Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
27 Sānuali–2 Fēpuelí. 1 Nīfai 16–22: “Te u Tofa ʻa e Hala kimuʻa ʻiate Kimoutolu”


“27 Sānual–2 Fēpuelí. 1 Nīfai 16–22: ‘Te u Tofa ʻa e Hala kimuʻa ʻiate Kimoutolu,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“27 Sānualí –2 Fēpuelí. 1 Nīfai 16–22,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Vakai ʻa Līhai ki he Liahoná

Lihai pea mo e Liahoná, tā fakatātaaʻi ʻe Joseph Brickey

27 Sānuali–2 Fēpuelí

1 Nīfai 16:22

“Te u Tofa ʻa e Hala ki muʻa ʻiate Kimoutolu”

ʻI hoʻo ako ʻa e 1 Nīfai 16–22, kumi ha ngaahi potufolofola ʻoku makehe kiate koe. ʻOku manako ha kakai ʻe niʻihi ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi veesi peheé ʻi heʻenau folofolá; ʻoku hiki ʻe ha niʻihi ia ha fanga kiʻi fakamatala ʻi he tafaʻakí. Fakakaukau pe te ke lekooti fēfē ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he fononga ko ia ʻa Līhai ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe fai ange ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ko ʻení: “Te u tofa ʻa e hala ki muʻa ʻiate kimoutolu, kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú” (1 Nīfai 17:13). ʻOku mahino naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa e talaʻofa ko iá ʻe faingofua ʻa e fonongá—naʻe kei loto kehekehe pē ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, motu ʻa e kaufaná, pea faingataʻaʻia ʻa e kakaí mo mate, pea naʻe pau ke nau kei foʻu ha vaka mei ha ngaahi nāunau foʻou. Ka neongo ia, ko e taimi naʻe fehangahangai ai ʻa e fāmilí mo e faingataʻá pe ngaahi ngāue naʻe ngali taʻemalavá, naʻe ʻilo ʻe Nīfai naʻe ʻikai ʻaupito ke teitei mamaʻo ʻa e ʻEikí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fafanga [ʻa e kau tui faivelengá], pea fakamālohi ʻa kinautolu, pea ‘omi mo e ngaahi founga te nau lava ai ʻo fai e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 17:3). Kuó ke fifili ʻi ha taimi pe ko e hā ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he kakai lelei hangē ko Nīfai mo hono fāmilí, ʻe lava ke ke maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Kae mahalo ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko hoʻo fakatokangaʻi e meʻa ʻoku fai ʻe he kakai leleí ʻi he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa ʻoku koví.

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

1 Nīfai 16–18

Ko e taimi ʻoku ou tauhi ai e ngaahi fekaú, ʻe tokoni mai leva e ʻOtuá ke u fehangahangai mo e faingataʻá.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he vahe 16–18 ʻo e 1 Nīfaí ha ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e fāmili ʻo Nīfaí, kau ai ʻenau fekuki mo ha kaufana motú (vakai, 1 Nīfai 16:17–32), ko e mate ʻa ʻIsimelí (vakai, 1 Nīfai 16:34–39), ko hono foʻu ha vaká (vakai, 1 Nīfai 17:7–16; 18:1–4), mo e moveuveu he fámilí (vakai, 1 Nīfai 18:9–22). Naʻe kehe fēfē hono tali ʻe Nīfai e ngaahi faingataʻa ko ʻení mei he founga ʻa ha niʻihi ʻo e kau mēmipa hono fāmilí? Ko e hā e ola ʻo e ngaahi founga tali ko ʻení?

ʻE ala tokoni ke lekooti ʻa e meʻa ʻoku mou maʻú ʻi ha tēpile mo ha ngaahi ʻuluʻi tohi peheni: “Faingataʻá,” “Meʻa Ne Fai ʻe Nīfaí,” “Meʻa Ne Fai ʻe he Niʻihi Kehé,” mo e “Ngaahi Olá.” ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe lava ai ʻa Nīfai ʻo kei tui faivelenga kae ʻikai pehē ʻa e toengá iá? Fakakaukau ki he founga ʻe lava ai e sīpinga ʻa Nīfai mo hono fāmilí ʻo tokoniʻi koe mo ho ngaahi faingataʻiá.

Mahalo te mou lava ke mamata ʻi ha foʻi vitiō ʻokú ne fakatātaaʻi e meʻa-hā-mai ʻa Līhaí (vakai, Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ChurchofJesusChrist.org pe Gospel Library app).

1 Nīfai 16:10–16, 23–31; 18:11–22

ʻOku tataki au ʻe he ʻEikí ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua.

ʻI he taimi ne tataki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki he maʻomaʻonganoá, naʻe ʻikai ke Ne ʻoange kiate kinautolu ha fakaikiki ʻo e palani fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ka naʻá Ne ʻoange kia Līhai ʻa e Liahoná ke tataki fakaʻaho hono fāmilí ki honau ikuʻangá. Ko e hā kuo foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ke ne fai e tatakí mo e fakahinohinó? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi founga īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí”? (1 Nīfai 16:29).

ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 16:10–16, 23–31 mo e 18:11–22, fakakaukau ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau fakahaaʻi hono tataki ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú (hangē ko ʻení, ʻe lava ke akoʻi ʻe he 1 Nīfai 16:10 ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi founga taʻe-ʻamanekina). Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

Vakai foki, ʻAlamā 37:7, 38–47; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33–34.

ʻĪmisi
Ko e fakaʻaongaʻi ʻe Līhai ʻa e Liahoná

(“If Ye Are Prepared Ye Shall Not Fear,” Ensign, Nov. 1995, 35–36).

1 Nīfai 19:23–24; 20–22

Te u lava ʻo “fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē” kiate au.

Naʻe tohi ʻa ʻĪsaia ki he fānau kotoa ʻo ʻIsilelí, pea naʻe mamata ʻa Nīfai naʻe kau heni hono fāmilí tonu—pea ʻokú ke kau ai mo koe (vakai, 1 Nīfai 19:23–24). Fakatatau ki he fakakaukau ‘a Palesiteni Henelī B. ʻAealingi fekauʻaki mo e ngaahi konga naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai meia ʻĪsaiá, “Naʻá ku lau e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá … mo fakakaukau naʻe fili ʻe Nīfai ʻa e ngaahi konga ʻo ʻĪsaia, te u lava ʻo ʻai hangatonu ki hoku lotó ʻo hangē ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí kiate aú, ʻo ʻikai hohaʻa ki he ngaahi tala-fakatātaá” (“The Book of Mormon Will Change Your Life,” Ensign, Feb. 2004, 10).

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni ʻAealingí, fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e vahe 20–22:

1 Nīfai 20:1–9.Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí? ʻOku nau fakamatalaʻi fēfeeʻi ʻa Leimana mo Lēmiuela? Ko e hā ha ngaahi fakatokanga mo ha ngaahi founga fakaʻaongaʻi ‘e ala ‘aonga kiate koe?

1 Nīfai 20:17–22.Naʻe tāpuakiʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí? Naʻá Ne tataki fēfē ʻa e fāmili ʻo Līhaí? ʻOkú Ne tataki fēfeeʻi koe?

Ko e hā mo ha toe meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he 1 Nīfai 20–22 ʻokú ne ʻai ke ke ongoʻi ʻo hangē ko ha folofola ʻeni ʻa e ʻEikí kiate koe? ʻOku tokoni fēfē e fakamatala ʻa Nīfai ʻi he vahe 22 ke mahino kiate koe e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá?

1 Nīfai 21

Ko hai ʻa e fale ʻo ʻIsilelí pea mo e kau Senitailé?

Ko e fale ʻo ʻIsilelí ko e hako ia ʻo e palōfita ko Sēkope he Fuakava Motuʻá, ʻa ia naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ʻIsilelí (vakai, Sēnesi 32:28; 35:10; vakai foki, Bible Dictionary, “Israel”). Naʻe fai ʻe he ʻEikí mo ʻIsileli ha ngaahi fuakava, pea naʻe lau hono ngaahi hakó ko e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá. Ka neongo ia, naʻe tafoki hanau tokolahi mei he ʻEikí, ʻi he osi ha ngaahi toʻu tangata, pea naʻe iku ʻo fakamoveteveteʻi kinautolu ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea Kakai Senitalié ʻi he ngaahi potu-folofola ko ʻení ki he kakai ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí (vakai, Bible Dictionary, “Gentile”). Naʻe akoʻi ʻe ʻĪsaia ʻe foaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ki he kakai Senitailé pea ʻe meʻangāueʻaki kinautolu ʻi hono akoʻi mo hono tānaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí (vakai, 1 Nīfai 21:22; 22:8–12; vakai foki, ʻIsaia 60; 66:18–20).

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

1 Nīfai 17:1–6, 17–22

Mahalo ʻe lava ke fakafehoanaki ʻe homou familí e fakamatala ʻa Nīfai ki he fononga he maʻomaʻonganoá (vakai, 1 Nīfai 17:1–6) mo e fakamatala ʻa hono ngaahi tokouá (vakai, 1 Nīfai 17:17–22). ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe kehekehe ai ʻenau vakai ki he ngaahi meʻa tatau naʻe hokó? Ko e hā te tau lava ʻo ako meia Nīfai fekauʻaki mo hono maʻu ha fakakaukau ʻoku faivelenga?

1 Nīfai 17:17–22; 18:9–16

Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻo e meheká, fekeʻikeʻí, mo e lāungá ʻi ha fāmili? Te tau lava fēfē ke ikunaʻi ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení?

1 Nīfai 19:22–24

Naʻe fakatatau ʻe Nīfai ʻa e folofolá ki hono fāmilí “koeʻuhí [ʻe ala] ʻaonga ia kiate [kinautolu] pea [nau] poto ai” (1 Nīfai 19:23). ʻOku ʻi ai ha ngaahi talanoa ʻi he 1 Nīfai 16–18 ʻe lava ke fakatatau ʻe homou fāmili kiate kimoutolu. ʻE lava ke mou fakafaivaʻi ha taha ʻo e ngaahi talanoa ko ʻení pea mo aleaʻi ʻene kaunga ki homou fāmilí.

1 Nīfai 21:14–16

ʻE ala tokoni fēfē ʻa e pōpoaki ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ki ha taha ʻokú ne ongoʻi liʻekina?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Kole tokoni ki he ʻEikí. Naʻe foaki ʻa e folofolá ʻi he fakahā, pea ʻoku tau fie maʻu ha fakahā ke mahino lelei ʻaupito kinautolu. Kuo ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí, “Kapau te mou … kole kiate au ʻi he tui, … ko e moʻoni ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu” (1 Nīfai 15:11).

ʻĪmisi
Ko Nīfai mo hono fāmili ʻi he vaká

Ne Nau Ngaohikovia Lahi Au, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Paaki