Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
8–14 ʻEpeleli: “ʻOku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu.” Sēkope 5–7


“8–14 ʻEpeleli: ‘ʻOku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu.’ Sēkope 5–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“8–14 ʻEpeleli: Sēkope 5–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku nau ngāue ʻi ha ngoue ʻōlive

Tala-fakatātā ʻo e Fuʻu ʻŌlivé, tā fakatātaaʻi ʻe Brad Teare

8–14 ʻEpeleli: ʻOku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu

Sēkope 5–7

ʻOku fuʻu tokolahi fau ha kakai ʻoku teʻeki ai ke nau fanongo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kapau ʻe faifaiangé ʻokú ke ongoʻi lōmekina ʻi he lahi ʻo e ngāue ki hono tānaki kinautolu ki he Siasi ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ha fakamanatu mahino ʻi he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Sēkope fekauʻaki mo e fuʻu ʻōlivé ʻi he Sēkope 5: ʻoku ʻa e ʻEikí ʻa e ngoue vainé. Kuó Ne foaki mai kiate kitautolu takitaha ha kiʻi feituʻu ke tau tokoni ai ʻi Heʻene ngāué—ʻi hotau fāmilí, hotau ngaahi kaungāmeʻá, mo e ngaahi meʻa ʻoku lava ke tau tākiekiná. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e ʻuluaki tokotaha ʻoku tau tokoni ʻi hono tānakí ko kitautolu pē. Ka ʻoku ʻikai ke tau teitei tuenoa ʻi he ngāué ni, he ʻoku ngāue ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé ʻi he tafaʻaki ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí (vakai, Sēkope 5:72). ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú, pea te Ne teuteu ha founga ke nau takitaha fanongo ai ki Heʻene ongoongoleleí, pea naʻa mo kinautolu naʻa nau fakasītuʻaʻi Ia ʻi he kuohilí (vakai, Sēkope 4:15–18). Pea, ʻi he taimi ʻe ʻosi ai ʻa e ngāué, ko kinautolu kotoa naʻe “faivelenga ʻi he ngāue fakataha mo [Iá]… te [nau] maʻu ʻa e fiefia fakataha mo [Ia] koeʻuhí ko e fua ʻo [ʻEne] ngoue vainé” (Sēkope 5:75).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Sēkope 5

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé.

Ko e Sēkope 5 ko ha talanoa ia ʻoku ʻi ai ha fakataipe ki hono ‘uhingá. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuluʻakaú mo e fuaʻiʻakaú mo e kau ngāué, ka ʻoku fekauʻaki moʻoni ia mo e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. Ko ia ʻi hoʻo lau ʻa e tefitoʻi talanoá, fakakaukau pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakataipe ʻe ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻi he talanoá.

Hangē ko ʻení, kapau ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngoue vainé ʻa māmani, pea fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻōlive koló ʻa ʻIsileli (pe ko kinautolu kuo nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá; vakai, Sēkope 5:3), ko e hā nai ʻa e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻōlive vaó? Ko e hā ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he fua ʻoku leleí mo e fua ʻoku koví? Ko e hā mo ha toe fakataipe ʻokú ke vakai ki ai?

Neongo ʻoku akoʻi ʻe he Sēkope 5 fekauʻaki mo e ngaahi puleʻangá mo e laui senituli ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní, ka ʻoku toe fekauʻaki foki ia mo koe pea mo hoʻo moʻuí. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo koe ʻi he Sēkope 5?

Mahalo ko e mahuʻinga tahá, ʻoku fekauʻaki ʻa e Sēkope 5 mo Sīsū Kalaisi. Fekumi ki ha meʻa fekauʻaki mo Ia lolotonga hoʻo laukongá. Hangē ko ʻení, ko e hā ha meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Ia ʻi he veesi 40–41, 46–47?

Ke maʻu ha ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e Sēkope 5, vakai ki he fakatātā ʻi he ngataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí

Sēkope 5:61–75

ʻOku fakaafeʻi au ʻe he ʻEikí ke ngāue mo Ia ʻi Heʻene ngoue vainé.

ʻOku kau ʻi he “kau tamaioʻeiki kehe” (Sēkope 5:70) naʻe ui ki he ngoue vaine ʻa e ʻEikí ʻa e kakai hangē ko koé. Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he Sēkope 5, tautautefito ki he veesi 61–62 mo e 70–75 fekauʻaki mo e ngāue ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí? Ko e hā ha meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo Ia ʻi hoʻo tokoni ki Heʻene ngāué?

ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e taimi “fakaʻosi” ʻoku ngāue ai ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene ngoue vainé, ko e hā ha meʻa ʻokú ne ueʻi koe ke ke tokoni ki he ʻEikí “ʻaki [ho] iví”? (Sēkope 5:71). Mahalo te ke lava ʻo fakakaukau ki ha aʻusia fakataautaha ʻa ia naʻá ke ongoʻi fiefia ai lolotonga hoʻo tokoni ki he ʻEiki ʻo e ngoue vainé—hangē ko ʻení, ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí, ngāue ʻi he temipalé, pe fakamālohia ʻa e niʻihi kehé. Te ke lava foki ʻo fekumi ʻi he ngaahi sīpinga naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻi heʻene pōpoaki ko e “Mātuʻaki Fakaʻofoʻofa—Mātuʻaki Faingofua” (Liahona, Nōvema 2021, 47–50).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē—ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau ouau papitasó mo e ouau fakatemipalé, ʻokú ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku faingofua pehē ia” (“ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018], ChurchofJesusChrist.org). Fakakaukau ke lisi ha ngaahi fakakaukau ʻo e meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko e hā ha meʻa mei hoʻo lisí ʻokú ke ongoʻi ʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi Heʻene ngoue vainé? Fakatatau ki he veesi 75, ʻoku fakapaleʻi fēfē nai kitautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko e ngāue ʻi Heʻene ngoue vainé?

Vakai foki, “ʻIsileli, ʻIsileli, ʻOku Ui ʻa e ʻOtuá,” Ngaahi Himí, fika 6; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí,” Gospel Library.

Akoʻi ʻa e tokāteliné. Fakapapauʻi ʻoku nofotaha hoʻomou ngaahi fealēleaʻakí ʻi he fakavaʻe fakatokāteline ʻi he folofolá. Te mou lava ʻo fai ʻeni ʻaki haʻamou lau fakataha ʻa e folofolá pea fevahevaheʻaki leva ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku mou maʻú, kae pehē ki he ngaahi aʻusia ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ko iá.

Sēkope 6:4–5

ʻOku manatuʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí ʻi he ʻofa mo e ʻaloʻofa.

Ko ha ʻuhinga ʻe taha ʻo e foʻi lea pīkitaí ke talangofua pe pipiki moʻoni, pau, pea mo taʻe-ueʻia ki ha faʻahinga meʻa. ʻOku liliu fēfē nai ʻe he fakaʻuhinga ko iá ʻa e founga ʻoku mahino ai kiate kimoutolu ʻa e Sēkope 6:4–5? ʻI he talanoa ʻo e fuʻu ʻōlivé, naʻe fakamafao fēfē nai ʻe he ʻEikí ʻa hono “toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá”? (hangē ko ʻení, vakai, Sēkope 5:47, 51, 60–61, 71–72). Kuó Ne fakahoko fēfē nai ʻeni maʻaú?

Sēkope 7:1–23

Te u lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻe poleʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku faʻa toutou hoko ʻa e aʻusia ʻa e kakai Nīfaí mo Seialemí ʻi he ʻahó ni: ʻoku feinga ha kakai ke fakaʻauha ʻa e tui kia Kalaisí. Naʻe tali fēfē nai ʻe Sēkope ʻi he taimi naʻe fakatangaʻi ai ʻene tuí? Ko e hā ʻokú ke ako mei heʻene ngaahi talí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ʻi he taimí ni ke teuteu ai ki ha taimi ʻe poleʻi ai hoʻo tui ki he Fakamoʻuí?

Vakai foki, Jeffrey R. Holland, “Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Fakaākongá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 6–9; “ʻOku Fakaʻikaiʻi ‘e Seialemi ʻa Kalaisi” (vitiō), Gospel Library.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Sēkope 5

ʻOku tokanga ʻa e ʻEikí ki Hono kakaí.

  • Te ke vahevahe fēfē nai ʻa e talanoa ki he ngaahi fuʻu ʻōlivé ke lava ʻo mahino ki hoʻo fānaú. Ko ha founga ʻe taha ko e luelue ʻi tuʻa ke sio ki ha fuʻu ʻakau pea toe fakamanatu nounou ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e talanoá. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he ʻEiki ʻo e ngoue vainé maʻa ʻEne ngaahi fuʻu ʻakaú? Te tau lava fēfē nai ʻo tatau mo e kau ngāue ʻi he talanoá mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

  • Naʻe vahevahe ʻe Sēkope ʻa e talanoa ʻo e ngaahi fuʻu ʻōlivé ke fakaafeʻi ʻa hono kakaí ke nau haʻu kia Kalaisi. ʻE lava ke ne fai ʻa e meʻa tatau maʻa hoʻo fānaú. Mahalo te ke lava ʻo fakamatalaʻi fakanounou ʻa e talanoá ʻaki ʻa e ngaahi veesi hangē ko e Sēkope 5:3–4, 28–29, 47, mo e 70–72. Te ke lava ʻe koe pe ko hoʻo fānaú ʻo lau ʻa e Sēkope 5:11, 41, 47, mo e 72, ʻo kumi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fakahaaʻi mai ʻa e lahi ʻo e tokanga ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé (Sīsū Kalaisi) ki he ngaahi fuʻu ʻakaú. Ko e hā ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí ke fakahaaʻi ʻokú Ne tokanga mai kiate kitautolú?

Sēkope 6:4–5

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au pea te Ne fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku fakatomalá.

  • ʻOku ʻi ai ha pōpoaki mahuʻinga ʻa e Sēkope 6:4–5 maʻatautolu ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili ʻoku halá. Mahalo te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻilo ia. Ko e fē ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he ongo veesi ko ʻení ʻoku nau ʻomi ha ʻamanaki lelei ki he ʻofa huhuʻi ʻa e ʻOtuá? ʻE ala tokoni ʻa e talanoa ʻa ʻEletā ʻĀlani D. Haini fekauʻaki mo e fakalikoliko ʻi ha loto vai pelepelá, ʻi heʻene pōpoaki “Ko e Manatu Kiate Ia ʻOku Tau Falalaʻiá” (Liahona, Nōvema 2015, 121–22). Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa ko ʻení mo e Sēkope 6:4–5 fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai kae lava ke fakamoʻui kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Sēkope 7:1–23

Te u lava ʻo taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoní.

  • Te ke fakalotoa fēfē nai hoʻo fānaú ke nau taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sēkopé?   Naʻe taukaveʻi fēfē nai ʻe Sēkope ʻa e meʻa naʻá ne ʻiloʻi naʻe totonú? Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻo ha taimi naʻa nau taukaveʻi ai ʻa e moʻoní, pe ko hoʻo vahevahe haʻo aʻusia ʻaʻau. Te nau lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e loto-toʻa hangē ko Sēkopé, hangē ko e “Tuʻu ʻi he Totonú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 81.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

Paaki