Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
8–14 Sānuali: “Te u ʻAlu ʻo Fakahoko.” 1 Nīfai 1–5


“8–14 Sānuali: ʻTe u ʻAlu ʻo Fakahoko.’ 1 Nīfai 1–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“8–14 Sānuali. 1 Nīfai 1–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
ko e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he toafá

Lehi Traveling Near the Red Sea [Fononga ʻa Līhai ʻo Ofi ki he Tahi Kulokulá], tā fakatātā ʻa Gary Smith

8–14 Sānuali: “Te u ʻAlu ʻo Fakahoko”

1 Nīfai 1–5

ʻOku kamata ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ha fakamatala ki ha fāmili moʻoni ne nau foua ha ngaahi faingataʻa lahi. Naʻe hoko ia ʻi he 600 BC, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fakamatalá ni ʻe ngali ongo angamaheni ki he ngaahi fāmilí he ʻahó ni. Naʻe nofo ʻa e fāmilí ni ʻi ha feituʻu faiangahala, ka naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kapau te nau muimui kiate Ia, te Ne tataki kinautolu ki ha feituʻu malu. Naʻa nau aʻusia ha taimi fiefia mo ha taimi fakamamahi ʻi he lolotonga ʻenau fonongá; ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mo ha ngaahi mana, ka naʻa nau toe fakakikihi pē foki mo fekeʻikeʻi. ʻOku hāhāmolofia ke maʻu ʻi he folofolá ha fakamatala fakaʻauliliki pehē ʻo ha fāmili ʻoku fāifeinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí: ʻi he fāifeinga e mātuʻá ke fakatōkakano ʻa e tuí ki honau fāmilí mo hohaʻa ki heʻenau malú, fakakaukauʻi ʻe he fānaú pe te nau tui ki heʻenau mātuʻá, mo e fekuki e kau tautehiná mo e meheká mo e fekeʻikeʻí—pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ne nau fefakamolemoleʻaki. Ko hono fakakātoá, ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e tui ʻa e fāmili taʻehaohaoa ko ʻení.

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

1 Nīfai 1–5

Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku “fuʻu mahuʻinga ʻaupito ia” kiate au.

Ko ha pōpoaki mahuʻinga ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e “mahuʻinga [lahi]” ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá (1 Nīfai 5:21). ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 1–5, kumi ha ngaahi founga naʻe tāpuekina fakahangatonu pe ʻikai fakahangatonu ai ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e fāmili ʻo Līhaí (hangē ko ʻení, vakai, 1:11–15; 3:19–20; 5:10–22). Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi vahe ko ʻení fekauʻaki mo e folofola ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻokú ne ueʻi koe ke ke fekumi ʻi he folofolá?

Vakai foki, “Kumi ki Hoʻo Folofolá,” Ngaahi Himí, fika 144; 

1 Nīfai 2

Te u lava ʻo maʻu mo fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku tafoki ki he ʻEikí.

ʻOku ʻiloa ʻa Nīfai ʻi heʻene tui mālohi ki he ʻEikí, ka naʻe pau ke ngāue kae maʻu haʻane fakamoʻoni—ʻo hangē pē ko kitautolu kotoa. Ko e hā ʻokú ke lau ʻi he 1 Nīfai 2 ʻoku fakahaaʻi ai e ʻuhinga naʻe lava ai ʻa Nīfai ʻo maʻu ha fakamoʻoni naʻe moʻoni e ngaahi lea ʻa ʻene tamaí? Ko e hā naʻe ʻikai ke maʻu ai ʻe Leimana mo Lēmiuela ʻa e fakamoʻoni ko ʻení? (Vakai foki, 1 Nīfai 15:2–11). Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hano fakamolū ʻe he ʻEikí ho lotó?

Vakai foki, “The Lord Commands Lehi’s Family to Leave Jerusalem” (vitiō), Gospel Library.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e seminelí

1 Nīfai 3–4

ʻE teuteu ‘e he ʻOtuá ha founga ke u fakahoko ai Hono finangaló.

ʻI he taimi naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí e ngaahi foha ʻo Līhaí ke nau ō ʻo ʻomi e ʻū lauʻi peleti palasá, naʻe ʻikai ke Ne ʻoange ha ngaahi fakahinohino pau ki he founga ke fakahoko ʻakí. ʻOku faʻa hoko ʻeni ʻi he fakahinohino ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá, pea mahalo naʻa ongo ʻo hangē kuó Ne fiemaʻu ha “meʻa faingataʻá” (1 Nīfai 3:5). Ko e hā ʻokú ne ueʻi koe fekauʻaki mo e tali ʻa Nīfai ki he fekau ʻa e ʻEikí ʻi he 1 Nīfai 3:7, 15–16?

ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 3–4, kumi ʻa e ngaahi faingataʻa kehekehe naʻe fepaki mo Nīfaí. Naʻe founga fēfē hono “teuteu” ʻe he ʻEikí e “[founga]” ke “fakahoko ai” ʻe Nīfai ʻa e meʻa naʻá Ne fekaú”? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻiloʻi e meʻa naʻe fai ʻe he ʻEikí maʻa Nīfaí?

Ko ha founga kāfakafa ʻe taha kuo teuteuʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú ko hono fekauʻi mai ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. Fakakaukau ke lau e lea ‘a Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi “Ko e Hā Kuo Fai ʻe Hotau Fakamoʻuí Maʻatautolú?Liahona, Mē 2021, 75–77). Kuo founga fēfē hano teuteuʻi ʻe Sīsū Kalaisi ha founga maʻatautolu takitaha? ʻI hoʻo ʻiloʻi kuó Ne ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē maʻaú, ko e hā ʻokú ke ongoʻi ke ke “ʻalu ʻo [fakahokó]”?

Vakai foki, “ʻOku Tataki ʻe he Laumālié ʻa Nīfai ke Maʻu e ʻŪ Peleti Palasá” (vitiō), Gospel Library; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Talangofuá,” Gospel Library.

Fakaʻaongaʻi e ngaahi talanoá mo e sīpingá ke akoʻi ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻI hoʻo teuteu ke faiakó, fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia fakataautaha ʻe lava ʻo hoko ko ha toe fakamoʻoni ki he ngaahi fakamatala ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, ko e fē ha taimi kuo teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ha founga ke ke fakahoko ai Hono finangaló?

ʻĪmisi
Ko e fakafeʻiloaki ʻa Līhai mo Selaia kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá

Naʻe Kakato ʻEnau Fiefiá, tā fakatātā ʻa Walter Rane

1 Nīfai 4:1–3; 5:1–8

Ko hono manatuʻi ko ia e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke foaki mai ai ʻa e tui ke u talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

ʻI he taimi naʻe ongoʻi ai ʻe Leimana mo Lēmiuela hangē ʻokú na lāunga pe hanú, naʻe takaofi maʻu pē ʻa Nīfai mo Līhai ke ueʻi mo poupou kiate kinaua. ʻI he taimi ʻokú ke fie lāunga aí, ʻe ʻaonga lahi ke ke lau e ngaahi lea ʻa Nīfai mo Līhaí. Naʻe feinga fēfē ʻa Nīfai mo Līhai ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke tanumaki ha tui ki he ʻOtuá? (vakai, 1 Nīfai 4:1–3; 5:1–8; vakai foki, 1 Nīfai 7:6–21). Ko e hā ʻokú ke ako ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai koe ke ke lāunga pe hanú?

1 Nīfai 4:5–18

“Naʻe Tataki Au ʻe he Laumālié.”

ʻI he 1 Nīfai 4:5–18, ko e hā ʻokú ke mālieʻia ai ʻi he malava ʻe Nīfai ke fakatokangaʻi mo muimui ki he Laumālié? Te ke lava ʻo ako e pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní “Fakahā ki he Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí” (Liahona, Mē 2018, 93–96) ke ke ʻilo lahi ange ki he maʻu fakahā mei he ʻEikí.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

1 Nīfai 2:16

Te u lava ʻo maʻu haʻaku fakamoʻoni pē ʻaʻaku.

  • Naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe Nīfai naʻe moʻoni e meʻa naʻe akoʻi ʻe heʻene tamaí? Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau kumi e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he 1 Nīfai 2:16, 19. Te nau ala saiʻia foki ke hiki e ngaahi ngāue ʻa Nīfaí ʻi ha ngaahi poloka pe ngaahi meʻa kehe pea toki langa ʻaki ha faʻahinga meʻa. ʻE lava ʻo fakaiku ʻeni ki ha pōtalanoa fekauʻaki mo e founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he ngaahi ngāué ni kitautolu ke fakatupulaki ha fakamoʻoní.

  • Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ki hoʻo fānaú ha ngaahi fakatātā pe ngaahi meʻa ʻoku nau fakafofongaʻi ha meʻa te nau feinga ke maʻu ha fakamoʻoni ki ai, hangē ko ha Tohi ʻa Molomona pe ko ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi, ha temipale, pe ko e palōfita moʻui. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fili ha meʻa ʻe taha pea fai ʻenau fakamoʻoni ki he meʻa ko iá. Te ke lava foki ʻo talaange ki hoʻo fānaú ʻa e founga naʻá ke maʻu ai hoʻo fakamoʻoní. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ha fakamoʻoni pē ʻatautolú?

1 Nīfai 3–4

ʻE tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

  • Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau talanoa ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa Nīfai ke ne maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá: 1 Nīfai 3–4; peesi ʻekitivitī ki he uike ní; “Loto-toʻa ʻa Nīfaí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú” 64–65); mo e “Vahe 4: Ko e ʻŪ Peleti Palasá” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 8–12).

  • Mahalo te ke fiefia mo hoʻo fānaú ʻi hono tulamaʻi ʻa e 1 Nīfai 3:2–7. ʻE lava ke ke pehē ko Līhai koe pea kole ki hoʻo fānaú ke nau foki ki Selusalema ke ʻomi e ʻū lauʻi peleti palasá. Fakaafeʻi ke nau tali ʻi heʻenau lea pē ʻanautolu ʻo hangē ko Leimana mo Lēmiuela pe Nīfai kinautolú. Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fai? (vakai ki he fakatātā 103–15 ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí pe Mōsaia 18:8–10 ki ha ngaahi fakakaukau). ʻE lava fēfē ke tau hangē ko Nīfaí?

1 Nīfai 3:19–21; 5:19–22

Ko ha koloa mātuʻaki mahuʻinga ʻa e folofolá.

  • Naʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻa e folofolá ki he fāmili ʻo Līhaí. Ke fakatātaaʻi ʻení, fakaafeʻi e fānaú ke nau tokoni atu ke fakamatalaʻi pe fakatātaaʻi e meʻa naʻe fai ʻe Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá: ne nau fononga mamaʻo, foaki ʻenau koulá mo e silivá, pea toitoi ʻi ha ʻana ke fakahaofi ʻenau moʻuí. Hili ia pea te ke lava ʻo lau ʻa e 1 Nīfai 5:21 pea fakamatalalaʻi e ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga ai e folofolá ki he fāmili ʻo Līhaí. Ko e hā ʻoku nau mahuʻinga ai kiate kitautolú? Te tau lava fēfē ʻo tauhi ʻa e folofolá ʻo hangē ha koloa mahuʻingá?

ʻĪmisi
Ko hono ako ʻe Nīfai mo hono fāmilí ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Nīfai mo hono fāmilí ʻa e folofolá.

1 Nīfai 4:6

ʻE tataki au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí.

  • Hili hono toe vakaiʻi fakataha ʻi he 1 Nīfai 3 ʻa e founga ne feinga ai ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá, lau mo hoʻo fānaú ʻa e 1 Nīfai 4:6 ke ʻiloʻi e meʻa naʻe fai ʻe Nīfai ke fāifai ai peá ne ikuná. Pea ʻe lava leva ʻe hoʻo fānaú ke ʻai ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke nau fakahokó. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e makasini Ko e Kaumeʻa ki he māhina ní.

ʻĪmisi
Ko Nīfai ʻoku tuʻu he tafaʻaki ʻo e tangata huʻakavaʻia ko Lēpaní

Naʻá ku Talangofua ki he Leʻo ʻo e Laumālié, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Paaki