, “O loʻu faamoemoe i le asō o le faateleina lea o lo outou manao ma lo outou gafatia e talia ai le Agaga Paia” (itulau 86). Fai atu i tagata o le korama po o le vasega e faitau ia parakalafa e iva i lana savali e amata i le “O aafiaga a le Perofeta o Iosefa Samita” (itulau 88). Valaaulia i latou e vaavaai mo mea na faia e Iosefa Samita ina ia maua ai le uunaiga a le Agaga Paia. E mafai ona latou lisi i luga o le laupapa mea latou te maua. Pe a talafeagai, e mafai ona e valaaulia i latou e faasoa atu o latou aafiaga i le mauaina o le taitaiga mai le Agaga Paia. O a mea na latou faia i le taimi o nei aafiaga na taitai atu ai i le mauaina o le taitaiga mai le Agaga Paia? E mafai foi ona e faʻasoa atu se aafiaga.

Faatino i le Faatuatua

Ia uunaia sui o le korama po o tagata o le vasega e mafaufau loloto ma faamaumau mea o le a latou faia e faatino ai lagona na latou maua i le asō. E faapefea e le lesona o le asō ona fesootai i sini faaletagata lava ia ua latou faia? Afai latou te mananao ai, e mafai e sui o le korama po o tagata o le vasega ona faasoa atu o latou manatu.

Punaoa Lagolago

Aoao Atu i le Ala a le Faaola

I le sauniuniga mo Lana galuega i le fogaeleele, sa “aveina ai lea o Iesu e le Agaga, i le vao” e anapogi, tatalo, ma “faatasi ma le Atua” (Faaliliuga Iosefa Samita, Mataio 4:1 [i le Mataio 4:1, vaefaamatalaga e]). O le aoao atu o le talalelei ma le mana o lona uiga e le na o le sauniaina o se lesona ae o le sauniaina o i tatou lava. (Tagai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola [2016], 12.)

Lolomi