Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
14–20 Sepitema. 3 Nīfai 8–11: “Tuʻu Hake pea ʻUnuʻunu Mai Kiate Au”


“14–20 Sepitema. 3 Nīfai 8–11: ‘Tuʻu Hake pea ʻUnuʻunu Mai Kiate Au,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“14–20 Sepitema. 3 Nīfai 8–11,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
ʻOku hā ʻa Sīsū ki he Kau Nīfaí

Ko e Maama Au ʻo Māmaní, tā ʻe James Fullmer

14–20 Sepitema

3 Nīfai 8–11

“Tuʻu Hake pea ʻUnuʻunu Mai Kiate Au”

ʻI he 3 Nīfai 8–11, naʻe fanongo ʻa e kakaí ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻoku folofola mai kiate kinautolu. ʻI hoʻo lau e ngaahi vahe ko ʻení, tokanga ki he meʻa ʻoku folofola atu ʻe Hono leʻó kiate koé.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

“Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní” (3 Nīfai 11:10). Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú Ia, ʻaki e ngaahi leá ni, ʻo fakahoko ai ha ngaahi kikite taʻu ʻe 600 tupu ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo pehē, “Ko e hā mai mo e folofola ko iá ko e tefitoʻi meʻa mahuʻinga taha, mo e tumutumu ia ʻo e hisitōlia kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko hono fakahaaʻi ia mo e pōpoaki kuó ne fakamatalaʻi mo ueʻi fakalaumālie e palōfita Nīfai kotoa pē. … “Ne talanoa, hiva, fakaʻānaua mo lotua ʻa ʻEne hā maí ʻe he taha kotoa—ka kuo ʻi heni tonu. Ko e ʻahó ʻeni! Kuo hāʻele mai ʻa e ʻOtua ʻokú Ne liliu ʻa e poʻulí ki he maama ʻo e pongipongí” (Christ and the New Covenant [1997], 250–51).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

3 Nīfai 8–11

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Maama ʻo e Māmaní.

Mahalo te ke fakatokangaʻi e ngaahi kaveinga ʻoku kaunga ki he fakapoʻulí mo e māmá—fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi—ʻoku toutou hā he 3 Nīfai 8–11. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi vahe ko ení fekauʻaki mo e maama mo e fakapoʻuli fakalaumālié? Ko e hā ʻokú ne ʻomi ʻa e fakapoʻulí ki hoʻo moʻuí? Ko e hā ʻokú ne ʻomi ʻa e māmá? ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fili ai ʻe he Fakamoʻuí ke fakafeʻiloaki Ia “ko e maama pea mo e moʻui ʻo e māmaní”? (3 Nīfai 9:18; 11:11). Kuo hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha maama ʻi hoʻo moʻuí?

3 Nīfai 8–10

Kapau te u fakatomala, ʻe tānaki, maluʻi, mo fakamoʻui au ʻe he Fakamoʻuí.

Ko e hā ʻokú ke fakakaukauloto atu naʻe ongoʻi ʻe he kakaí hili ʻenau aʻusia e fakaʻauha mo e fakapoʻuli naʻe fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 8? ʻOkú ke fakakaukau naʻa nau ongoʻi fēfē ʻi heʻenau fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻoku folofola fekauʻaki mo e māmá, ʻaloʻofá, mo e huhuʻí ʻi he vahe 9 mo e 10?

Neongo naʻe tala ʻe he Fakamoʻuí ko e fakaʻauha fakalilifú ko ha nunuʻa ia ʻo e ngaahi angahala ʻa e kakaí, ka naʻá Ne talaʻofa ange te Ne fakamoʻui kinautolu ʻe foki mai kiate Ia pea fakatomalá (vakai, 3 Nīfai 9:2, 13). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni: “ʻOku ou ofo ʻi he mafao mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá mo e ʻofa ki he tokotaha fakatomalá, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi e siokitá ʻi he angahala ne liʻakí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku malava pea vēkeveke ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá.” (“Fakatomala … Koeʻuhí Ke u Fakamoʻui ʻa Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 40).

Fekumi ʻi he 3 Nīfai 9–10 ki ha fakamoʻoni ʻo e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí mo ʻEne vēkeveke ke fakamolemolé. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he 3 Nīfai 9:13–22 mo e 10:1–6 ʻoku tokoni atu ke ke ongoʻi e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí? Fakalaulauloto ki ha ngaahi aʻusia naʻá ke ongoʻi ai kuó Ne “tānaki fakataha” mo “fafanga” koe (vakai, 3 Nīfai 10:4). Fakakaukau ke hiki ‘a e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻi ha tohinoa pe vahevahe ia mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí.

3 Nīfai 11:1–8

ʻE lava ke u ako ke fanongo mo mahino kiate au ʻa e leʻo ʻo e ʻOtuá.

Kuó ke ongoʻi nai naʻe faingataʻa ke mahino ha pōpoaki naʻe fakahoko atu ʻe he ʻOtuá kiate koe? Mahalo ʻe tokoni atu e aʻusia ʻa e kakai ʻi he 3 Nīfai 11:1–8 ke mahino kiate koe ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fanongo mo e mahino e leʻo ʻo e ʻOtuá. Mahalo te ke fakatokangaʻi e ngaahi natula e leʻo ʻo e ʻOtuá ne fanongo ki ai e kakaí mo e meʻa naʻa nau fai ke mahino lelei ange ia kiate kinautolú. ‘E fakaʻaongaʻi fēfē nai e fakamatala ko ʻení ki hoʻo feinga ke fanongo mo ʻiloʻi e leʻo ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí ʻo fakafou ʻi he fakahā fakatāutahá?

3 Nīfai 11:8–17

ʻOku fakaafeʻi au ʻe Sīsū Kalaisi ke maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha kiate Ia.

Ne fakatahataha mai ha kakai ʻe toko 2,500 nai ʻi Mahu ʻi he hā mai ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 17:25). Neongo e tokolahi ko ʻení, ka naʻe fakaafeʻi “taki taha” kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ke ala ki he ngaahi mataʻi faʻo ʻi Hono toʻukupú mo e toʻukupu kelekelé (3 Nīfai 11:14–15). Ko e hā ‘oku fokotuʻu atu ʻe he meʻá ni kiate koe fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻo e ngaahi aʻusia fakataautaha ʻokú ne langaki e tui kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakaafeʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke “tuʻu hake pea ʻunuʻunu mai” kiate Ia? (3 Nīfai 11:14). Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke maʻu ha fakamoʻoni ko Ia ho Fakamoʻuí? Mahalo foki te ke fakakaukau ki he founga ʻe lava ʻe he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻo ueʻi fakalaumālie koe ʻi hoʻo feinga ke ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Ko hono fakahaaʻi ʻe Sīsū e ngaahi matakafo ʻi Hono toʻukupú ki he kau Nīfaí

Taha Taki Taha, tā ʻe Walter Rane

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

3 Nīfai 8–9

ʻE lava ke ke toe fakamatalaʻi pe fanongo ki ha hiki ʻo ha konga ʻo e ngaahi vahe ko ʻení ʻi ha loki fakapoʻuli, ke tokoni ke fakafelāveʻi ʻe homou fāmilí e ngaahi aʻusia naʻe fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 8–9. Aleaʻi pe naʻe mei fēfē nai e nofo ʻi he fakapoʻulí ʻi ha ʻaho ʻe tolu. Hili iá pea mou talanoa fekauʻaki mo e founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e “maama … ʻo e māmaní” (3 Nīfai 9:18).

3 Nīfai 10:1–6

ʻE lava ke hoko e fakatātā ʻo ha motuʻamoa ʻokú ne tānaki hono ʻuhikí ko ha founga akoʻi ia ke tokoni ki he fānaú ke mahino e ʻulungaanga mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí. Te mou lava ʻo lau e ngaahi vēsí ni lolotonga e mamata homou fāmilí ki ha fakatātā ʻo ha motuʻamoa mo e fanga kiʻi ʻuhiki. Ko e hā ka fie maʻu ai ʻe ha motuʻamoa ke tānaki fakataha hono ʻuhikí? Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ke tānaki fakataha kitautolu ke ofi kiate Iá? Ko e hā ʻe hoko kapau ʻe fili ha kiʻi ʻuhikiʻi moa ke ʻoua naʻa tānaki fakataha ia ʻi he taimi ʻoku ui aí?

3 Nīfai 11:1–7

Mahalo te ke lava ʻo lau ha niʻihi ʻo e ngaahi veesi ko ʻení ʻi ha “kihiʻi leʻo-siʻi” (3 Nīfai 11:3). Ko e hā naʻe pau ke fai ʻe he kakaí ke mahino e leʻo mei he langí? Ko e hā ʻoku tau ako mei heʻenau aʻusiá?

3 Nīfai 11:21–38

ʻOku teuteu nai ha taha ʻi homou fāmilí ke papitaiso? ʻE lava ke tokoni hono lau e 3 Nīfai 11:21–38 ke nau teuteu. ʻE tokoni fēfē nai e fakalaulauloto ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ení ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo ʻosi papitaisó?

3 Nīfai 11:29–30

Ko e hā ‘oku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e fakakikihí? ʻE lava fēfē ke “fakangata” e fakakikihí ʻi hotau ʻapí? (3 Nīfai 11:30).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Lekooti ʻo e ngaahi ongó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti: “Ko e ʻilo ʻoku lekooti fakaleleí, ko e ʻilo ia ʻe lava ʻo maʻu ʻi he taimi ʻo e fie maʻú. … ‘Oku hanga ‘e [hono lekooti ʻo e ngaahi ongo fakalaumālié] ‘o fakafaingamālieʻi lahi ange haʻo maʻu ha maama lahi ange” (“Acquiring Spiritual Knowledge,” Ensign, Nov. 1993, 88).

ʻĪmisi
ʻOku hā ʻa Sīsū ki he Kau Nīfaí

Tauhi pē Taha, tā ʻe Howard Lyon