Feagaiga Tuai 2022
11 Setema. E Mafai Faapefea Ona ou Toe Maua le Mamā ma le Fiafia i le Mavae ai ona Ou Agasala? Isaia 1–12


“11 Setema. E Mafai Faapefea Ona ou Toe Maua le Mamā ma le Fiafia i le Mavae ai ona Ou Agasala? Isaia 1–12,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama a le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou: Autu Faaleaoaoga Faavae 2022 (2021)

“11 Setema. E Mafai Faapefea Ona ou Toe Maua le Mamā ma le Fiafia i le Mavae ai ona Ou Agasala?” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama a le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou: O Autu Faaleaoaoga Faavae 2022

Ata
o se alii talavou o loo ataata

11 Setema

E Mafai Faapefea Ona ou Toe Maua le Mamā ma le Fiafia i le Mavae ai ona Ou Agasala?

Isaia 1–12

Ata
aikona o le fefautuaai faatasi

Fefautuaai Faatasi

E taitai e se uso o le au peresitene o le korama po o le vasega; 10-20 minute

I le amataga o le fonotaga, toe fai faatasi le Autu a Tamaitai Talavou po o le Autu o Korama a le Perisitua Arona. Ona taitai lea o se talanoaga e uiga i le galuega o le faaolataga ma le faaeaga e faaaoga ai se tasi po o le sili atu o fesili nei po o ni a oe lava fesili (tagai i le Tusitaulima Aoao, 10.2, 11.2, ChurchofJesusChrist.org). Fuafua ni auala e faatino ai mea tou te talanoaina.

  • Ola i le talalelei. E mafai faapefea ona fesoasoani le liliu atu i le Alii ia i tatou e taulima ai o tatou luitau ma tofotofoga?

  • Tausia o i latou e lē tagolima. O ai tatou te iloa e moomia a tatou tatalo ma faauooga?

  • Valaaulia tagata uma ia talia le talalelei. O a fuafuaga e faasoa atu ai le talalelei na talanoaina i le fono a le aufono a le autalavou i le uarota? E faapefea ona faaaofia ai la tatou vasega po o le korama?

  • Faatasia o aiga mo le faavavau. E faapefea e le faia o galuega o talafaasolopito o aiga ona faamalosia a tatou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu?

I le faaiuga o le lesona, pe a talafeagai ai, fai mea nei:

  • Molimau atu i mataupu faavae sa aoaoina.

  • Faamanatu i tagata o le vasega po o le korama e uiga i fuafuaga ma valaaulia na faia i le fonotaga.

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Ia taitai e se taitai matua po o se talavou; 25-35 minute

Saunia Oe Lava Faaleagaga

Pe a tatou lagona le tausalaina i le mavae ai ona agasala, o loo i ai sa tatou filifiliga. O nei lagona, e ui e tiga, ae mafai ona avea o se faamanuiaga pe a latou taitai atu i tatou i le salamo. Ae e ta’u mai e Satani ia i tatou o nei lagona e ta’u mai ai e le alofa le Atua ia i tatou ma o loo taumafai ia tatou lagona le lotovaivai ma le leai o se faamoemoe. Atonu e i ai ni tagata e te aoaoina o loo taotaomia i nei lagona. Atonu latou te tau mafaufau pe mafai ona latou toe mama ma toe fiafia. E ono mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia maua le faamoemoe i le Togiola a le Faaola?

Na aoaoina ma le lototele e le perofeta o Isaia tagata ona o a latou agasala. Ae na ia molimau mai foi e faapea, ona o le Faaola, “e ui lava ina pei o ofu mumu a outou agasala, e sisina ia e pei o le kiona” (Isaia 1:18). Mafaufau i lenei mea a o e faitau i le Isaia 1-12 i lenei vaiaso. O a mea atonu e musuia ai i latou o loo e aoaoina e liliu atu ia Iesu Keriso ma le faatuatua ina ia mafai ona aveesea avega o a latou agasala? Atonu e te suesue foi i le molimau a Sister Sharon Eubank e uiga ia Keriso i lana savali “O Keriso: O Le Malamalama e Susulu i le Pogisa” (Liahona, Me 2019, 73–76).

Ata
vasega a tamaitai talavou

Ona o Iesu Keriso, o a tatou avega o agasala o le a mafai ona aveesea.

Aoao Faatasi

Ina ia saunia mo se talanoaga lea e fausia i luga o le Isaia 1-12, e mafai ona e fai atu i talavou taitasi e aumai i le fono se mea lanumumu ma se mea lanu paepae. E mafai ona e faailoa atu nei mea faitino ao faitau faatasi i le Isaia 1:16-18. Ona mafai lea ona faasoa mai le autalavou i a latou lava upu i mea ua latou aoaoina mai nei fuaiupu. (Tagai i le talanoaga a Sister Sharon Eubank o le fuaiupu 18 i le “O Keriso: O Le Malamalama e Susulu i le Pogisa.”) O nisi nei o gaoioiga e mafai ona musuia ai le faatuatua i le mana o le Faaola ia tatou mama ai faaleagaga.

  • O le iloiloina o faataitaiga faatusipaia o le salamo e mafai ona fesoasoani ia i latou o loo e aoaoina e fausia lo latou faatuatua e mafai e Iesu Keriso ona faamama i latou faaleagaga. Atonu e te tusi i luga o le laupapa igoa e pei o Saulo (mulimuli ane avea ma Paulo), Alema le Itiiti, Seseroma, ma le au Aneti-Nifae-Liae. E mafai foi ona e tusia ni vaega se lua o mau faasino: Galuega 8:3; Mosaea 27:8-10; Alema 11:21-23; Alema 17:12-15 (o nei tagata i o latou tulaga agasala) ma le Galuega 9:13-20; Alema 36:17-24; Alema 15:5-12; Alema 23: 6-12 (ina ua liliu nei tagata i le Faaola ma salamo). E mafai ona faafetaui e le autalavou igoa taitasi ma mau o loo faamatala ai lena tagata. O a mea na fai e nei tagata e salamo ai? O a mea o aoao mai e nei tala e uiga i le naunau o le Faaola e faamagalo atu? O tatou vaaia ni mamanu e mafai ona tatou mulimuli ai?

  • Ina ia fesoasoani ia i latou o loo e aoaoina ia malamalama atili i le faamagaloga o agasala, e mafai ona e tuu i tagata taitasi se tala faatusa pe faataoto e suesue ai. E mafai ona aofia ai le atalii faamaumau oa (tagai Luka 15:11-24); le Faaola o lo tatou Leoleo Mamoe (parakalafa 5-8 o le savali a Elder Dale G. Renlund “O Lo Tatou Leoleo Mamoe Lelei” [Liahona, Me 2017, 29-32]); ma se piano malepe (le amataga o le savali a Sister Cristina B. Franco “O Le Mana Faaola o Iesu Keriso” [Liahona, Nov. 2020, 60-62]). E mafai e le autalavou ona fai se aotelega o talafaatusa taitasi po o faataoto ma talanoaina mea o loo aoao mai ai e uiga i le alofa o le Faaola ma le mana togiola.

  • O le lagona faanoanoa ona ua tatou agasala e aoga tele ma e taitai atu ai tatou i le salamo. O le lagonaina o le lotovaivai po o le le taua ona o a tatou agasala e le fesoasoani ma mafai ai ona taofia i tatou mai le salamo. E mafai ona faitau faatasi e lau vasega po o le korama le vaega ua faaulutalaina “Tiga e Tusa i le Atua” i le savali a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “E Mafai ona E Faia Nei Lava!” (Liahona, Nov. 2013, 55–57). O le a le eseesega i le va o le faanoanoa mo agasala lea e taitai atu i le salamo ma le faanoanoa lea e taitai atu i le pagatia? (tagai foi i le 2 Korinito 7:9–10; Mamona 2:12–14). Afai e lofituina se tasi i lagona o le tausalaina ma le leai o se faamoemoe mo agasala, o le a se tatou tala e fai atu e fesoasoani ai ia te ia e liliu atu i le Faaola? Valaaulia le autalavou e faasoa mai a latou molimau o le Faaola ma Lona alofa mutimutivale.

Faatino i le Faatuatua

Ia uunaia tagata o le vasega po o le korama e manatunatu ma tusi mea o le a latou faia e faatino ai lagona na latou maua i le asō. Afai latou te mananao ai, e mafai ona faasoa mai o latou manatu. Valaaulia i latou e mafaufau pe o le a faapefea ona faamalosia a latou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i le faatinoina o lagona na latou mauaina.

Punaoa Lagolago

  • Dallin H. Oaks, “Faamamāina e le Salamo,” Liahona, Me 2019, 91-94

  • Repentance through the Atonement of Jesus Christ [Salamo e Ala i le Togiola a Iesu Keriso],” i le mataupu 3 o le Talai La’u Talalelei (2019), 62–63.

  • Repentance: A Joyful Choice” (video), ChurchofJesusChrist.org

Aoao Atu i le Ala a le Faaola

“O le molimau patino a le Faaola sa tuuina atu ai le pule i Ana upu. … Ao e molimau atu i aoaoga faavae moni, o le a faamautu atu e le Agaga le moni o le aoaoga faavae i loto o i latou o loo e aoaoina” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 21).

Lolomi