Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
7–13 Sepitema. 3 Nīfai 1–7: “Hanga Hake Ho Matá pea Fiefia”


“7–13 Sepitema. 3 Nīfai 1–7: ‘Hanga Hake Ho Matá pea Fiefia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“7–13 Sepitema. 3 Nīfai 1–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he kau Nīfaí e ʻaho ʻikai ha poʻulí

ʻAho ʻe Taha, Pō ʻe Taha, mo e ʻAho ʻe Taha, tā ʻe Jorge Cocco

7–13 Sepitema

3 Nīfai 1–7

“Hanga Hake Ho Matá pea Fiefia”

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau Nīfaí ha ngaahi fakaʻilonga fakaofo, ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻe ngalo e ngaahi meʻa naʻa nau aʻusiá (vakai, 3 Nīfai 2:1). ʻE tokoni hono lekooti ʻo e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú ke manatuʻi hoʻo ngaahi aʻusia fakalaumālie lolotonga hoʻo akó 3 Nīfai 1–7.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he ngaahi founga ʻe niʻihi, ko ha taimi fakafiefia ia ke hoko ko ha tokotaha tui kia Sīsū Kalaisi. Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi kikité—naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi mana ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻe vavé ni pē hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe hoko foki ia ko ha taimi ke hohaʻa ki ai ʻa e kau tuí koeʻuhí, neongo ʻa e ngaahi maná, naʻe vilitaki pē ʻa e kau taʻetuí “kuo ʻosi ʻa e taimi” ke ʻaloʻi ai e Fakamoʻuí (3 Nīfai 1:5). Naʻe fakatupu ʻe he kakaí ni ha “fuʻu longoaʻa lahi ʻi he fonuá hono kotoa” (3 Nīfai 1:7) pea aʻu ʻo nau fokotuʻu ha ʻaho ke tāmateʻi ai e kakai tui kotoa pē ʻo ka ʻikai hoko e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe Samuela ko e tangata Leimaná—ko ha pō kae ʻikai fakapoʻuli.

ʻI he ngaahi tūkunga faingataʻa ko ʻení, naʻe “fuʻu tangi fakamātoato [ʻa e palōfita ko Nīfaí] ki hono ʻOtuá koeʻuhi ko hono kakaí” (3 Nīfai 1:11). ʻE lava ke tokoniʻi fakalaumālie ʻe he tali ʻa e ʻEikí ha taha pē ʻoku fehangahangai mo e fakatangá pe veiveiuá pea fie maʻu ke ne ʻilo ʻe ikunaʻi ʻe he māmá ʻa e fakapoʻulí: “Hanga hake ho matá pea fiefia; … te u fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē kuó u fekau ke lea ʻaki ʻi he ngutu ʻo ʻeku kau palōfita māʻoniʻoní” (3 Nīfai 1:13).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

3 Nīfai 1:4–21; 5:1–3

ʻE fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi folofolá kotoa pē.

ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ke mei ongoʻi kapau naʻá ke hoko ko ha taha ʻo e kakai tuí lolotonga e taimi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 1–7? Ko e hā naʻá ke mei ongoʻí, hangē ko ʻení, ke tatali ki he pō kae ʻikai fakapoʻuli ʻa ia te ne talaki e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, ʻi hoʻo ʻilo ʻe tāmateʻi koe kapau ʻe ʻikai hoko? ʻI hoʻo lau e 3 Nīfai 1:4–21 mo e 5:1–3, fekumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Nīfai mo e kakai tui kehé ke kei tauhi pē ʻenau tuí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. Naʻe tāpuakiʻi fēfē kinautolu ʻe he ʻEikí? Ko e hā ʻokú ke ako ʻe lava ke tokoni ʻi hoʻo tatali ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí?

3 Nīfai 1:22; 2:1–3

ʻI hono fakangaloʻi ʻo e ngaahi aʻusia fakalaumālié, ʻokú ne ngaohi au ke u tuʻu laveangofua ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

Mahalo te ke fakakaukau te ke manatuʻi fuoloa haʻo mamata tonu ʻi ha meʻa fakaofo hangē ko ha pō kae ʻikai fakapoʻulí, pea hoko ia ke tuʻu maʻu ai hoʻo fakamoʻoní. Ka naʻe mōlia atu e manatu ʻa e kau Nīfaí ki he ngaahi fakaʻilonga mo e meʻa fakaofo naʻa nau mātā ʻi he ʻalu ʻa e taimí. Ko e hā naʻá ne fakatupu ʻene ngalo ʻiate kinautolú, pea ko e hā e ngaahi nunuʻa ʻo ʻene ngaló? (vakai, 3 Nīfai 1:22; 2:1–3).

Ko e hā ʻokú ke fakahoko ke manatuʻi mo fakafoʻou hoʻo fakamoʻoniʻi e ngaahi moʻoni fakalaumālié? Hangē ko ʻení, fakakaukau pe ʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe hono lekooti e ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻokú ke maʻú. Te ke vahevahe fēfē hoʻo fakamoʻoní mo kinautolu ʻoku ofi taha kiate koé ke tokoni ke nau tuí?

Vakai foki, ʻAlamā 5:6; Henry B. Eyring, “O Remember, Remember,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 66–69; Neil L. Andersen, “ ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí ka ʻi Hoʻo Fili Ki ai,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 65–68.

3 Nīfai 2:11–12; 3:1–26; 5:24–26

‘Oku fakamālohia ʻe he ʻEikí Hono Kāingalotú telia ʻa e fakatuʻutāmaki fakalaumālié.

‘I hotau kuongá ni, ʻoku ʻikai ke tau faʻa fehangahangai mo ha kau kaihaʻa ʻoku nau fakamālohiʻi kitautolu ke liʻaki hotau ngaahi ʻapí pea fakatahataha ki ha feituʻu pē ʻe taha. Ka ‘oku tau fehangahangai mo ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie, pea mahalo naʻa maʻu ʻi he aʻusia ʻa e kau Nīfaí ha ngaahi lēsoni ʻe lava ke tokoni mai kiate kitautolu. Fekumi ki he ngaahi lēsoni ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e 3 Nīfai 2:11–12 mo e 3:1–26.

ʻI he 3 Nīfai 5:24–26 ʻoku tau lau ki he fakataha mai ʻa e kakai ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo hono tānaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí he ngaahi ʻaho ní?

Vakai foki, “Fakataha Lotu Fakamāmanilahi maʻá e Toʻu Tupú: Ko ha Pōpoaki meia Palesiteni Russel M. Nelson mo Sisitā Wendy W. Nelson,” Sune 3, 2018, ChurchofJesusChrist.org; “ ʻIsileli—Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

3 Nīfai 5:12–26; 7:15–26

Ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí? (vakai, TF 41:5). ʻI he 3 Nīfai 5:12–26, naʻe kiʻi taʻofi ʻe Molomona hono fakanounou ʻo e ngaahi lekooti ʻo e kau Nīfaí peá ne talaki ko ha ākonga ia ʻa Sīsū Kalaisi. Hili iá, naʻá ne fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 7:15–26, ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa ha ākonga ʻe taha—ʻa e palōfita ko Nīfaí. Ko e hā ʻokú ke ʻilo ʻi he ongo potufolofolá ni ʻoku tokoni atu ke mahino kiate koe ʻa hono ʻuhinga ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

3 Nīfai 3:13–14, 25–26

Ko e hā naʻe fai ʻe he kau Nīfaí ke maluʻi kinautolu mei he fili naʻa nau fehangahangai mo iá? Ko e hā ‘oku tau fai ke hoko hotau ʻapí ko ha feituʻu haoʻanga mo e maluʻanga mei he kovi ʻo e māmaní?

3 Nīfai 2:1–3; 6:15–17

Ke tokoni ke ako ho fāmilí ki he founga ʻe lava ke kākaaʻi ai kitautolu ʻe Sētané, tā ha fakatātā ʻo ha sino, pea ʻi hono lau ʻe homou fāmilí e 3 Nīfai 2:1–3 mo e 6:15–17, fakaʻilongaʻi e ngaahi kongokonga kehekehe ʻo e sinó ʻoku lave ki aí. Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau fakangaloʻi e ʻOtuá ka tau tafoki ki he faiangahalá?

3 Nīfai 4:7–12, 30–33

Ko e hā naʻe fai ʻe he kau Nīfaí ʻi heʻenau mamata ki he haʻu ʻa e kau kaihaʻa Katianetoní? Ko e hā ‘e lava ke ako ʻe hotau fāmilí mei he kau Nīfaí ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi tūkunga faingataʻá? Ko e hā te tau lava ‘o ako mei he ngaahi lea ʻa e kau Nīfaí hili hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi honau taimi faingataʻá?

3 Nīfai 5:13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:5

Lau e 3 Nīfai 5:13 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:5, pea aleaʻi hono ʻuhinga ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí. Mahalo ʻe lava ke talanoa e kau mēmipa ʻo e fāmilí kau ki he ngaahi taimi naʻa nau fefakatokangaʻi ai ʻiate kinautolu ʻenau hoko ko ha kau ākongá. Kapau ‘oku ʻi ai haʻo fānau iiki, mahalo naʻá ke lava ʻo faʻu ha foʻi pine ʻoku pehē, “Ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi,” pea tuku ke nau tui e piné he taimi kotoa pē ʻokú ke fakatokangaʻi ai ʻoku nau muimui ki he Fakamoʻuí.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Tokoni ke fakatatau ʻe homou fāmilí ʻa e folofolá kiate kinautolu. Naʻe pehē ʻe Nīfai, “Naʻá ku fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate kimautolu, koeʻuhí ke ʻaonga ia kiate kimautolu pea mau poto ai” (1 Nīfai 19:23). Ke tokoni ki ho fāmilí ke fakatatau e folofolá kiate kinautolú, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto pe ko e hā ne nau mei fai kapau naʻa nau kau ʻi he kakai tui naʻe fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 1:4–9. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 21.)

ʻĪmisi
ʻOku mamata e kau Nīfaí ki he ʻaho ʻikai ha poʻulí

ʻAho ʻe Taha, Pō ʻe Taha, mo e ʻAho ʻe Taha, tā ʻe Walter Rane

Paaki