Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 2021
8–14 nō Fepuare. Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 12–13 ; Iosepha Semita—’Ā’amu 1:66–75 : « I ni’a iho ia ’ōrua e ta’u nā tāvini taea’e nei »


« 8–14 nō Fepuare. Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 12–13 ; Iosepha Semita—’Ā’amu 1:66–75 : ‘I ni’a iho ia ’ōrua e ta’u nā tāvini taea’e nei’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 2021 (2020)

« 8–14 nō Fepuare. Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 12–13 ; Iosepha Semita—’Ā’amu 1:66–75 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2021

Hōho’a
’Ānāvai Susquehanna

8–14 nō Fepuare

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 12–13 ; Iosepha Semita—’Ā’amu 1:66–75

« I ni’a iho ia ’ōrua e ta’u nā tāvini taea’e nei »

’Ua fāri’i Iosepha Semita ’e Oliver Cowdery i te tahi atu ’ite ’a pure ai rāua nō ni’a i te mau parau mau tā rāua i ’apo mai i roto i te mau pāpa’ira’a mo’a. (hi’o Iosepha Semita—’Ā’amu 1:68). Nāhea ’outou ’ia pe’e i tō rāua hi’ora’a ?

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

’Aita paha te rahira’a o te mau ta’ata ’ati a’e i te ao nei i fa’aro’o a’enei i te parau nō te hō’ē vāhi i pi’ihia Harmony (Pennsylvanie). E mea pinepine rā te Fatu i te mā’iti i te mau vāhi mo’emo’e nō te mau ’ohipa rahi e tupu i roto i tōna bāsileia. Tei roto i te hō’ē vāhi tumu rā’au i Harmony, i te 15 nō Mē 1829, tō Ioane Bāpetizo fāra’a ’ei tino ti’afa’ahou ia Iosepha Semita ’e ’ia Oliver Cowdery. ’Ua tu’u ’oia i tōna nā rima i ni’a i tō rāua upo’o nō te hōro’a ia rāua i te Autahu’ara’a a Aarona, ma te pi’i ia rāua « ta’u nā tāvini taea’e nei » (Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 13:1).

E ’ohipa fa’atupu ha’eha’a paha ’ia parauhia ’oe ’ei tāvini taea’e nō Ioane Bāpetizo, ’oia tei bāpetizo i te Fa’aora ’e tei fa’aineine i te ’ē’a nō tōna taera’a mai (hi’o Mataio 3:1–6, 13–17), penei a’e e mea teimaha roa paha nō teie nā taure’are’a tamāroa piti ’ahuru ti’ahapa matahiti. I taua taime ra, ’aita te parau nō Iosepha ’e Oliver i parare roa, mai ia Harmony ato’a. Terā rā, te tāvinira’a i roto i te ’ohipa a te Atua, tei ni’a ïa i te nāhea e tāvini, ’eiaha rā ’o vai tē ’ite mai. Noa atu ā te huru na’ina’i ’e te ’ite ’ore o tā ’outou tauturu, e tāvini taea’e ato’a ’outou i roto i te ’ohipa rahi a te Fatu.

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ta’ata hō’ē

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 12

’Ua hina’aro te Fatu ’ia tauturu vau i te ha’amau i te ’ohipa a Ziona.

’Ua mātau ’o Joseph Knight, metua ’e tāna vahine, ’o Polly, ia Iosepha Semita i te taime, e 20 matahiti tōna, ’ua ha’amata ’oia i te ’ohipa i ni’a i tā rāua fare fa’a’apu i Colesville (New York). ’Ua parau ’o Joseph Knight nō Iosepha ē, ’o ’oia te rave ’ohipa maita’i roa a’e tāna i tihepu. ’Ua ti’aturi ’oia i te fa’a’itera’a a Iosepha Semita nō ni’a i te mau ’api ’auro ’e ’ua haere rāua ’o Polly e fārerei ia Iosepha Semita ’a ’īriti ai ’oia i te Buka a Moromona i tōna fare nō Harmony (Pennsylvanie). ’Ua ti’aturi ’oi’oi ’o Polly i te reira. ’Ua vai ha’apa’o maita’i noa ’o Joseph ’e ’o Polly i te ’evanelia i fa’aho’i-fa’ahou-hia mai e hope noa atu tō rāua orara’a. Hau i te 60 melo o te ’utuāfare Knight tei tomo mai ’e tei tauturu i te ha’amau i te ’Ēkālesia i New York, Ohio, Missouri, Nauvoo, ’e i te hope’a, i Roto Miti.

’Ua hina’aro Joseph Knight ’ia ’ite ē, nāhea tāna e nehenehe ai e tauturu i te ’ohipa a te Fatu. E tano te pāhonora’a a te Fatu (Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 12 i teienei) « ia rātou ato’a ho’i ’o tei hina’aro i te fa’atupu ’e ’ia ha’amau ho’i i teie nei ’ohipa » (’īrava 7)—’o ’oe ato’a ho’i. E aha te aura’a nō ’oe te parau « e fa’atupu ’e [e] ha’amau ho’i i te ’ohipa nō Ziona » ? (’īrava 6). Nāhea te mau parau tumu ’e te huru e vai nei i roto i te mau ’īrava 7–9 e tauturu ia ’oe e rave i te reira ?

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 13

’Ua fa’aho’ihia mai te Autahu’ara’a a Aarona e Ioane Bāpetizo.

I roto i te hō’ē noa pereota, ’ua heheu mai Ioane Bāpetizo i te mau parau mau e rave rahi nō ni’a i te Autahu’ara’a a Aarona. E nehenehe e fa’ati’a i te tāpura nō te mau mea ato’a tā ’oe i ’apo mai i roto i teie tufa’a (i roto ato’a i te upo’o tufa’a). E ’ite paha ’oe ē, e mea tauturu roa ’ia tuatāpapa i te tahi mau pereota tā ’oe e ’ite mai. Teie te tahi hi’ora’a nō te ha’amata :

E aha te mau ha’amaita’ira’a tā ’oe i fāri’i nā roto i te mau ’ōro’a a te Autahu’ara’a a Aarona ?

Hōho’a
tē bāpetizo ra Iosepha Semita ia Oliver Cowdery

Tē bāpetizo nei Iosepha Semita ia Oliver Cowdery, nā Del Parson

Iosepha Semita—’Ā’amu 1:66–75

E ha’amatara te mau ’ōro’a i te mana o te Atua nō’ū

’Ua ha’api’i te tuahine Carole M. Stephens, tauturu tahito i roto i te peresidenira’a nō te Sōtaiete Tauturu : « E hōro’a mai teie mau ’ōro’a ’e mau fafaura’a nō te autahu’ara’a i te ’īra’a o te mau ha’amaita’ira’a tei fafauhia ia tātou e te Atua, ’o tē mātara ato’a nā roto i te Tāra’ehara a te Fa’aora. « Tē fa’a’ahu nei te reira i te mau tamaiti ’e te mau tamāhine a te Atua i te mana, te mana o te Atua, nō te hōro’a mai ia tātou i te rāve’a nō te fāri’i i te ora mure ’ore » (« ’Ua ’ite ānei tātou e aha tā tātou e mau nei ? », Ensign ’aore rā Liahona, Nov. 2013, 12).

’A tai’o ai ’oe i te Iosepha Semita—’Ā’amu 1:66–75, nā reira ato’a te fa’ata’ara’a i te hope’a o te ’īrava 71, ’a feruri e aha tei fa’auru ia Iosepha ’e Oliver ’ia uiui nō ni’a i te bāpetizora’a, ’e ’a hi’o i te mau ha’amaita’ira’a tei tae mai ia rāua i muri iho i te ravera’a i te mau ’ōro’a o te autahu’ara’a. E nehenehe e tai’o i te mau parau i roto i te buka tāmāhana tā ’oe i pāpa’i i muri mai i te fāri’ira’a i te mau ’ōro’a ’aore rā e nehenehe e pāpa’i i tō ’oe ha’amana’ora’a nō te reira mau ’ohipa. E aha te mau ha’amaita’ira’a tā ’oe i fāri’i nā roto i te mau ’ōro’a o te autahu’ara’a ?

Hi’o ato’a Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 84:20–22 ; Feiā mo’a, 1:65–68.

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ’utuāfare ’e te pō ’utuāfare

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 12:8.Nō te aha e tītauhia te mau huru i tāpurahia i roto i teie ’īrava ’ia rave ana’e tātou i te ’ohipa a te Fatu ?

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 13.E aha tē nehenehe e ha’apa’ari i te fa’aro’o o tō ’outou ’utuāfare i roto i te fa’aho’i-fa’ahou-ra’a mai o te Autahu’ara’a a Aarona ? E nehenehe te hōho’a i roto i teie arata’i e tauturu i tō ’outou ’utuāfare ’ia hi’o mana’o i te fa’aho’i-fa’ahou-ra’a mai o te Autahu’ara’a a Aarona. E au ānei rātou e pāpa’i i te hōho’a nō te reira ’ohipa i tupu, mai te au i te tai’ora’a i roto i te Iosepha Semita—’Ā’amu 1:68–74 ? E nehenehe ato’a rātou e fa’a’ite mai i tō rātou ’itera’a pāpū nō ni’a i te mana o te autahu’ara’a i roto i tō rātou orara’a.

Iosepha Semita—’Ā’amu 1:68.Nāhea tātou e nehenehe ai e pe’e i te hi’ora’a o Iosepha Semita ’e ’o Oliver Cowdery nō te ’ite mai i te pāhonora’a i tā tātou mau uira’a ? Penei a’e ’ia tai’o ’āmui ’outou, e nehenehe e ha’amau i te peu e tāpe’a i te tai’ora’a nō te hi’o e ta’ata ānei e uira’a tāna nō ni’a i te mea i tai’ohia.

Iosepha Semita—’Ā’amu 1:71, fa’ata’ara’a.E aha te mea tā te mau melo o tō ’outou ’utuāfare i tāpe’a mai i roto i te mau parau a Oliver Cowdery ? E aha te tahi mau « mahana ’o te ’ore roa e mo’ehia » nō tō ’outou ’utuāfare ?

Iosepha Semita—’Ā’amu 1:73–74.E aha tā te Vārua Maita’i i fa’atupu i ni’a ia Iosepha ’e Oliver ? E aha te taime ’ua tauturu te Vārua i tō ’outou ’utuāfare ’ia māramarama i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e ’ua ’oa’oa i roto i te Fatu ?

Nō te tahi atu mau mana’o nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Hīmene tei mana’ohia : « La Prêtrise retablie », Chants pour les enfants, 60–61.

Ha’amaita’ira’a i tā tātou ha’api’ira’a

Tuatāpapa i te hō’ē tumu parau. E mā’iti te ’utuāfare i te hō’ē tumu parau tā ’outou e hina’aro e tuatāpapa hu’ahu’a roa.

Hōho’a
tē hōro’a nei Ioane Bāpetizo i te Autahu’ara’a a Aarona ia Iosepha Semita

I ni’a iho ia ’ōrua e ta’u nā tāvini taea’e nei nā Linda Curley Christensen

Nene’i