Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
17–23 ʻAokosi. Hilamani 1–6: Ko e “Maka ʻo Hotau Huhuʻí”


“17–23 ʻAokosi. Hilamani 1–6: Ko e ‘Maka ʻo Hotau Huhuʻí,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“17–23 ʻAokosi. Hilamani 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
peau lalahi ʻoku tā ‘i he ngaahi maká

17–23 ʻAokosi

Hilamani 1–6

Ko e “Maka ʻo Hotau Huhuʻí”

ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ki hoʻo ako ʻo e Hilamani 1–6, kae ʻoua naʻá ke ngata pē ai. ‘E tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he ngaahi moʻoni ʻoku fie maʻu ke ke akó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

‘Oku lekooti ʻe he tohi ‘a Hilamaní e ngaahi ikuna mo e fakamamahi fakatouʻosi ʻi he kau Nīfaí mo e kau Leimaná. ʻOku kamata ʻaki “ha fuʻu faingataʻa lahi ʻi he kakai ʻo e kau Nīfaí” (Hilamani 1:1), pea ʻoku kei ngaholo mai pē ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi he kotoa ʻo e lekōtí. ʻOku tau lau heni fekauʻaki mo ha ngaahi faʻufaʻu fakapolitikale, kau kaihaʻa, ko hono fakasītuʻaʻi ʻo e kau palōfitá, mo e hikisia mo e taʻetui ʻi he kotoa ʻo e fonuá. Ka ʻoku tau maʻu foki mo e ngaahi sīpinga hangē ko Nīfai mo Līhaí mo e “kakai loto-fakatōkilalo angé,” ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau moʻuí ka ʻoku nau lakalakaimonū fakalaumālie (Hilamani 3:34). Naʻa nau fakahoko fēfē ia? Naʻe anga fēfē ʻenau kei mālohi lolotonga e kamata ke fakaʻauʻauhifo mo movete honau kakaí? ʻI he founga tatau pē ʻoku tau kei mālohi ai ʻi he “fuʻu afā lahi” ʻoku ʻomi ʻe he tēvoló ke “faʻaki kiate [kitautolú]”—ʻaki hono langa ʻetau moʻuí “ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, … ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga” (Hilamani 5:12).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Hilamani 1–6

ʻOku fakamavaheʻi au ʻe he hikisiá mei he Laumālie mo e mālohi ʻo e ʻEikí.

ʻI hoʻo lau e Hilamani 1–6—pea ʻi hono kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná—mahalo te ke fakatokangaʻi ha sīpinga ʻi he ʻulungaanga ʻo e kau Nīfaí: ʻI he angatonu ʻa e kau Nīfaí, ʻoku tāpuekina kinautolu ʻe he ʻOtuá pea nau tuʻumālie. Hili ha vahaʻataimi, ʻoku nau hoko ʻo hikisia mo faiangahala, ʻo nau fai ha ngaahi fili ʻoku fakatau ki he fakaʻauhá mo e faingataʻaʻiá. Pea ʻoku nau loto-fakatōkilalo leva pea ueʻi kinautolu ke fakatomala, pea ʻoku toe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku toutou hoko tuʻo lahi ʻa e sīpinga ko ʻení pea ui ai ʻeni ʻe he kakai ʻe niʻihi ko e “siakale ʻo e hikisiá.”

ʻĪmisi
ko e siakale ‘o e hikisiá

Ko e “siakale ‘o e hikisiá.”

Fekumi ki ha ngaahi sīpinga ʻo e siakale ko ʻení ʻi hoʻo laukongá. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻilongaʻi e ngaahi sīpinga ko ʻení ʻi hoʻo ʻilo kinautolú. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ke tokoni atu ke mahino e sīpinga ko ʻení mo vakai ki he founga te ke ala fakaʻaongaʻi aí:

  • Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni ʻo e hikisiá ʻokú ke vakai ki ai ʻi he kau Nīfaí? (vakai ki he sīpinga hangē ko ʻení, Hilamani 3:33–34; 4:11–13). ‘Okú ke sio nai ki ha ngaahi sīpinga tatau ʻo e hikisiá ʻiate koe?

  • Ko e hā e ngaahi nunuʻa ʻo e hikisiá mo e faiangahalá? (vakai, Hilamani 4:23–26). Ko e hā e ngaahi ola ʻo e loto-fakatōkilaló mo e fakatomalá? (vakai, Hilamani 3:27–30, 35; 4:14–16).

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Hilamani ke manatuʻi ʻe hono ngaahi fohá? (vakai, Hilamani 5:4–12). ‘E tokoni fēfē hono manatuʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ke ke fakaʻehiʻehi ai mei haʻo hikisia?

Vakai foki, Dieter F. Uchtdorf, “Hīkisiá mo e Lakanga Fakataulaʻeikí,”,” Ensign pe Liahona, Nov. 2010, 55–58.

Hilamani 3:24–35

ʻE lava ke fakamāʻoniʻoniʻi au ʻi heʻeku fakavaivaiʻi hoku lotó ki he ʻOtuá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona ʻi he Hilamani 3, ha taimi naʻe tuʻumālie ai ʻa e Siasí pea faitāpuekina ʻo aʻu ki he ofo ai ʻa e kau takí (vakai, veesi 24–32). Ne faifai pea hikisia ha kakai ʻe niʻihi, kae tupulaki ha niʻihi ʻo “fakaʻau ʻo mālohi ange ai pē ʻi honau loto-fakatōkilaló, … ʻo aʻu ki hono fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi honau lotó” (Hilamani 3:35). Fakatokangaʻi e meʻa naʻe fakahoko ʻe he kakai loto-fakatōkilalo angé ʻi he veesi 34–35 ke fakamāʻoniʻoniʻi ai kinautolú. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi meʻá ni ke fakamāʻoniʻoniʻi lahi ange koé? ʻE ala tokoni atu ke ke ʻilo ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻe he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org) ʻa e fakamāʻoniʻoniʻí “ko e founga ia ʻo e tauʻatāina mei he angahalá, pea hoko ʻo haohaoa, maʻa, mo māʻoniʻoni tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.” Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ke fai ke muimui ai ki he sīpinga ʻa e kau ākonga ko ʻení? Ko e hā ʻokú ke fakahoko ke fakavaivaiʻi ho lotó ki he ʻOtuá?

Hilamani 5:14–52

‘Oku fakamālohia ʻeku tuí ʻi he “hono lahi ʻo e ngaahi fakamoʻoni ʻa ia [kuó u] maʻú.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani kiate kinautolu ʻoku nau fefaʻuhi mo ʻenau tuí: “ʻOku lahi ange hoʻo tuí ʻi he meʻa ʻokú ke fakakaukau ki aí koeʻuhí ko e meʻa ʻoku ui ʻe he Tohi ʻa Molomoná ‘ko e lahi ʻo e ngaahi fakamoʻoní’ [Hilamani 5:50]. … Ko e ola hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku hāsino ia ʻi he moʻui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“ ʻEiki, ʻOku ou Tui,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 94). ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, fakakaukau ki he ngaahi fakamoʻoni kuo foaki atu ʻe he ʻEikí. Hangē ko ‘ení, mahalo kuo teʻeki ke ke fanongo tonu ki he leʻo ʻo e ʻEikí, ka kuó ke ongoʻi nai ha “fanafana” mei he Laumālie Māʻoniʻoní “naʻe mahuhuhuhu ia ʻo ongo ki he laumālié tonu”? (Hilamani 5:30; vakai foki, TF 88:66). Mahalo kuó ke ʻi he fakapoʻulí, tangi ki he ʻOtuá ki ha tui lahi ange, pea kuo “fakafonu [koe] ʻaki ʻa e fiefia ko ia ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻí” (Hilamani 5:40–47). Ko e hā ha ngaahi aʻusia kehe kuó ne fakamālohia hoʻo tui kia Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Hilamani 3:27–30

ʻI hono fakanounouʻi ʻe he palōfita ko Molomoná e ngaahi lekooti toputapú, naʻá ne faʻa fakaʻaongaʻi e kupuʻi lea “ko ia ʻoku tau vakai” ke fakamamafaʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga. Ko e hā naʻá ne fie maʻu ke tau vakai ki ai ʻi he Hilamani 3:27–30? ‘I hoʻo ako he uike ní, mahalo te ke kiʻi tatali siʻi pea ʻeke ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí e founga te nau fakakakato ai e kupuʻi lea “ko ia ʻoku tau vakai” fekauʻaki mo e meʻa kuo nau laú. Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻoku nau fie maʻu ke fakamamafaʻi?

Hilamani 5:6–7

Naʻe hā mai ʻa e kui tangata kuo pekia ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá kiate ia ʻi ha misi ʻo ne pehē ange, “ʻOku ou fie ʻilo pe ko e hā e meʻa kuó ke fai ʻaki hoku hingoá.” Naʻe tali ange ʻe Palesiteni Sāmita, “Kuo teʻeki ai ke u fai ha meʻa ʻaki ho hingoá ke ke mā ai” (ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siaosi ʻAlipate Sāmita [2011], xxvi). Hili hono lau e Hilamani 5:6–7, mahalo te ke lava ʻo talanoa ki ho fāmilí fekauʻaki mo hono manatuʻi mo fakalangilangiʻi e ngaahi hingoa ʻoku tau maʻú, ʻo kau ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí.

Hilamani 5:12

Ke tokoni ke fakakaukauloto ho fāmilí ki he ʻuhinga ʻo e “makatuʻunga mālohí” mahalo te mou lava ʻo langa fakataha ha faʻunga ʻo ha meʻa pea fokotuʻu ia ʻi ha faʻahinga makatuʻunga kalasi kehekehe. Te mou lava leva ʻo faʻu ha “fuʻu afā lahi” ʻaki hono fana hifo ki ai ha vai pea fakaʻaongaʻi ha ī pe meʻa fakamōmoa ʻulu ke faʻu e havilí. Ko e hā naʻe hoko ki he faʻungá kapau naʻe ʻi ha ngaahi makatuʻunga kehekehe? ʻOku hoko fēfē ʻa Sīsū Kalaisi ko ha “makatuʻunga mālohi” ʻi heʻetau moʻuí?

Hilamani 5:29–33

Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo tau maʻu ʻi hono ʻiloʻi e leʻo ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Faʻa kātaki ʻiate koe pē. ʻOku langa e makatuʻunga ʻo e tuí ʻaki ha konga ʻe taha he taimi. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi tokāteline pau ʻoku faingataʻa ke mahino kiate koe he taimí ni, faʻa kātaki pē. Falala pē te ke maʻu e mahinó ʻi hoʻo langa ho fakavaʻé ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki hono fakaʻaongaʻi e tuí mo e ako faivelengá.

ʻĪmisi
Nīfai mo Līhai ʻi he fale fakapōpulá

© Ko e Tohi ʻa Molomoná maʻá e Kau Laukonga Kei Siʻí, Nīfai mo Līhai ʻoku Takatakaiʻi ʻe ha Pou Afi, tā ʻe Briana Shawcroft; ʻikai ngofua ke hiki hano tatau

Paaki