Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
21–27 Sepitema. 3 Nīfai 12–16: “Ko Au ʻa e Fonó, pea mo e Māmá”


“21–27 Sepitema. 3 Nīfai 21–27: ‘Ko Au ʻa e Fonó, pea mo e Māmá’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“21–27 Sepitema. 3 Nīfai 12–16,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko hono fakahaaʻi ʻe Sīsū e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Tolu Nīfai: Ko e Toko Hongofulu Mā Ua Eni Kuó U Filí, tā ʻe Gary L. Kapp

21–27 Sepitema

3 Nīfai 12–16

“Ko Au ʻa e Fonó, pea mo e Māmá”

ʻOku lahi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ke maʻu ʻi he 3 Nīfai 12–16. ʻOku fakamamafaʻi hanau niʻihi ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, kae mahalo naʻá ke toe maʻu ha niʻihi kehe. Tuku ke akoʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní, ʻi Hono Laumālié, ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻu he taimi ní.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e kakai naʻa nau fakataha mai ki he temipale ʻi Mahú naʻa nau moʻui ʻaki e fono ʻa Mōsesé, ʻo hangē ko e kau ākonga ʻa Sīsū naʻa nau fakataha mai ki he moʻungá ʻi Kālelí. Naʻa nau muimui ki ai he naʻe tataki ai honau laumālié kia Kalaisi (vakai, Sēkope 4:5), pea ko ʻeni kuo tuʻu ʻa Kalaisi ʻi muʻa ʻiate kinautolu, ʻo fakahā ha fono māʻolunga ange. Kae naʻa mo kitautolu kuo teʻeki ai ke tau moʻui ʻaki e fono ʻa Mōsesé te tau lava ʻo fakatokangaʻi ko e ngaahi tuʻunga moʻui naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ko ha fono matuʻaki māʻolunga ange ia. Naʻá Ne folofola, “ʻOku ou fakaʻamu ke mou haohaoa” (3 Nīfai 12:48). Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻefeʻunga heni, manatuʻi naʻe folofola foki ʻa Sīsū, “ʻOku monūʻia ʻa e angavaivai ʻa ia ʻoku nau haʻu kiate aú, he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.” (3 Nīfai 12:3). Ko e fono māʻolunga ange ko ʻení ko ha fakaafe—ko ha founga ʻe taha ʻo e pehē “Mou haʻu kiate au pea mou moʻui” (3 Nīfai 12:20). Hangē ko e fono ʻa Mōsesé, ʻoku tataki kitautolu ʻe he fono ko ʻení kia Kalaisi—ʻa e toko Taha pē te Ne lava ʻo fakahaofi mo fakahaohaoaʻi kitautolú. Naʻá Ne pehē, “Vakai, ko au ʻa e fonó, pea mo e māmá. Sio kiate au, pea kātaki ki he ngataʻangá, pea te mou moʻui” (3 Nīfai 15:9).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

3 Nīfai 12–14

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí e founga ke hoko ai ko ha ākonga moʻoní.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻoni, faleʻi, mo e ngaahi fakatokanga lahi ʻi he 3 Nīfai 12–14. Ko ha founga eni ʻe taha ke ako mo fakaʻaongaʻi ai e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi vahe ko ení: Fili ha ngaahi veesi, pea sio pe te ke lava ʻo fakamatalaʻi fakanounou e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí ʻi ha sētesi ʻe taha ʻo kamata ʻaki e “Ko e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí …” Hangē ko ʻení, ko ha fakamatala fakanounou ʻo e 3 Nīfai 14:1–5 ʻe pehē “Ko e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ke nau loto fakamaau.” Mahalo te ke fie fili ha veesi mei he ngaahi vahe ko ʻení ʻoku mahuʻinga makehe kiate koe pea ako maʻuloto ia pe ʻai hano tatau pea fokotuʻu ʻi ha feituʻu te ke toutou sio ki ai. Fakalaulauloto ki he founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e meʻa ʻokú ke akó ki hoʻo ngaahi feinga fakataautaha ke hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisí.

Vakai foki, Mātiu 5–7; Luke 6:20–49.

3 Nīfai 12:1–2; 15:23–24; 16:1–6

Monūʻia ʻa kinautolu ʻoku tui taʻemamatá.

ʻI hono fakafehoanaki ki he tokolahi fakakātoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tokosiʻi ʻaupito ha niʻihi kuo nau mamata ki he Fakamoʻuí mo fanongoa Hono leʻó, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki he kakai ʻi Mahú. Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau hangē ko e kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 12:2; 15:23; mo e 16:4–6. Ko e hā ha ngaahi talaʻofa kuo fakahoko ki he kakai peheé ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Kuo fakahoko fēfē e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki, Sione 20:26–29; 2 Nīfai 26:12–13; ʻAlamā 32:16–18.

3 Nīfai 12:21–30; 13:1–8, 16–18; 14:21–23

ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e ngaahi ngāue māʻoniʻoní; kuo pau foki ke maʻa ʻa hoku lotó.

Ko e kaveinga ‘e taha mahalo te ke fakatokangaʻi ʻi he ngaahi vahe ko ení ko e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke moʻui ʻaki ʻa e fono māʻolunga angé— ke angatonu ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ngaahi ngāue hā ki tuʻá kae ʻi hotau lotó foki. Fekumi ki he kaveinga ko ení ʻi he folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he fakakikihí (3 Nīfai 12:21–26), angaʻulí (3 Nīfai 12:27–30), lotú (3 Nīfai 13:5–8), mo e ʻaukaí (3 Nīfai 13:16–18). Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe naʻá ke maʻu? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakamaʻa e ngaahi holi ho lotó kae ʻikai nofotaha pē ʻi he ngaahi ngāue hā ki tuʻá?

3 Nīfai 14:7–11

Kapau te u fekumi ki he “ngaahi meʻa leleí” mei he Tamai Hēvaní, te u maʻu ia.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku fie maʻu koā ʻe he ʻEikí ke folofola atu kiate koe? ʻIo! … ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa hoʻo Tamai Hēvaní ke ke ʻilo” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 95). ʻI hoʻo lau e fakaafe ʻa e ʻEikí ʻi he 3 Nīfai 14:7–11 ke kole, fekumi, mo tukitukí, fakalaulauloto ko e hā ha “ngaahi meʻa lelei” te Ne finangalo ke ke kolea. ʻE ala tokoni e ngaahi potufolofola kehe ko ʻení ke mahino ange kiate koe e founga ke kole, fekumi, mo tukituki aí. ʻE lava foki ke nau tokoni ʻi hono fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku ʻikai faʻa tali ai ha ngaahi lotu ʻe niʻihi ʻi he founga ʻokú ke ʻamanaki atu ki aí: ʻĪsaia 55:8–9; Hilamani 10:5; Molonai 7:26–27, 33, 37; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–9.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

3 Nīfai 12:48 

ʻOku tokoni fēfē e pōpoaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e “Ko Ia Ke Haohaoa ʻA Kimoutolu” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 40–42) ke mahino kiate kitautolu e ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi ko ení? Te ke lava foki ʻo maʻu ha tokoni ʻi he Molonai 10:32–33.

3 Nīfai 12:9, 38–42; 14:3–5, 12

ʻOku kaunga fēfē ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki he fengāueʻaki ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí? Mahalo ‘e lava ke fokotuʻu fakataha ʻe homou fāmilí ha ngaahi taumuʻa ke toe faivelenga ange ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení.

3 Nīfai 13:19–21

ʻE lava ke kamataʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fakamahuʻingaʻi homou fāmilí. ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi koloa ʻi he māmaní ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo tānaki e ngaahi koloa ʻi he langí? Te ke lava ʻo fakamamafaʻi e fakakaukau ko ʻení ʻaki hano tataki e fāmilí ʻi ha kumi koloa ke fekumi ki he ngaahi meʻa ʻi homou ʻapí ʻoku nau fakamanatu atu ki homou fāmilí e ngaahi koloa ʻoku taʻengata honau mahuʻingá.

3 Nīfai 14:7–11

Mahalo naʻa fiefia e fānau iiki angé ʻi ha vaʻinga mei he 3 Nīfai 14:8–9, ʻa ia ʻoku nau kole ai ha meʻa pea nau maʻu ha meʻa matuʻaki kehe ʻaupito. Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke tau ʻilo kau ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene vahevahe e fakatātā ko ení?

3 Nīfai 14:15–20

Ko e hā e “fua lelei” ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke ʻilo ko Siosefa Sāmitá, pe ko e Palesiteni lolotonga ʻo e Siasí, ko ha palōfita moʻoní?

3 Nīfai 14:24–27

Fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi ho fāmilí ke nau fakakaukauloto ki he talanoa fakatātā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Mahalo ʻe lava ke tā ha ngaahi fakatātā ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí, fakatātaaʻi, pe langa ha meʻa ʻi ha ngaahi fakavaʻe fefeka mo ha fakavaʻe ʻoneʻone.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e ngaahi lēsoni fakataumuʻá. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻaki hono fakamatala ha ngaahi meʻa angamaheni. Te ke lava ʻo fai ha meʻa hangē ko iá ʻi hono lau ʻe homou fāmilí e 3 Nīfai 12–16. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻomou lau e vahe 12, te mou lava ʻo fakaʻaliʻali ha meʻi māsima, ha foʻi teʻelango, mo ha kote. ʻE lava foki ke iku ʻeni ki ha ʻekitivitī fakamanatu lelei. Hili hoʻo lau e ngaahi vahe ko ʻení, toe fakaʻaliʻali e ngaahi meʻa kimuʻá, pea fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí pe ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e meʻa takitaha.

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe Sīsū e kau Nīfaí

Ko e ʻAʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he Kakai ʻi ʻAmeliká, tā ʻe Glen S. Hopkinson

Paaki