Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
10–16 ʻAokosi. ‘Alamā 53–63: “Fakahaofi …ʻi Hono Māfimafi Fakaofó”


“10–16 ʻAokosi. ʻAlamā 53–63: ‘Fakahaofi … ʻi Hono Māfimafi Fakaofó,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“10–16 ʻAokosi. ʻAlamā 53–63,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
kau tau kei talavou ʻe toko uaafé

Kau Tau Kei Talavou ʻe Toko Uaafé, tā ʻe Arnold Friberg

10–16 ʻAokosi

ʻAlamā 53–63

“Fakahaofi … ʻi Hono Māfimafi Fakaofó”

ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi fakamatala ʻi he ʻAlamā 53–63 ke ke vakai ki he ola ʻo hono moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pe nunuʻa ʻo hono fakasītuʻaʻi iá. ʻI hoʻo lau e ʻAlamā 53–63, lekooti e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú pea fakalaulauloto ki he ngaahi founga te ke lava ai ʻo moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ʻokú ke akó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI hono fakafehoanaki mo e kau tau Leimaná, naʻe ʻikai ha faingamālie ke ikuna ʻa e “kiʻi kau tau” Nīfai kei talavou ʻa Hilamani ( ʻAlamā 56:33) ʻe toko 2,000. Makehe mei heʻenau tokosiʻí, ko e kau sōtia ʻa Hilamaní “naʻa nau kei iiki kotoa pē,” pea “kuo teʻeki ai ke nau tau” ( ʻAlamā 56:46–47). ‘I ha ngaahi founga ʻe niʻihi, ʻe ngali angamaheni honau tūkungá kiate kitautolu ʻoku tau faʻa ongoʻi ʻoku tau tokosiʻi pea lōmekina ʻi heʻetau tau ʻi he ʻaho kimui ní mo Sētane pea mo e mālohi ʻo e koví ʻi he māmaní.

Ka naʻe ʻi ai ha ngaahi lelei ne maʻu ʻe he kau tau ʻa Hilamaní ʻi he kau Leimaná ne ʻikai haʻane kaunga ki he tokolahí pe taukei fakakautaú. Naʻa nau fili ʻa Hilamani ko ha palōfita, ke ne tataki kinautolu ( ʻAlamā 53:19); “kuo akonekina ʻa kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé, kapau ʻe ʻikai te nau taʻetui, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá” ( ʻAlamā 56:47); pea naʻa nau maʻu ha “fuʻu tui lahi ʻa ia kuo akonekina ai ʻa kinautolú.” Ko hono olá ko hono maluʻi kinautolu ʻe he “māfimafi fakaofo [ʻo e ʻOtuá]” ( ʻAlamā 57:26). Neongo naʻa nau kafo kotoa ʻi he taú, ka “naʻe ʻikai hanau toko taha ʻe mate” ( ʻAlamā 57:25). Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku ʻomi ai ʻe he moʻuí ha ngaahi kafo fakalaumālie kiate kitautolu takitahá, te tau lava ʻo loto-toʻa—ko e pōpoaki ʻa e kau tau ʻa Hilamaní “ʻoku ʻi ai ha ʻOtua angatonu, pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻikai ke taʻetuí, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻi hono māfimafi fakaofó” ( ʻAlamā 57:26).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

ʻAlamā 53:10–22; 56:43–48, 55–56; 57:20–27; 58:39–40

ʻI heʻeku ngāue ʻaki e tui ki he ʻOtuá, te Ne tāpuekina ʻaki au Hono māfimafi fakaofó.

Mahalo ‘e faingataʻa ke tau ongoʻi e ngaahi talanoa fakaofo ʻo e ikuna ʻa e kau tau kei talavou ʻa Hilamaní koeʻuhi he ʻoku ngalingali he ʻikai hoko ia. Ka ko e ‘uhinga ʻe taha ʻoku ʻi he folofolá ai e ngaahi talanoa peheé ke fakahaaʻi mai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e tuí, ʻe lava ke fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngaahi mana ʻi heʻetau moʻuí. ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e kau tau kei talavoú ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, kumi ha ngaahi meʻa te ke ʻilo ai e founga ne nau fakaʻaongaʻi ai ʻenau tui ki he ʻOtuá, meʻa naʻá ne ʻai ke mālohi ʻenau tuí, pea mo e meʻa naʻá ne ʻai ke malava e ngaahi maná: ʻAlamā 53:10–22; 56:43–48, 55–56; 57:20–27; mo e 58:39–40. ʻOku fokotuʻu atu ʻe he tēpile ko ení ha founga ʻe taha te ke lava ai ʻo lekooti e meʻa ʻokú ke maʻú.

Ngaahi ʻulungaanga ʻo e kau tau ʻa Hilamaní:

Ko e meʻa naʻe akoʻi ange kiate kinautolú:

Ko e meʻa naʻa nau faí:

Ngaahi tāpuaki naʻa nau maʻú:

Hili hono ako e ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke ngāue ʻaki ai hoʻo tuí?

Naʻe lave ʻa Hilamani ki he fatongia ʻo e ngaahi faʻeé ʻi hono fakamālohia e tui ʻa e kau tau kei talavoú (vakai, ʻAlamā 56:47–48; 57:20–27). Ko e hā e ngaahi fatongia ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e niʻihi kehé ʻi hono langa hake hoʻo tuí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakamālohia ai e tui ho fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá?

ʻĪmisi
kau tau kei talavoú mo ʻenau ngaahi faʻeé

Naʻe ʻIkai ke Nau Veiveiua, tā ʻe Joseph Brickey

ʻAlamā 58:1–12, 31–3761

Te u lava ʻo fili ke fakakaukau ʻaki e lelei tahá ki he niʻihi kehé pea ʻoua ʻe ʻitangofua.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga lelei ke ʻita fakatouʻosi ai ʻa Hilamani mo Peiholani. Naʻe ʻikai maʻu ʻe Hilamani ha tokoni feʻunga ki heʻene kau taú, pea naʻe tukuakiʻi hala ʻe Molonai ʻa Peiholani ki hono taʻofi e tokoni ko iá (vakai, ʻAlamā 58:4–9, 31–3260). Ko e hā ʻokú ke saiʻia ai fekauʻaki mo ʻena tali ʻi he ʻAlamā 58:1–12, 31–37 mo e ʻAlamā 61? Te u muimui fēfē ki heʻena sīpingá ʻi ha ngaahi tūkunga faitatau?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē: “ʻE ʻi ai pē founga mo e taimi ʻe hanga ai ʻe ha taha ʻi he Siasi ko ʻení ʻo fai pe lea ʻaki ha meʻa ʻe ala pehē ʻoku fakatupu ʻita. Kuo pau ke hoko ʻa e faʻahinga meʻa pehení kiate kitautolu kotoa pē—pea kuo pau ke tuʻo lahi ʻene hokó. … He ʻikai ke tau lava ʻo puleʻi ʻa e ngaahi taumuʻa pe ʻulungaanga ʻa e niʻihi kehé. Ka te tau lava ʻo fakapapauʻi e founga te tau tali ʻaki iá. Kātaki ʻo manatuʻi ko koe mo aú ko ha kau fakafofonga kuo fakakoloa ʻaki e tauʻatāina ke filí, pea te tau lava ʻo fili ke ʻoua te tau ʻita” (“And Nothing Shall Offend Them,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 91).

Vakai foki, Lea Fakatātā 16:32; Molonai 7:45; David A. Bednar, “Angamalū mo Loto-Fakatōkilalo,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 30–33.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

ʻAlamā 53:10–17

Naʻe fuakava ʻa e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ke ʻoua te nau toe lilingi toto. Ko e hā ha ngaahi fuakava kuo tau fai mo e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku tau lau ʻi he ʻAlamā 53:10–17 ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau toe faivelenga ange ki heʻetau ngaahi fuakavá?

ʻAlamā 53:20–21

Te tau hoko fēfē ʻo hangē ko e kau talavou ʻa Hilamaní? Mahalo ‘e tokoni hano aleaʻi e ʻuhinga ʻo ha niʻihi e ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení; hangē ko ʻení, ko e hā hono ʻuhinga ke “loto-toʻa, mo ngāue ʻaki honau sino mālohí”? Ko e hā e ʻuhinga ke “ʻaʻeva angatonu ʻi [he] ʻao [ʻo e ʻOtuá]”?

ʻAlamā 58:9–11, 33, 37

‘I he taimi ʻo e fie maʻu lahí, ʻoku tau tafoki nai ki he Tamai Hēvaní, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau sōtia Nīfaí? Naʻe founga fēfē ‘Ene tali ʻenau ngaahi lotú? Kuó ne tali fēfē hoʻo ngaahi lotú?

ʻAlamā 61:2, 9, 19

Ko e hā ʻoku tau ako meia Peiholani fekauʻaki mo e founga ke tali ʻaki hono tukuakiʻi hala kitautolú?

ʻAlamā 62:39–41

Ko ha lēsoni fakataumuʻa ʻeni ʻe lava ke tokoni atu ke mahino ki ho fāmilí te tau lava ʻo fili ke tau “fefeka” pe “fakamolū” ʻi heʻetau ngaahi faingataʻá: Tuku ha foʻi pateta mata mo ha foʻi fuaʻimoa mata ʻi ha kulo vai lili. ʻOku fakafofongaʻi kitautolu ʻe he patetá mo e fuaʻimoá, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaí e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻI hono haka e patetá mo e fuaʻimoá, te ke lava ʻo talanoa kau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo ho fāmilí. Ko e hā ha ngaahi founga kehekehe ʻe niʻihi ke tau tali ʻaki e ngaahi faingataʻa pehení? Fakatatau ki he ʻAlamā 62:41, ʻoku uesia fēfē kitautolu ʻe he founga ʻoku tau tali ʻaki e ngaahi faingataʻá? Hili e moho ʻa e patetá mo e fuaʻimoá, tofiʻi e foʻi patetá pea fohi mo e fuaʻimoá ke fakahaaʻi naʻe fakamolū ʻe he “faingataʻa” tatau pē e foʻi patetá mo fakafefeka e foʻi fuaʻimoá. Ko e hā ‘e lava ke fai ʻe hotau fāmilí ke fakapapauʻi ʻoku fakavaivaiʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo ʻomi ke ofi ange ki he ʻOtuá?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Tuku ke fakahaaʻi ʻe he fānaú ʻenau mohu foungá. “ʻI hoʻo fakaafeʻi [hoʻo] fānaú ke nau faʻu ha meʻa ʻoku fekauʻaki mo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻokú ke tokoni ai ke mahino lelei ange kiate [kinautolu] e tefitoʻi moʻoní, pea ʻokú ke ʻoange ai ha meʻa mahino ke fakamanatu ʻaki e meʻa kuo nau akó. … Tuku ke nau faʻu, tā fakatātaaʻi, valivali, tohi pea mohu founga” (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí,26

ʻĪmisi
kau tau kei talavou ʻe toko uaafé

Ko e Moʻoni, Tangataʻeiki, ʻOku ʻi Heni Kotoa pea ʻIkai Ngalo Ha Taha, tā ʻe Clark Kelley Price

Paaki