Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
26 Fēpueli–3 Māʻasi: “ʻE Ui ʻa Hono Huafá … Ko e Pilinisi ʻo e Melinó.” 2 Nīfai 11–19


“26 Fēpueli–3 Māʻasi: ʻʻE Ui ʻa Hono Huafá … Ko e Pilinisi ʻo e Melinó.’ 2 Nīfai 11–19,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“26 Fēpueli–3 Māʻasi. 2 Nīfai 11–19,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
tohi ʻa ʻĪsaia ʻi ha ngaahi takainga tohi

26 Fēpueli–3 Māʻasi: “ʻE Ui ʻa Hono Huafá … Ko e Pilinisi ʻo e Melino”

2 Nīfai 11–19

ʻOku ʻikai faingofua hono tohitongi e ʻū lauʻi peleti ukameá, pea naʻe siʻisiʻi pē ʻa e feituʻu naʻe ʻatā ʻi he ngaahi peleti iiki ʻa Nīfaí. Ko e hā leva ʻe feinga ai ʻa Nīfai ke hiki ha tatau ʻo e ngaahi tohi lahi ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá ki heʻene lekōtí? Naʻá ne fakahoko ia koeʻuhí he naʻá ne fiemaʻu ke tau tui kia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he fakamoʻoniʻi ki hoku kakaí ʻa hono moʻoni ʻo e hāʻele mai ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 11:4). Naʻe mamata ʻa Nīfai ki he meʻa ʻe hoko ki hono kakaí ʻi he ngaahi toʻutangata he kahaʻú. Naʻá ne mamata, neongo honau ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá, ka te nau hoko ʻo hīkisia, fekeʻikeʻi, mo anga fakamāmani (vakai, 1 Nīfai 12; 15:4–6). Naʻá ne toe mamata foki ki ha ngaahi palopalema tatau ʻi hotau kuongá (vakai, 1 Nīfai 14). Naʻe fakatokanga ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá kau ki he faʻahinga faiangahala peheé. Ka naʻa nau toe ʻoange foki kia Nīfai ha ʻamanaki lelei ki ha kahaʻu nāunauʻia—ko ha ngataʻanga ʻo e faiangahalá, ko hano tānaki ʻo e kau faivelengá, mo ha “maama lahi” ki he kakai naʻe “ʻaʻeva ʻi he poʻulí” (2 Nīfai 19:2). ʻE hoko kotoa ʻeni koeʻuhí he “[naʻe] fanauʻi … ha tama” te ne lava ʻo fakangata ʻa e fekeʻikeʻí kotoa—“Ko e Pilinisi ʻo e Melinó” (2 Nīfai 19:6).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

ʻE lava fēfē ke mahino lelei ange kiate au e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaiá?

Naʻe pehē ʻe Nīfai “ʻoku taʻemahino … ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá” (2 Nīfai 25:4). Ka naʻá ne toe fakamatalaʻi foki ha ngaahi fakakaukau ʻoku tokoni mai ke tau ʻilo hono ʻuhinga ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá:

  • Fakatatau ʻene ngaahi leá” kiate kimoutolu (2 Nīfai 11:2). ʻE malava ke lahi ha ngaahi fakaʻuhinga mo ha ngaahi founga fakaʻaongaʻi ʻo ha konga lahi ʻo e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaiá. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu nofoʻanga ʻi he 2 Nīfai 14:5–6, fakakaukau ki he founga ʻoku fekauʻaki ai e ngaahi veesi ko ʻení ki homou ʻapí. Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u ʻiló?

  • Kumi ʻa e ngaahi fakataipe kia Sīsū Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 11:4). Ko e lahi taha ʻo e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaia kau ki he Fakamoʻuí ʻoku fakahoko ia ʻo fakafou ʻi ha ngaahi fakataipe. Hangē ko ʻení, ʻoku fakafofongaʻi fēfē ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 2 Nīfai 19:2? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he fakataipe ko ʻeni kau kiate Iá?

  • Feinga ke mou “fonu ʻi he laumālie ʻo e kikité” (2 Nīfai 25:4). Lotua ha tataki fakalaumālie ʻi hoʻo akó. Mahalo he ʻikai mahino ʻa e meʻa kotoa kiate koe ʻi he taimi pē ko iá, ka ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiló.

Te ke ala fakatokangaʻi foki hono ʻaonga ke ke vakai ki he ngaahi tokoni ki he akó ʻi he ngaahi folofolá, kau ai e futinoutí, ʻuluʻi tohi he vahé, mo e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. ʻOku ʻi he ongo tohi lēsoni ʻinisititiuti ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Fuakava Motuʻá ha fakamatala lahi ange ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ako ki he puipuituʻa fakahisitōlia ʻo e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaiá.

2 Nīfai 11–19

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻĪsaia ʻa Sīsū Kalaisi.

Koeʻuhí naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻĪsaia ʻa e lea fakataipé, ʻe ala faingofua pē ke taʻe-fakatokangaʻi ʻene fakamoʻoni mahuʻinga kia Sīsū Kalaisí. Kumi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 2 Nīfai 13:13; 14:4–6; 15:1–7; 16:1–7; 17:14; 18:14–15; 22:2. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení kau kiate Iá?

ʻOku lisi ʻe he kikite ʻi he 2 Nīfai 19:6 ha ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisi. Kuo founga fēfē Haʻane fakahoko ʻa e ngaahi tufakanga ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki, Ulisses Soares, “Sīsū Kalaisi: Ko e Tauhi ʻo Hotau Laumālié,” Liahona, Mē 2021, 82–84.

2 Nīfai 12–13; 15

Ko e laukaú mo e pōlepolé ʻe tuku hifo ki lalo.

Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe Nīfai ʻe fakatupu ʻe he hīkisiá e hōloa hono kakaí (vakai, 1 Nīfai 12:19). Ko ia, ʻoku ʻikai fakaʻohovale hono toe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ki hono kakaí ʻa e toe ngaahi fakatokanga naʻe toutou fai ʻe ʻĪsaia fekauʻaki mo e hīkisiá. Kumi ʻi he vahe 12 mo e 13, ʻa e ngaahi lea naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻĪsaia ke fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga hīkisiá, hangē ko e fofonga laukaú mo e pōlepolé. Kumi ʻi he 2 Nīfai 15:1–24, ha kupuʻi lea fakataipe ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi nunuʻa ʻo e hīkisiá. Hili ia pea te ke lava ʻo feinga ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa kuó ke laú, ʻaki hoʻo lea pē ʻaʻau. Fakakaukau ki ha founga te ke fili ke ke loto fakatōkilalo aí.

Vakai foki, “Vahe 18: Tokanga Telia ʻa e Loto Hīkisiá,Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni (2014], 267–79).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e seminelí

2 Nīfai 12:2–3

Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí.

Naʻe ui ʻe ʻĪsaia ʻa e temipalé “ko e moʻunga ʻo e fale ʻo e ʻEikí” (2 Nīfai 12:2). Ko e hā e ʻuhinga ʻoku hoko ai ha moʻunga ko ha fakataipe lelei ki he temipalé?

Te ke fakamatalaʻi fēfē ki ha taha ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fiemaʻu ai ha ngaahi temipalé? Te ke ala maʻu ha ngaahi tali ʻi he 2 Nīfai 12:2–3 mo e pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié” (Liahona, Nōvema 2021, 93–96). Fakatatau mo e meʻa ʻokú ke laú, ko e hā ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke ako mo aʻusia ʻi Hono fale māʻoniʻoní? Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻi ai?

Te ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi fehuʻi ʻinitaviu lekomeni temipalé ʻi he peesi 36–37 ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fai ʻo e Ngaahi Filí. Fakakaukau ke mou lau tahataha mo fehuʻi kiate koe, ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he fehuʻi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻa e ʻEikí? ʻOkú ne tokoniʻi fēfē au ke u “ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá”?

Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Temipalé,” Gospel Library; “Vakai ʻe Kāingá,” Ngaahi Himí, fika 4.

2 Nīfai 12–19

ʻE huhuʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Kakaí

Neongo e faiangahala naʻe vakai ki ai ʻa ʻĪsaiá, ka naʻá ne vakai ki ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. Fakakaukau ke ke ako tahataha ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení. Hiki ha foʻi moʻoni ʻe taha pe toe lahi ange ʻoku akoʻi ʻe he potufolofola takitaha fekauʻaki mo hotau kuongá: 2 Nīfai 12:1–5; 14:2–6; 15:20–26; 19:2–8. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku mahuʻinga ke mahino kiate kitautolu e ngaahi potufolofola ko ʻení?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Kumi ha ngaahi sīpinga. Te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻokú ne fakahaaʻi mai e founga ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he 2 Nīfai 11–19, te ke lava ʻo kumi ai ha ngaahi sīpinga ʻokú ne fakahaaʻi e founga ʻoku fakatokanga ai ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e angahalá mo fakamolemoleʻi e kakai ʻoku fakatomalá.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

2 Nīfai 12:2–3

Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí.

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĪsaia ʻa e temipalé ko e “moʻunga ʻo e fale ʻo e ʻEikí.” Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ke ʻai ke pehē ʻoku nau kaka ʻi ha moʻunga ʻi he lolotonga hoʻomou lau e 2 Nīfai 12:2–3. Tokoniʻi ke nau kumi ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi temipalé.

  • Ke fakatātaaʻi ʻa e kupuʻi lea “te tau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá” mei he 2 Nīfai 12:3, te ke lava ʻo ʻai ha hala ʻi he falikí, ʻo fakatau ki he fakatātā ʻo ha temipale. ʻI hoʻo luelue ko ia ʻi he kiʻi halá, te nau lava ke tala atu ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo fai ke ʻaʻeva ai ʻi he ngaahi hala ʻo e ʻEikí.

  • Mahalo naʻa lava ʻe hoʻo fānaú ʻo tā ha fakatātā, ʻo kinautolu, ʻoku nau ō ki he temipalé. Te nau toe lava foki ke hivaʻi pe fanongo ki ha foʻi hiva kau ki he temipalé, hangē ko e “Fie Siofia ha Temipalé” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 99). Tokoniʻi ke nau kumi ha ngaahi kupuʻi lea ʻi foʻi hiva ʻokú ne akoʻi pe ko e hā ʻa e temipale mo e meʻa ʻoku tau fakahoko ʻi aí.

2 Nīfai 11:4–7; 17:14; 19:6

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Fakamoʻuí.

  • ʻOku lahi e ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he 2 Nīfai 11:4–7; 17:14; 19:6. Tokoniʻi ke ʻiloʻi kinautolu ʻe hoʻo fānaú pea talanoa fekauʻaki mo honau ʻuhingá. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻuhinga ʻa e “Kalaisí” ko e “tokotaha kuo paní” mo e “ʻImanuelá” ʻoku ʻuhinga ia ko e “ʻOtuá ʻiate kitautolu.” Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi hingoa ko ʻení kau kia Sīsū Kalaisí?

  •   &bsnp Ko e naʻa tau mei ongoʻi kapau naʻa tau ʻi ai? Te tau ongoʻi fēfē nai ʻi he taimi te tau toe mamata ai kiate Iá?

2 Nīfai 15:20

ʻOku feinga ʻa Sētane ke ne fakapuputuʻuʻi au fekauʻaki mo e leleí pea mo e koví.

  • Fakaʻaliʻali ki hoʻo fānaú ha meʻa ʻoku tamala pe mahi, hangē ko ha konga lēmani, ʻi loto ʻi ha pepa kofukofu ʻo ha lole. Lau fakataha ʻa e 2 Nīfai 15:20. ʻOku feinga fēfē ʻa Sētane ke ʻai e ngaahi meʻa ʻoku koví ke hā lelei?   Ko e hā ʻoku fakapuli ai ʻe he tangata taumātaʻú ʻene mātaʻú? Ko e hā ʻoku fakapuli ai ʻe Sētane ʻa e angahalá? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau hao ʻo ʻoua naʻa kākaaʻi kitautolu ʻe Sētane?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
Temipale Panama City Panama

Temipale Panama City Panama. “[ʻE] fokotuʻu ʻa e fale ʻo e ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá, … pea ʻe tafe ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē” (2 Nifai 12:2).

Paaki