“Nobembwa 23–29. Ita 12–15: ‘Man te Onimaki Ao a na Kakoroaki Bwaai ni Kabane,’” Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: Ana Boki Moomon 2020 (2020)
“Nobembwa 23–29. Ita 12–15,” Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: 2020
Ita E Karaba ni Bwangabwangan te Bwaa, iroun Gary Ernest Smith
Nobembwa 23–29
Ita 12–15
“Man te Onimaki Ao a Kakoroaki Bwaai ni Kabane—
Korean mwiin iango e kona ni karekea riki te kaotioti ao ni kakorakora am onimaki. E buokiko naba ni kauring am iango ao n tibwauai ma tabeman n te tai ae e na roko.
Korea Am Namakin
Ana taetae ni burabeti Ita nakoia Iaretaite a “korakora ma ni moan te kamimi” (Ita 12:5). E “tuangiia bwaai ni kabane, ma ni moan rikin te aomata” (Ita 13:2). E a kaman noora “ana bong Kristo” ao Ierutarem ae Boou iaon te aba aio (Ita 13:4). Ao e taetae ibukin “te kantaninga ibukin te aonaaba ae raoiroi riki, eng, ao te mena n angatain te Atua” (Ita 12:4). Ma Iaretaite aki butimwaai ana taeka, ibukina naba anne bwa aki toki aomata n totokoi aia taetae ni burabeti ana toro te Atua n te bong aei—“ibukina bwa a bon aki [noori]” (Ita 12:5). E anaa te onimaki ni kakoauaakin berita ke kauring ibukin bwaai aika tiaki noori, n aron are e anaa te onimaki ibukin Ita n taetae ni burabeti “baika a mwaiti aika a korakora ma ni kamimi” nakoia aomata aika akea aia onimaki. E tangira te onimaki ibukin Moronaai ni kakoaua ae e kona te Uea n anai “mamaarara ni koroboki” ao ni bitii nakon te korakora (taraa Ita 12:23–27). Bon te aeka n onimaki aei ae karikiira “ni koaua ma n nene, ma n aki toki ni karaoi mwakuri aika raraoi, bwa a kairaki bwa a na kamimitonga te Atua” (Ita 12:4). Ao bon te aekaki n onimaki aei ae a kona ni “kakoroaki bwaai ni kabane” (Ita 12:3).
Iango ibukin Am Kamatebwai I Bon Iroum ni Koroboki Aika Tabu
Te onimaki iroun Iesu Kristo e kona ni kairiiri nakon kakai aika a korakora.
A mwaiti aomata n te bong aei, n aroia Iaretaite n ana bong Ita, e tangiria n noori kakoaua imwain ae a na kakoauaa te Atua ma Mwaakana. E ngae n anne, Moronaai e reirei bwa “te onimaki bon bwaai aika a kantaningaki ma aki nooraki” ma ko “aki kona ni karekea te bwai ni kakoaua ni karokoa ae e kataaki moa ami onimaki” (Ita 12:6).
Koroi ni kaota tai ngkana ko kunea te taeka ae “onimaki” n Ita 12, ao koroi bwaai aika ko reiakin iaon taekan te onimaki. Tarai kaekaan titiraki n aron aikai: Tera te onimaki? Tera kakabwaia man maiuakinan te maiu-ae itiaki? Ko kona naba ni korei am iango ibukin kakoaua aika ko a tia ni karekei “imwiin katakin am onimaki” (Ita 12:6).
Iesu Kristo e anganira te “kantaninga ae moan te tamaroa.”
Iraraikin atatai aika a nano ibukin te onimaki, Ita 12 e rawata naba ae e na taekinaki ibukin te kaantaninga—tao ko kona ni korea te taeka ae “kantaninga” ngkana e kaoti. Tera nanon te kantaninga iroum? Tera bukina ngkai Ita e na iai a na “kaantaninga ibukin te aonaaba ae nakoraoi riki”? (taraa Ita 12:2–5). E kanga ana euangkerio Iesu Kristo n anganiko te “kaantaninga ae moan te tamaroa riki”? (Itai 12:32).
Taraa naba Moronaai 7:40–41; Dieter F. Uchtdorf, “The Infinite Power of Hope,” Ensign ke Riaona, Nobembwa. 2008, 21–24; Tataekina Au Euangkerio, 117.
Iesu Kristo e kona ni karaoi bwaai aika mamaara bwa a na riki ni korakora.
Ngkana ti wareki ana koroboki Moronaai aika a korakora, e bebete bwa e na mwaninga te bwai ae raraomaeakinna “te mamaara ni koroboki” ao e maaku bwa rimwi a kaenaena ana taeka aomata (taraa Ita 12:23–25). Ma e berita te Atua bwa E na “karaoi baika a mamaara bwa a na riki ni korakora” ibukiia aika nanorinano (te kibu 27), ao te mwaaka n tamnei n ana koroboki Moronaai bon te bwai ni kakoaua ae e kakoaua bwa e a tia ni kakoroi bukin ana berita te Uea.
Imwiin warekan Ita 12:23–29, iangoi taai ngke e a tia te Atua ni buokiko ni kinai mamaaram ao ni kakorakorako n aki tabe ma ngaia. Tao aio naba te tai ae tamaroa n iangoi mamaara aika ko kaitara ma ngaai ngkai. Tera ae ko namakinna bwa ko na karaoia ni kananorinanoko imatan te Uea ao ni kaota te onimaki Irouna n te aro bwa ko na karekea ana berita ni “karaoi baika mamaara bwa a na riki bwa korakora”? (Ita 12:27).
Ngkana ko iangoi raoi kiibu aikai, atatai aika nano aikai mairoun Unimwaane Neal A. Maxwell a na bae n ibuobuoki: “Ngkana ti wareware inanon koroboki aika tabu ni ‘mamaaran,’ te taeka aei e raonaki ma … mamaara ake iai iroura ibukina bwa ngaira bon aomata are iai ana kairoro ae teimatoa te iriko iaon te tamnei (taraa Ita 12:28–29). Mamaara n aron aikai a raonaki, ma, mamaarara aika onoti, bon iroura n tatabemaniira, ake ti kantaningaaki bwa ti na tokanikai iaoia (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 66:3; Iakobwa 4:7)” (Te Uea, Karikirakea Ara Onimaki [1994], 84).
Taraa naba “Grace,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.
Totokoaia burabeti e uoti kaangaanga n te tamnei.
N riki bwa aia uea Iaretaite, n rongorngona n taai akekei, bon te nakoa ae kakamaku. Aio e bon koaua ibukin Koriantamwa, n aroia “mwaane aika a korakora … a ukoukora kan tiringakina” (Ita 13:15–16). N Ita 13:15–22, taraa te bwai ae karaoia Koriantamwa ni kamanoa ao tera ae tuangnga te burabeti Ita bwa e na karaoia. Ngkana ko wareki nikiran ana boki Ita, iangoi bwaai aika a riki man totokoan te burabeti. Tera ae riki nakoia aomata ngkana “Tamnein te Uea e [toki] ana mwakuri ibukiia”? (Ita 15:19).
Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao Bootakin te Utu n te Tairiki
Inanon warekan koroboki aika tabu ma am utu, e kona ni buokiko te Tamnei n ataia bwa tera taian reirei ae a riai ni kamatataaki ao ni maroroakinaki bwa e aonga ni buoka kainnanoia am utu. Aikai tabeua iango.
Ita 12:7–22
Ngkana kam botaki ni wareki kiibu aikai, kam kona n rinanoi tabeua katooto n te onimaki aika anainano aika ko a tia ni wareki taekaia n Ana Boki Moomon. E kona ni karika te marooro iaon katooto inanon rongorongon am utu ke ni bon maium—iangoia ni koroi taneiai aikai ngkana ko tuai koroi.
Ita 12:27
Bukin tera e anganiira mamaara te Uea? Tera ae ti kainnanoia ni karaoia bwa e aonga te Uea ni kona ni karaoi “bwaai aika mamaara bwa a na riki ni korakora”? Tera ae na karaoia te Tia Kamaiu bwa e na karaoi bwai aika mamaara bwa ana riki ni korakora?
Ita 12:41
Iai te kawai ae kakukurei ae ko kona n reireiniia iai am ataei ni “ukoukora … Iesu”? Teuana te kawai ko kona ni karaba tamnein Iesu ao tuangiia kaain am utu bwa a na “ukoukora” ao ni kakaea te tamnei. Ti na kanga n ukoukora Iesu, ao ti na kanga ni kakabwaiaki ngkana ti Kunea?
Ita 13:13–14; 15:19, 33–34
E na kona ni kamimi ibukiia kaain am utu ni kabotaua ana taneiai Ita ma ana taneiai Moomon ao Moronaai (taraa Moomon 6; 8:1–10). Tera ae a titebo iai? A kanga aia kawai Nibwaite nakon te tiringaki titebo ma aia kawai Iaretaite? (kabotaua Ita 15:19 ma Moronaai 8:28). Tera koaua aika ti reiakin aika a kona ni buokiira n totokoa te bwai ae riki nakoia?
Ibukin iango riki tabeua ibukin reiakinaia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei inanon Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.
Kanakoraoan Ara Anga reirei
Titiraki aika a kaunganano. Ataei a rangi ni kan ataibwai. N tabetai ko kona n noori aia titiraki bwa bwaai ni katabetabe man te bwai ae ko kataia n reireia. Irarikin anne, tarai titiraki bwa reken te tai. Bon kaotan ae a tauraoi ataei nakon te reirei—a anganiko atatai aika anano nakon tabeaianga ataei ao a kanga aia namakin n te bwai ae a reiakinna (taraa Anga reirei n Ana Kawai te Tia Kamaiu, 25–26).
Moan te Kamimi a na Taeka ni Burabeti Ita, iroun Walter Rane