Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
22–28 ʻEpeleli: “Fonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai Fulipē.” Mōsaia 1–3


22–28 ʻEpeleli: ʻFonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai Fulipē.’ Mōsaia 1–3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“22–28 ʻEpeleli. Mōsaia 1–3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
Ko e akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí

Ko Hono Maʻu e Ngaahi Akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, tā fakatātā ʻa Maria Alejandra Gil

22–28 ʻEpeleli: “Fonu ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kakai Fulipē”

Mōsaia 1–3

ʻI hoʻo fanongo ki he foʻi lea ko e tuʻí, te ke ala fakakaukau ki ha kalauni, kau tamaioʻeiki, mo ha taloni. Te ke lau ʻi he Mōsaia 1–3, ki ha faʻahinga tuʻi kehe. Naʻe ʻikai moʻui fakafalala e Tuʻi ko Penisimaní ki he ngāue ʻa hono kakaí, ka naʻá ne “ngāue ʻaki [hono] nima [ʻoʻoná]” (Mōsaia 2:14). Naʻe ʻikai tauhi ia ʻe he niʻihi kehé ka naʻá ne tauhi hono kakaí “ʻaki ʻa e mālohi, ʻatamai, mo e ivi kotoa pē ʻa ia [naʻe] tuku kiate [ia] ʻe he ʻEikí” (Mōsaia 2:11). Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe he tuʻí ni ʻa hono kakaí ke nau punou kiate ia; ka, naʻá ne akoʻi kinautolu ke hū ki honau Tuʻi Fakalangi ko Sīsū Kalaisí. Naʻe mahino ki he Tuʻi ko Penisimaní “ko e ʻEiki Māfimafi ʻokú ne pulé” (Mōsaia 3:5), naʻe “[hāʻele hifo … mei he langí” pea hāʻele atu “ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, … koeʻuhí ke hoko ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá ʻi he tui ki hono huafá” (Mōsaia 3:5, 9).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Mōsaia 1:1–7

“Fekumi fakamātoato [ʻi he folofolá].”

Fakatokangaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻa e founga naʻe tāpuakiʻi ai ʻe he ngaahi lekooti toputapú ʻa e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní. ʻOku lelei fēfē ange hoʻo moʻuí koeʻuhí ko hoʻo maʻu ʻa e folofolá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e seminelí

Mōsaia 2:10–26

ʻI he taimi ʻoku ou tokoni ai ki he niʻihi kehé, ʻoku ou tauhi foki ai ki he ʻOtuá.

ʻOkú ke pehē ko e hā ha tali ʻa e Tuʻi ko Penisimaní kapau naʻá ke ʻeke ange ʻa e ʻuhinga naʻá ne ngāue ʻaki ai hono “ivi, ʻatamai, mo e mālohi kotoá”? (Mōsaia 2:11). Fakalaulauloto ki heni ʻi hoʻo lau ʻa e Mōsaia 2:10–26. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻokú ne ueʻi koe ke ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi ha founga ʻoku mahuʻingamālie angé? Hangē ko ʻení, ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke ke ʻiloʻi, ʻi he taimi ʻokú ke tokoni ai ki he kakai kehé, ʻokú ke tokoni foki ai ki he ʻOtuá? (vakai, Mōsaia 2:17). Kolea ha tataki fakalaumālie ki ha founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi ha taha he uiké ni.

Naʻa mo e taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku totonu ke tau tokoni ki ha niʻihi kehé, ʻoku tau faʻa fehangahangai he taimi ʻe niʻihi mo ha ngaahi faingataʻa. Ko ha founga ʻe taha ke ako ai ʻa e Mōsaia 2:10–26 ko hano ʻai ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ikunaʻi ʻa e ngaahi pole te ne ala taʻofi koe mei haʻo tokoní. Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne fakahaaʻi atu ʻoku moʻoni ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní?

Naʻe vahevahe ʻe Soi D. Sōnasi ha aʻusia mahuʻinga naʻá ne liliu ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukau ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. Lau ia ʻi he “Fai Ia Maʻana” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 50–52), pea fakakaukau ki he ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke tokoni ai ki ha niʻihi kehé. Te ke lava foki ʻo lisi ha ngaahi faingamālie ʻe niʻihi mo fakalaulauloto ki he founga ʻe ala tākiekina ai ʻe he pōpoaki ʻa Palesiteni Sōnasí, fakataha mo e Mōsaia 2:17, ʻa e founga hoʻo ngāue ʻi he ngaahi faingamālie ko ʻení. ʻE ala tokoni atu ha himi hangē ko e “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto Mamahí” (Ngaahi Himi, fika 17) ke ke fakakaukau ki ha toe ngaahi ʻilo makehe.

Vakai foki, Mātiu 25:40; “,” “Ko hono Akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa Hono Kakaí ke Tauhi ʻa e Ngaahi Fekau ʻa e ʻOtuá” (vitiō), Gospel Library; JustServe.org; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Ngāue Tokoní,” Gospel Library.

ʻĪmisi
ongo fafine ʻokú na fekita

ʻI he taimi ʻoku ou tokoni ai ki he niʻihi kehé, ʻoku ou tauhi foki ai ki he ʻOtuá.

Mōsaia 2:38–41

ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he talangofua ki he ʻOtuá? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he Mōsaia 2:38–41 ʻe tokoni atu ke ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ke tauhi ai ʻEne ngaahi fekaú?

Mōsaia 3:1–20

Te u lava ʻo hoko ko ha taha māʻoniʻoni tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamoʻoni e Tuʻi ko Penisimaní, ʻo hangē ko e kau palōfitá kotoa, kia Sīsū Kalaisi koeʻuhí ke lava hono kakaí ʻo “maʻu … ʻa e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, pea fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito” (Mōsaia 3:13). Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ke mou fakalaulauloto ki ai ʻi hoʻomou lau e fakamoʻoni ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki he Fakamoʻuí ʻi he Mōsaia 3:1–20:

  • Ko e hā ʻoku ou ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo Hono misioná?

  • Ko e hā ʻoku ou ako mei he Mōsaia 3:18–19 fekauʻaki mo e ʻuhinga ke hoko ko ha taha māʻoniʻoní?

  • Kuo tokoniʻi fēfeeʻi au ʻe Sīsū Kalaisi ke u ikunaʻi ʻa e angahalá, liliu hoku natulá, pea hoko ʻo tatau ange mo ha taha māʻoniʻoni?

Mōsaia 3:5–21

“ʻE hāʻele hifo … ʻa e ʻEiki Māfimafí … mei he langí.”

Ko e hā ʻoku fakaʻatā ʻe he mālohi fakaʻuhilá ke ke malava ʻo faí? ʻE kehe fēfē nai hoʻo moʻuí ka ne taʻeʻoua ia? ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke ke fakalaulauloto ki he mālohi lahi ange ʻe lava ke ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ki hoʻo moʻuí.

Naʻe ui ʻe he ʻāngelo ne hā ki he Tuʻi ko Penisimaní ʻa Sīsū Kalaisi “ko e ʻEiki Māfimafí,” ko ha huafa ʻoku ʻuhinga ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa. Ko e hā ʻokú ke ako mei he Mōsaia 3:5–21 fekauʻaki mo e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ko iá? Kuó ke fakatokangaʻi fēfē ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻoku mou feohí? Ko e hā ʻoku ʻai ʻe Hono mālohí ke ke lava ʻo fai mo aʻusiá? Naʻe mei kehe fēfē nai hoʻo moʻuí ka ne taʻeʻoua ia?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Mōsaia 2:11–18

ʻI heʻeku tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku ou tauhi ai ki he ʻOtuá.

  • ʻOku ʻi he peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní ha kalauni faingofua ʻe lava ke ngaohi ʻe hoʻo fānaú. Mahalo te nau fie taufetongi ʻo tuʻu ʻi ha sea pe sea papa ʻo fakangalingali pē ko e Tuʻi ko Penisimaní kinautolu, he lolotonga hoʻo fakamatala ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Mōsaia 2–3. Te ke lava foki ʻo vahevahe mo kinautolu ʻa e “Vahe 12: Tuʻi ko Penisimaní” (Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 32–35) ke ʻoange ha vakai fakalūkufua ki he ngaahi akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní.

  • ʻE lava ke hoko ʻa e Mōsaia 2:17 ko ha veesi lelei ke ako ʻe hoʻo fānaú. Te ke lava ʻo tokoni ke nau angimui fakafoʻilea atu. Pe te ke lava ʻo hiki ʻa e vēsí, ʻo ʻikai ʻasi ai ha ngaahi foʻi lea mahuʻinga ʻe niʻihi, pea kole ki hoʻo fānaú ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku puliá. Hili ia pea ʻe lava ke ke talanoa mo hoʻo fānaú ki he ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ʻe he ʻOtuá ke tau fetokoniʻakí.

  • Te ke lava ʻo tokoni ke kumi ʻe hoʻo fānaú ʻi he Mōsaia 2:11–18 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Hili ia pea ʻe lava ke hiki ʻe hoʻo fānaú ʻi ha ʻū laʻipepa ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo tokoni ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí. Faʻo ʻa e ʻū laʻipepá ʻi ha faʻoʻanga meʻa, hangē ko ha kato pe hina sioʻata, koeʻuhí ke lava hoʻo fānaú ʻo fili ha laʻipepa ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē mo fakahoko ʻa e ngāue tokoni ko iá ki ha taha.

ʻOku ʻaonga ki he fānaú ke toutou fakahoko. ʻOua ʻe manavasiʻi ke toutou fai e ngaahi ʻekitivitií, tautefito mo e fānau iiki angé. ʻE tokoni hono toutou fakahokó ke manatuʻi ʻe he fānaú e meʻa ʻoku nau akó.

ʻĪmisi
fānau ʻoku nau pelupelu ha konga tupenu

Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní te tau lava ʻo tokoni ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau tokon ki he niʻihi kehé.

Mōsaia 2:19–25

ʻOku haʻu kotoa hoku ngaahi tāpuakí mei he Tamai Hēvaní.

  • Ko e tokoni ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí naʻe fakatupu ia ʻe heʻene houngaʻia lahi ʻi he ʻOtuá. Te ke fakatupu fēfē ha ongo tatau ʻi hoʻo fānaú? Te mou lava ʻo lau fakataha ʻa e Mōsaia 2:21 pea mo kamataʻi ha lisi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolú. Pea mahalo te mo lava ʻo tānaki ki he lisí ha ngaahi tāpuaki kehe ʻoku fakakaukau ki ai e fānaú.

  • Ko ha kiʻi vaʻinga ʻeni te mou lava ʻo fai ke tokoni ke fakatokangaʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní. ʻE lava ke paasi takai ʻe he fānaú ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí he lolotonga ʻenau hivaʻi pe fanongo ki ha foʻi hiva fekauʻaki mo e houngaʻiá (vakai, “Houngaʻiá” ʻi he fakahokohoko fakamotuʻalea ʻo e ngaahi tefito he Tohi Hiva ʻa e Fānaú). Toutou taʻofi fakataimi e hivá pe ko e fasí, pea fakaafeʻi e tokotaha ʻokú ne lolotonga puke ʻa e fakatātaá ke fakamatala ki ha tāpuaki ʻoku nau houngaʻia ai. Fakatatau mo e Mōsaia 2:22–24, te tau lava fēfē ke fakahaaʻi ʻoku tau houngaʻia ʻi hotau ngaahi tāpuakí?

Mōsaia 3:5–10, 19

ʻE tokoniʻi au ʻe Sīsū Kalaisi ke u hoko ʻo tatau ange mo Ia.

  • Naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo ki he Tuʻi ko Penisimaní ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e moʻui pea mo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí. Mahalo te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo kumi ha ngaahi fakatātā ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku hā ʻi he Mōsaia 3:5–10 (vakai, hangē ko ʻení, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 30, 41, 42, 57, 59). ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsaia 3:5–10, ʻe lava ke hikihima hoʻo fānaú ʻi he taimi te nau fanongo ai ki ha faʻahinga meʻa ʻi he fakamatalá ʻoku ʻasi ʻi ha taha ʻo e ngaahi fakatātá.

  • Kuo tokoni tuʻo taha nai hoʻo fānaú ʻi hano teuteu ha meʻakai mei ha tohi fakahinohino feimeʻatokoni? Mahalo te mou lava ʻo talanoa ki ha aʻusia mo fakaʻaongaʻi ʻa e Mōsaia 3:19 ke faʻu ʻaki ha “fakahinohino” ki ha founga te tau lava ai ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau hoko ʻo tatau mo Ia?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí

Ko e Malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, tā fakatātā ʻa Jeremy Winborg

Paaki