Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
1–7 ʻEpeleli: “Fakalelei ki he ʻOtuá ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí.” Sēkope 1–4


“1–7 ʻEpeleli: ʻFakalelei ki he ʻOtuá ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí.’ Sēkope 1–4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“1–7 ʻEpeleli. Sēkope 1–4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
fefine ʻoku tūʻulutui ʻi he toʻukupu kelekele ʻo Sīsuú

Kuo Fakamolemoleʻi, tā fakatātā ʻa Greg Olsen. Fakaʻaongaʻi ʻi he fakangofua. www.GregOlsen.com

1–7 ʻEpeleli: Fakalelei ki he ʻOtuá ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí

Sēkope 1–4

Naʻe lau ʻe he kakai Nīfaí ʻa Nīfai ko honau “maluʻi lahi” (vakai, Sēkope 1:10). Naʻá ne maluʻi foki kinautolu mei he ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālié, ʻo fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e faiangahalá pea tapou ke nau haʻu kia Kalaisi. Ko ʻeni naʻe tuku ʻa e fatongia ko iá kia Sēkope, ʻa ia naʻe fakatapui ʻe Nīfai ke hoko ko ha taulaʻeiki mo ha akonaki (vakai, Sēkope 1:18). Naʻe ongoʻi ʻe Sēkope ko ha fatongia ke fakatokanga taʻe-manavahē kiate kinautolu naʻe “kamata ke ngāue ʻi he angahalá” lolotonga iá ʻoku nau fakafiemālieʻi foki ʻa e “laumālie [ʻo kinautolu] kuo kafó” ʻa ia naʻe fakamamahiʻi ʻe he ngaahi angahala ʻa e niʻihi kehé (vakai, Sēkope 2:5–9). Te ne fakahoko fakatouʻosi fēfē nai kinaua? Te ne tataki kinautolu kia Sīsū Kalaisi—koeʻuhí naʻe fiemaʻu ʻe he ongo kulupú fakatouʻosi ʻa e fakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Sēkope 4). Ko e pōpoaki ʻa Sēkopé, ʻo hangē ko e pōpoaki ʻa Nīfai kimuʻa ʻiate iá, ko ha ui ia ke “fakalelei [ki he ʻOtuá] ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Sēkope 4:11).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Sēkope 1:6–8, 15–19; 2:1–11

ʻOku ʻi ai “ʻeku fekau mei he ʻEikí.”

Kia Sēkopé, ko hono akoʻi ko ia ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha “fekau [ia] mei he ʻEikí,” ko ia naʻá ne ngāue fakamātoato ai ke “tauhi faivelenga ʻa [hono] lakangá” (Sēkope 1:17, 19). Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻeni naʻe ngāue ʻaki ʻe Sēkopé? Fakakaukau ki he meʻa ʻoku fai ʻe ha sioʻata fakaʻatalahi. ʻOkú ke maʻu nai ai ha ngaahi fakakaukau? ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he Sēkope 1:6–8, 15–19 mo e 2:1–11, fakakaukau ki he ngaahi fekau kuo fekauʻi atu ʻe he ʻEikí kiate koé. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke ongoʻi ‘oku ueʻi koe ke fai ke “tauhi faivelenga” ai kiate kinautolú?

Sēkope 2:12–21

“ʻOua naʻa tuku ke hanga ʻe he loto-hīkisiá ni ʻa homou lotó ʻo fakaʻauha ʻa homou laumālié!”

Naʻe ʻi ai ha palopalema ʻa e kau Nīfaí ʻi he loto-hīkisiá mo e tokanga taha ki he koloá (vakai, Sēkope 2:13), pea naʻe ʻikai ko kinautolu pē pe ko honau kuongá naʻe fehangahangai mo e palopalema ko iá. ʻOku tuʻuaki fēfē nai ʻe he filí ʻa e ʻofa ʻi he koloá ʻi he ʻaho ní? Hili hoʻo lau ʻa e Sēkope 2:12–21, fakamatalaʻi ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e founga ʻoku finangalo ai ʻa e ʻOtuá ke ke vakai ki he koloa fakamāmaní. ʻE lava ke ʻomi ʻe he himi hangē ko e “Kuo Lahi Hoku Tāpuakí” (Ngaahi Himí, fika 126) ha ngaahi fakakaukau lahi ange. Ko e hā ʻoku ueʻi koe ke ke fai fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke akó?

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí

Sēkope 2:22–35; 3:10–12

ʻOku hōifua ʻa e ʻOtuá ki he angamaʻá.

ʻI hoʻo lau ʻa e Sēkope 2:22–35; 3:10–12, ko e hā ha meʻa ʻokú ke maʻu ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e angamaʻá ki he ʻOtuá? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e angaʻulí—ʻi he kuonga ʻo Sēkopé pea ʻi hotau kuongá? Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui angamaʻá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻoku tau moʻui “ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ʻenau manukiʻi ʻa e toputapu ʻo e fakatupú” (“ʻOku Mau Tui ki he Angamaʻá,” Liahona, Mē 2013, 41–44). Te ke tokoni fēfē nai ke mahino ki he niʻihi kehé ‘a e ʻuhinga ʻokú ke talangofua ai ki he fono ʻo e angamaʻá? Ko ha feituʻu lelei ke kamata aí ko hono fakamatalaʻi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi ongo fakasekisualé mo e ngaahi fetuʻutakí ʻi he “ʻOku toputapu ho sinó” ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fai ʻo e Ngaahi Filí (peesi 22–29). Ko e hā mo ha toe meʻa ʻokú ke ‘ilo ʻi he maʻuʻanga tokoni ko iá ʻe tokoni atu ke ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ke moʻui ʻaki ai ‘a e fono ʻo e angamaʻá?

Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi tali lahi ange ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Petinā ʻoku fakamatalaʻi ʻi ʻolungá  .

Ko e hā ha founga ʻoku kehekehe ai ʻa e tuʻunga moʻui ʻa e ʻOtuá ki he haohaoa fakasekisualé mei he ngaahi pōpoaki kehe te ke ala fehangahangai mo iá? Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui angamaʻá?

Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Angamaʻá,” Gospel Library; “Femanakoʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pe Fefine mo e Fefiné” ʻi he “Tokoni ʻo e Moʻuí” ʻi he Gospel Library.

Sēkope 4

Te u lava ʻo fakalelei ki he ʻOtuá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe kole ‘e Sēkope ki hono kakaí ke “mou fakalelei [ki he ʻOtuá] ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Sēkope 4:11). Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo e fakaleleí ke toe fakafoki ki he anga fakakaumeʻá pe uouangatahá. ʻI hoʻo fakalaulauloto ki hoʻo moʻuí, fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi mamaʻo ai mei he Tamai Hēvaní. ʻOku tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke toe fakafoki ʻa e vā fetuʻutaki ko ʻení? Ko e hā ha faleʻi te ke lava ʻo maʻu ʻi he vahe ko ʻení ʻoku tokoni atu ke ke fakalelei mo e ʻOtuá? (vakai, veesi 4–14).

Ko e hā ha toe fakakaukau ʻokú ke maʻu mei he Mātiu 5:23–24? ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke fakalelei mo e ʻOtuá—pea mo e niʻihi kehé?

Vakai foki, 2 Nīfai 10:24.

Sēkope 4:8–18

Te u lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he kui fakalaumālié ʻaki haʻaku tokanga taha pē ki he Fakamoʻuí.

ʻI he feinga ko ia ʻa Sēkope ke fakatafoki kakato hono kakaí ki he ʻEikí, naʻá ne fakatokanga kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau kui fakalaumālie pea ke ʻoua naʻa nau fehiʻa ki he “ngaahi lea mahinongofua” ʻo e ongoongoleleí (vakai, Sēkope 4:13–14). Fakatatau ki he Sēkope 4:8–18, ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakaʻehiʻehi ai mei he kui fakalaumālié?

Vakai foki, Quentin L. Cook, “Looking beyond the Mark,” Ensign, Mar. 2003, 40–44.

ʻI he taimi naʻe faiako ai ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakafehoanaki ki he moʻui fakaʻahó. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsuú ki he kakaí ke nau maʻu ha ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻi heʻenau ngaahi aʻusia angamahení. Feinga ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he taimi ʻokú ke faiako aí. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo akoʻi ʻa e Sēkope 4:8–18, te ke lava ʻo fehuʻi ki he kau akó pe kuo ʻi ai nai ha taimi naʻe sivi ai honau matá. Naʻe sivi fēfē nai ʻe he toketaá ʻenau sió? Te tau lava fēfē nai ʻo sivi ʻetau sio fakalaumālié?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Sēkope 2:8

ʻOku fakamoʻui ʻe he ʻOtuá ʻa e laumālie kuo kafó.

  • Ke tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú ʻa e founga ʻe lava ke fakamoʻui ai ha “laumālie kuo kafó,” te mou lava ʻo aleaʻi fakataha ʻa e founga ʻoku kafo ai hotau sinó mo e meʻa ʻoku tokoni ke moʻui aí. Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he fānaú ha ngaahi taimi naʻa nau lavea ai pea mo e meʻa naʻe tokoni ke fakamoʻui kinautolú. Te ke lava foki ʻo fakaʻaliʻali ange ha meʻa haʻi lavea pe faitoʻo ko ha konga ʻo e fepōtalanoaʻaki ko ʻení. Mahalo naʻa lava ke ke vahevahe ange ʻa e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ke fakamoʻui ho laumālié.

Sēkope 2:17–19

ʻOku ou lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá ʻi he taimi ʻoku ou vahevahe ai mo kinautolú.

  • Ko ha konga ʻo e kakai ʻi he kuonga ʻo Sēkopé naʻa nau koloaʻia, ka naʻe ʻikai ke nau fie vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú mo e niʻihi kehé. ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sēkope kiate kinautolu ʻi he Sēkope 2:17–19, te ke lava ʻo ʻoange ki hoʻo fānaú ha ʻū fakatātā pe ngaahi meʻa ke nau pukepuke ʻa ia ʻoku kaunga ki he ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ʻokú ke vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení mo kinautolu; mahalo te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ko iá mo koe pe fevahevaheʻaki ʻiate kinautolu. Talanoa ki he ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke vahevahe aí. Ko e hā mo ha toe meʻa te tau lava ʻo vahevahe mo e niʻihi kehé ke tokoni ke nau ongoʻi fiefia?

  • Hili hono lau fakataha ʻa e Sēkope 2:17, mahalo naʻa lava ke fakahingoa ʻe he fānaú ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo vahevahe ʻe he Tamai Hēvaní mo kinautolú. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú Ne finangalo ai ke tau fevahevaheʻakí?

Sēkope 4:6, 10–11

Te u lava ʻo fakamālohia ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí.

  • Naʻe fuʻu mālohi fau ʻa e tui ʻa Sēkope kia Kalaisí naʻe ʻikai lava ke ueʻia ia. Ke akoʻi ki hoʻo fānaú ʻa e founga ke langaki ai ʻa e faʻahinga tui peheé, te ke lava ʻo fehuʻi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fai ke mālohi ange ai hotau sinó. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke toe mālohi ange ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí? Lau fakataha ʻa e Sēkope 4:6 ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sēkope mo hono kakaí ke ngaohi ai ʻenau tuí ke “tuʻu maʻú.”

  • Ko ha founga ʻe taha ʻe ala tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú ʻa e ʻuhinga ke “tuʻu maʻu” ʻi heʻenau tuí, ko hono kumi ha fuʻu ʻakau lahi ʻoku ofi mai pea kole ange ke nau lulu tahataha ʻa e ngaahi vaʻá. Hili ia pea tuku ke nau feinga ke luluʻi ʻa e sino ʻo e fuʻu ʻakaú. Ko e hā ʻoku faingataʻa ange ai ke luluʻi ʻa e sino ʻo e fuʻu ʻakaú? Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he Sēkope 4:6, 10–11 ʻokú nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa te tau lava ʻo fai ke tuʻu maʻu ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

    ʻĪmisi
    fuʻu ʻakau lahi ʻi ha paaka

    ʻE lava ke “tuʻu maʻu” ʻetau tui kia Kalaisí ʻo tatau mo e sino ʻo ha fuʻu ʻakau.

  • Ki ha ngaahi fakafehoanaki kehe ke akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo e tui taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisí, vakai, Neil L. Andersen, “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié” (Liahona, Mē 2014, 18–21; mo e vitiō “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié”) pe “Ko e Tangata Potó mo e Tangata Valé” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 132; vakai foki, Mātiu 7:24–27).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
Ko e tohi ʻa Sēkopé ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Te u ʻOatu ʻa ʻEna Ngaahi Leá (Faiako ko Sēkopé), tā fakatātaaʻi ʻe Elspeth Caitlin Young

Paaki