Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
18–24 Māʻasi: “Ko e Halá ʻEni.” 2 Nīfai 31–33


“18–24 Māʻasi: ʻKo e Halá ʻEni.’ 2 Nīfai 31–33,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“18–24 Māʻasi. 2 Nīfai 31–33,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá

Ko hono Akoʻi ʻe Kalaisi ʻEne Kau Ākongá, tā fakatātaaʻi ʻe Justin Kunz

18–24 Māʻasi: “Ko e Halá ʻEni”

2 Nīfai 31–33

ʻOku tau maʻu ʻa e fanongonongo ko ʻení ʻi he ngaahi lea fakaʻosi ʻa Nīfai naʻe lekōtí: “Kuo fekauʻi peheʻi au ʻe he ʻEikí, pea kuo pau ke u talangofua” (2 Nīfai 33:15). Ko ha fakamatala fakanounou lelei ʻeni ʻo e moʻui ʻa Nīfaí. Naʻá ne feinga ke maʻu ha mahino ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo talangofua loto-toʻa ki ai—ʻo tatau ai pē pe ʻe mole ai ʻene moʻuí ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpani, foʻu ha vaka ʻo kolosi ai ʻi he tahí, pe akoʻi faivelenga ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ʻi ha lea mahino mo mālohi. Naʻe lava ke lea fakalotolahi ʻa Nīfai kau ki he fiemaʻu ke nau “vivili atu kimuʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisí,” ke muimui ʻi he “hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20, 18) he ko e hala ia naʻá ne muimui aí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻi heʻene aʻusiá ko e hala ko ʻení, neongo ʻoku faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku toe fakafiefia, pea “ʻoku ʻikai [mo ha toe] hala pe ha hingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ‘e lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 31:21).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

2 Nīfai 31

Ko Sīsū Kalaisi pē mo ʻEne tokāteliné ʻa e hala pē taha ki he moʻui taʻengatá.

Kapau naʻe pau ke ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá ʻaki ha ngaahi foʻi lea pē ʻe niʻihi, ko e hā ʻa e meʻa te ke lea ʻakí? Fakatokangaʻi ange ʻa e anga hono fakamatalaʻi ia ʻe Nīfai ʻi he 2 Nīfai 31. Fakakaukau ke tā ha foʻi hala pea tohi ʻi he halá ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngaahi sitepu ʻokú ke ʻilo ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Te ke lava ʻo tānaki atu ki hoʻo fakatātaá hoʻo fakamatala fakanounou ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Nīfai fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni takitaha.

ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Nīfai 31:18–20, siviʻi hoʻo ngaahi feinga ko ia ke “vivili atu kimuʻa” ʻi he hala ʻo e ongoongoleleí.

Vakai foki, “Tau Laka Atu he Tui Kia Kalaisi,” Ngaahi Himí, fika 35.

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau lotu fakataha

ʻOku taki kitautolu ki he moʻui taʻengatá ʻe he muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.

2 Nīfai 31:4–13

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e talangofuá ʻi he taimi naʻe papitaiso ai Iá.

ʻOku tatau ai pē pe naʻe hoko hono papitaiso koé ʻaneafi pe taʻu ʻe 80 kuohilí, ka ko ha momeniti mahuʻinga ia. Naʻá ke fai ai ha fuakava taʻengata ke muimui kia Sīsū Kalaisi. Fakakaukau ki hono papitaiso koé ʻi hoʻo laukonga fekauʻaki mo e papitaiso ʻo e Fakamoʻuí ʻi he 2 Nīfai 31:4–13. ʻE ala tokoni hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi pehení:

  • Ko e hā naʻe papitaiso ai ʻa Kalaisí? Ko e hā naʻá ku fili ai ke papitaiso aú?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi palōmesi naʻá ku fai ʻi he taimi naʻe papitaiso ai aú? Ko e hā ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí? (vakai, veesi 12–13; vakai foki, Mōsaia 18:10, 13).

  • Te u fakahaaʻi fēfē nai ʻoku ou kei tukupā pē ke muimui kia Sīsū Kalaisí?

2 Nīfai 31:15–20

“Ko ia ia ʻoku kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ia.”

ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Nīfai 31:15–20, fehuʻi pē kiate koe, “Te u ʻiloʻi fēfē nai pe ʻoku ou kātaki ki he ngataʻangá?” Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ako meia Nīfai ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo pehē: “Ko e kātaki ki he ngataʻangá ʻoku ʻikai ko ha sitepu kehe ia ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí—ʻo hangē ko haʻatau fakakakato ʻa e ʻuluaki sitepu ʻe faá pea tūʻulutui hifo ki lalo, ʻo kātekina ʻa e faingataʻá mo tatali pē ke mate. ʻIkai, ko e kātaki ki he ngataʻangá ko hono toutou foua ia ʻa e ngaahi sitepú ʻi he longomoʻui mo ha taumuʻa” (“Lifelong Conversion” [Brigham Young University devotional, Sept. 14, 2021], 2, speeches.byu.edu). Te ke toutou fakahoko fēfē nai ʻa e ngaahi sitepu ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí (tuí, fakatomalá, papitaisó, mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní)?

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí

2 Nīfai 32; 33:2

ʻOku fakafou ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ke u faí.

Kuó ke ongoʻi taʻepauʻia nai ʻi he ngaahi meʻa ke fakahoko ʻi hoʻo moʻuí? Naʻe hohaʻa ʻa e kakai ʻo Nīfaí ki he ngaahi meʻa tatau (vakai, 2 Nīfai 32:1). Kumi ʻa e tali ʻa Nīfaí ʻi he 2 Nīfai 32:2–9. Te ke fakamatalaʻi fēfē nai ʻi hoʻo ngaahi lea pē ʻaʻau ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Nīfaí? Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo nau akoʻi koe ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi lea ʻa Nīfaí?

Fakakaukau ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi fili pe ngaahi tūkunga (ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú) ʻa ia ʻokú ke fiemaʻu ai ʻa e fakahinohino ʻa e ʻOtuá. Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo ako mei he 2 Nīfai 32 ʻe tokoni atu ke ke lavameʻa ʻi hono maʻu ha ueʻi fakalaumālie meiate Iá? Ko e hā te ne ala tākiekina ʻa e kakaí ke “fakafefeka honau lotó ki he Laumālie Māʻoniʻoní”? (2 Nīfai 33:2).

ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he faleʻi ʻa Nīfaí, fakakaukau ki he founga ʻokú ke ako ai ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí. Te ke fakamatalaʻi nai ia ko ha kiʻi kai maʻamaʻa, maʻu meʻatokoni, pe kātoanga kai? ʻOkú ke pehē ko e hā hono faikehekehé? Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo ʻai hoʻo aʻusia ʻi he folofola ʻa e Fakamoʻuí ke hangē ange ha kātoanga kaí. Mahalo te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau mei hao kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí.

Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí. ʻOku lahi ha ngaahi founga ke keinanga ai ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, ʻo kau ai hono lotua ha tataki fakalaumālié, fai ha ngaahi fehuʻi kimuʻa mo e lolotonga ʻa e akó, fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi foʻi leá, fakalaulaulotó, fakafekauʻakí, hiki ha fakamatalá, fekumi ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e folofolá ʻi hoʻo moʻuí (vakai, 1 Nīfai 19:23).

ʻOkú ke fakaafeʻi fēfē nai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ho takaua maʻu pē ʻi hoʻo moʻuí, kae ʻikai ko ha tokotaha ʻaʻahi pē? Lau ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻe tolu ʻa Tēvita A. Petinā ke ʻai ke hoko e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha “[meʻa moʻoni ʻoku hokohoko maʻu pē]” ʻi he “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Liahona, Nōvema 2010, 94–97). Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻene faleʻí?

Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Fakahā,” Gospel Library; &bnsp.

2 Nīfai 33

ʻOku fakalotoa kitautolu kotoa ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau tui kia Kalaisi.

ʻI he fakaʻosi ʻe Nīfai ʻa ʻene ngaahi tohí ʻi he 2 Nīfai 33, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe kamata ai ʻene tohí. Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻokú ke maʻu ʻi he vahe ko ʻení? Fakakaukau ki he ngaahi talanoa mo e ngaahi akonaki kuó ke lau ʻi he 1 Nīfaí mo e 2 Nīfaí. Ko e [ngaahi talanoa mo e ngaahi akonaki] fē kuo nau tākiekina lahi taha koe mo hoʻo tui kia Kalaisí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

2 Nīfai 31:4–13

ʻI he taimi ʻoku papitaiso ai aú, ʻoku ou muimui kia Sīsū Kalaisi.

  • ʻOku ʻi ai ha fakatātā ʻo hono papitaiso ʻo Sīsuú ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení. Mahalo ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ia ʻe hoʻo fānaú ke tala atu ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e meʻa ko ʻeni naʻe hokó (vakai foki, Mātiu 3:13–17). Ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa Sīsū ke papitaiso kitautolu ʻo hangē ko Iá? ʻE lava ke fakafanongo hoʻo fānaú ki ha ngaahi ʻuhinga lolotonga hoʻomou lau fakataha ʻa e ngaahi konga ʻo e 2 Nīfai 31:4–13. ʻE ala tokoni kapau ʻe vahevahe ʻe ha taha naʻe toki papitaiso ia ʻa ʻene aʻusiá.

2 Nīfai 31

Naʻe akoʻi au ʻe Sīsū Kalaisi ki he founga ke u toe foki hake ai ki he Tamai Hēvaní.

  • Ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukauloto ki he ngaahi akonaki ʻi he 2 Nīfai 31, te nau lava ʻo tā ha foʻi hala mo ha fakatātā ʻo Kalaisi ʻi he ngataʻangá. Te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau kumi pe tā ha ‘ū fakatātā ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ngaahi sitepu ʻi he hala ko iá, hangē ko e tui kia Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kātaki ki he ngataʻangá. Te nau lava ʻo tuhu ki he ʻū fakatātaá lolotonga hoʻomou lau fakataha ʻa e 2 Nīfai 31:17–20.

2 Nīfai 32:3–5

Te u lava ʻo keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí.

  • Ke akoʻi fekauʻaki mo e “keinanga” ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, te ke lava ʻo kole ki hoʻo fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e founga te nau keinanga ai ʻi he meʻakai ʻoku nau saiʻia taha aí. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe Nīfai ʻi he 2 Nīfai 32:3, ʻoku totonu ke tau keinanga aí? ʻOku kehe fēfē nai ʻa e keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá mei hono lau pē iá? Mahalo naʻa lava ke fakatātaaʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa e ngaahi faikehekehé. Vahevahe mo kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo keinanga ʻi he ngaahi folofolá

2 Nīfai 32:8–9

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u lotu maʻu pē.

  • Hili hono lau ʻa e 2 Nīfai 32:8–9, talanoa mo hoʻo fānaú kau ki he ʻuhinga ʻoku ʻikai loto ai ʻa Sētane ke tau lotú. Ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa e ʻOtuá ke tau “lotu maʻu ai peé”? ʻE lava ke hiki ʻe hoʻo fānaú ha lisi pe tā ha ngaahi fakatātā ʻo ha ngaahi tūkunga te nau lava ai ʻo lotú. Pea te mou lava ʻo hivaʻi ha foʻi hiva ʻokú ne akoʻi ʻa e lotú, hangē ko e “Fai Haʻo Lotú?” (Ngaahi Himí, fika 70). Te ke lava ʻo fetongi ha ngaahi foʻi lea ʻi he hivá ʻaki ha ngaahi foʻi lea mei heʻenau lisí. ʻOku tāpuakiʻi fēfē nai kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau lotu maʻu ai peé?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
ko hono papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú

Ke Fakahoko ʻa e Māʻoniʻoni Kotoa pē, tā fakatātaaʻi ʻe Liz Lemon Swindle

Paaki