Nakomai, Iriirai
Turai 13–19. Aramwa 32–35: “Unika te Taeka Aio Inanomi”


“Turai 13–19. Aramwa 32–35: ‘Unika te Taeka Aio Inanomi,’” Nakomai, Iriiraie—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: Ana Boki Moomon 2020 (2020)

“Turai 13–19. Aramwa 32–35,” Nakomai, Iriiraie—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: 2020

te koraa inanon bain te ataei

Turai 13–19

Aramwa 32–35

“Unika te Taeka Aio Inanomi”

Korei ana wirikiriki te tamnei aika ko karekei ngke ko kamatebwaia Aramwa 32–35. Tera ae ko namakinna ae ko kaungaaki iai bwa ko na karaoia ibukin te bwai ae ko reiakinna?

Korei Am Namakin

Ibukiia Tioramwaite, te tataro bon te bwai ae ko aki iangoia, te tabo ni kataneiai ae riki ti tetaina n te wiiki. Bon te teirake n te tabo are a kona n nooriko iai aomata aika a mwaiti ao ni kaokiokii taeka aika akea manenaia, ao ni kamoa. Ma ae aki raoiroi riki, Tioramwaite akea aia onimaki iroun Iesu Kristo—ao a kakea aron Rikina—ao a kamateia rarikin (taraa Aramwa 31:9–25). N te kabotau, Aramwa ao Amureka a reirei ma te koaua ae te tataro e raka riki arona nakon nanora nakon te bwai ae kakoauaaki itinaniku. Ao ngkana e aki kaineti nakon nanoangakiia naake a kainnano, bon “akea bonganana, ao e aki … manena nakoim” (Aramwa 34:28). Ae kakawaki riki, bon kaotakin te onimaki iroun Iesu Kristo, are e anga kaboan maiura rinanon Ana “anga karea ae akea tiana ao akea tokina” (Aramwa 34:10). Te onimaki anne, e kabwarabwaraa Aramwa, e roko man te nanorinano ao n “tangiria ni kakoaua” (Aramwa 32:27). E rikirake teutana imwiin teutana, n aron te kai, ao e tangira kateimatoaan kamwarakeana. Ngkana ko wareka Aramwa 32–35, ko na iangoa oin am onimaki ao am tataro; iai te tai ae ko a tia n namakina akean kateia Tioramwaite-n riki inanom? Ko na kanga ni karikirakea am onimaki iroun Iesu Kristo bwa e aonga n riki bwa te “te kai ae bwebwe rake i nanomi nakon te maiu are aki totoki”? (Aramwa 32:41).

te aikaon ibukin am kamatebwai i bon iroum

Iango ibukin Oin Am Kamatebwai ni Koroboki Aika Tabu

Aramwa 32:1–16

I kona n rineia n nanorinano.

E kanamakinna Aramwa bwa Tioramwaite aika rarikin a nanorinano ao “a tauraoi n ongoraeakina te taeka” (Aramwa 32:6). Ngkana ko wareka Aramwa 32:1–16, iangoia bwa ko na kanga ni katauraoi n ongoraeakina ana taeka te Atua.

Tera taneiai aika a tia ni kananorinanoko? Tera ae ko a tia ni karaoia bwa ko na bwaina te nanorinano? A kona n reireiniko kiibu aikai bwa ko na kanga n rinea te nanorinano nakon ae te kairoroaki bwa kam na nanorinano. Te katooto, tera te kaokoro imarenan “te kainnano ni bwain te aonaaba” ao te “kainnano inanoia”? (kibu 3). Tera ae nanonaki n “[kananorinanoko] ibukin te taeka”? (te kibu 14).

Taraa naba “Nanorinano,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.

Aramwa 32:17–43; 33–34

I kamwakura te onimaki iroun Iesu Kristo man unikan ao karikirakean Ana taeka inanou.

Bukin tera n am iango e taetae Aramwa iaon taekan unikakin te koraa ni kaekaan ana titiraki Tioramwaite ibukin te taromauri? Tera te koraa are e taekinna Aramwa? (taraa Aramwa 32:28; 33:22–23). Ngkana ko wareka Aramwa 32:17–43, tarai taeka ao kibu n taeka aika a na buokiko n ataia bwa ko na kanga ni kamwakura te onimaki iroun Iesu Kristo ao Ana taeka. Tera ae ko reiakinna bwa tera te onimaki ao tera ae tiaki te onimaki? Ngkana, ko wareka mwakoro 33–34, ukoukori kaeka nakon aia titiraki Tioramwaite’ “[Ti na kanga] n unika te koraa?” (Aramwa 33:1).

Aio aron kawain te kamatebwai riki teuana Aramwa 32–34: Korei tamnei aika a na tei ibukin kakaokoron tain rikiraken te koraa. Ao koroi taekan tamnei n tatabeua ma taeka man Aramwa 32:28–43 ae na buokiko n aron unikan ao kamwarakean te taeka inanom.

Taraa naba Mataio 13:3–8, 18–23; Ebera 11; Neil L. Andersen, “Faith Is Not by Chance, but by Choice,” Ensign ke Riaona, Nob. 2015, 65–68; “Faith in Jesus Christ,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.

Aramwa 33:2–11; 34:17–29

I kona n taromauria te Atua n te tataro, n te tai ao n te tabo ae aki akaka.

Aia reirei Aramwa ao Amureka ibukin te taromauri ao te tataro e nanonaki ni kaetakin te aki ota raoi irouia Tioramwaite (taraa Aramwa 31:13–23). Ma te koaua ae a reirei iaona e kona ni buokiira n ataakin riki te tataro ao te taromauri. Tao ko kona ni koroi ni karinani koaua ibukin te tataro ae ko kunea n Aramwa 33:2–11 ao 34:17–29. Imwiin bwaai aikanne, koroi ni karinani iango aika a kairua ibukin te tataro bwa koaua aikai a eti (taraa Aramwa 31:12–23). A kanga bwaai aika ko reiakin man kiibu aikai n roota aron am tataro ao n taromauri?

Aramwa 33:3–17

Antai Tinoti ao Tinoki?

Tinoti ao Tinoki bon burabeti ake a kakoaua Iesu Kristo n taai n te O Tetemanti, ma aki kuneaki aia reirei n te O Tetemanti. A kona Nibwaite n noori aia reirei burabeti aikai, tao bukina a karinaki inanon bwatua koora ake e karekei Nibwaai mairoun Rabwan. A taekinaki naba n 1 Nibwaai 19:10–12; Iakobwa 5:1; ao Ereman 8:19–20.

Aramwa 34:30–41

“Te maiu aio bon te tai ni … katauraoi ni kaitibo ma te Atua.”

Ngkana ko wareka Aramwa 34:30–41, iangoia bwa kona kanga “ni kanakoraoa [am] tai n te maiu aei” (te kibu 33). E kanga te rairannano ao te taotaonaki n nano ni buokiko ni katauraoi ni kaitibo na te Atua? Iai bitaki aika ko kainnanoia ni karaoi ae ko a tia ni kawaeremweaki? Kakoaua bwa ko karaoi kaetieti n tamnei aika ko karekei.

Taraa naba Aramwa 12:24; Larry R. Lawrence, “What Lack I Yet?Ensign ke Riaona, Nob. 2015, 33–35.

te aikaon ibukin te kamatebwai n te utu

Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao Bootakin te Utu n te Tairiki

Inanon warekan koroboki aika tabu ma am utu, e kona ni buokiko te Tamnei n ataia bwa tera taian reirei ae a riai ni kamatataaki ao ni maroroakinaki bwa e aonga ni buoka kainnanoia am utu. Aikai tabeua iango.

Aramwa 32:9–11; 33:2–11; 34:38–39

E na aekakira arona ngkana ti kariaiakaki n taromauri ao n tataro tii n te Tabati? Ngkana kam bane ni wareki kiibu aikai, a kona kaain te utu ni maroroakinna bwa a na kanga ni kona n taromauri ni katoa bong ao bukin tera a kakaitau bwa a kona.

Aramwa 32:28–43

Tamnein te kai e katauraoaki ma te kamataata aei; ko kona ni kabongana ni kamataata ana taeka Aramwa inanon kiibu aikai. Ke a na nako am utu n nakonako ni kakaai aroka n aron rikirakeia aika a kakaokoro ao wareki kiibu man Aramwa 32 are e kabotaua te aroka ae rikirake ma ara onimaki. A kona kaain te utu n tatabemaniia nako n unika te kora ao ni maroroakina te bwai ae ti kainnanoia ni karaoia bwa e na rikirake. Inanon wiiki aika na roko ko kona n tuoa am koraa ao kauringiia n tatabemaniia kainnanoan kateimatoaan kamwarakean ara kakoaua iroun Iesu Kristo.

Aramwa 33:2–11; 34:17–29

Tera ae a katautauaki ni kiibu aikai n aron kanakoraoan ara tataro n tatabemaniira ao n ara utu?

Aramwa 34:31

Tera taneiai ae a tia ni kaotia nakoira bwa ngkana ti rairi nanora, ti moanna “n te tai ae waekoa” n rinanon kakabwaia n te babaire ibukin te kaboaki?

Aramwa 34:33–35

A ataia am utu bwa tera ae nanonaki n te kawaeremweaki? Tao e kona temanna n tibwaua ana katooto n te kawaeremweaki ao mwiina ae aki raoiroi. Tera ae nanonaki ni “kawaeremwea bongin [ara] rairannano”?

Ibukin iango riki tabeua ibukin reiakinaia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei in Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Koroi tamnei. Ko na bae ni kariaia kaain te utu bwa a na korotamnei ngkai a kamatebwai man koroboki aika tabu. Te katooto, a na bae ni kukurei ni korea tamnein te koraa n rikirake nakon te kai ngkana a kamatebwaia Aramwa 32.

te uaa iaon te kai

“Ao ibukin ami botumwaaka ma ami onimaki ma ami taotaonannano nakon te taeka ni kamwarakeana, … nooria, n te tai ae aki maan kam na kinika uaana, are bon moan te kakawaki” (Aramwa 32:42).