Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
15–21 Fēpueli. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–17: “Tuʻu ko e Fakamoʻoni”


15–21 Fēpuelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–17: ‘Tuʻu ko e Fakamoʻoni,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“15–21 Fēpuelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–17,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021

ʻĪmisi
Ko e tūʻulutui ʻa Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻo lotú

15–21 Fēpueli

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–17

“Tuʻu ko e Fakamoʻoni”

Naʻe faʻa kole ʻe he fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siosefa Sāmitá ke ne kole ha fakahā fekauʻaki mo e meʻa ʻoku finangalo e ʻOtuá ke nau faí. ‘I hoʻo lau e ngaahi fakahā ko ʻení, fakakaukau pe ko e hā e fakahinohino ʻa e ʻOtuá kiate koé.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Neongo naʻe hokohoko lelei pē ʻa e ngāue ʻo e liliu leá, ka ʻi Mē ʻo e 1829, naʻe fakaʻau ke faingataʻa ange ʻa e ngaahi tūkungá kia Siosefa, ʻEma, pea mo ʻOliva, ʻi Hāmoni. Naʻe fakautuutu e taaufehiʻa mei he ngaahi kaungāʻapí pea hōloa e poupou mei he fāmili ʻo ʻEmá. ʻI he ongoʻi ʻe ʻŌliva ʻoku ʻikai ke kei malu ʻa Hāmoní, naʻá ne fetuʻutaki leva ki hano kaungāmeʻa naʻá ne ʻosi fakahaaʻi ʻoku mahuʻingaʻia he ngāue ʻa Siosefá: ko Tēvita Uitemā. Naʻe nofo ʻa Tēvita mo ʻene ongomātuʻá mo e toenga ʻenau fānaú ʻi Feieti, Niu ʻIoke, ʻo mamaʻo ʻaki ha maile ʻe 100 nai. Naʻe ʻuluaki fetaulaki mo ʻŌliva ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa, mo faitohi tuʻo lahi kiate ia, talu mei ai, ʻo vahevahe ange ʻene ngaahi aʻusia ʻi heʻene ngāue mo e Palōfitá. Naʻe teʻeki fetaulaki ʻa Tēvita ia pe ko ha taha ʻi hono fāmilí mo Siosefa. Ka ‘i he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe ʻŌliva pe ʻe lava mo Siosefa ʻo hiki atu ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ke fakaʻosi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe talitali fiefia kinaua ʻe he fāmili Uitemaá. Pea naʻe lahi e meʻa ʻa e ʻEikí ke fai ʻe he fāmili Uitemaá kae ʻikai ko e nofo pē ai ʻa e Palōfitá. Naʻe ʻi ai Haʻane fakahinohino pau kiate kinautolu, ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–17, ʻe hoko ha taimi te nau hoko ai ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi fāmili ʻo e Siasí mo e kau fakamoʻoni ki he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku hokó.

Ke maʻu ha ʻilo lahi ange ki he fāmili Uitemaá, vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:68–71.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14

Te u lava ʻo kau ʻi he “ngāue lahi mo fakaofo” ʻa e ʻOtuá.

Ko Tēvita Uitemaá ko ha talavou naʻe līʻoa ʻi heʻene ngāue ʻi he faama ʻa e fāmilí, ʻi heʻene fetaulaki mo Siosefa Sāmitá. Ka naʻe ʻi ai ha ngāue kehe ʻa e ʻEikí maʻa Tēvita—neongo naʻe meimei tatau pē mo e fāmá ʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi. ʻI hoʻo lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:1–4, fakatokangaʻi ange e founga ʻoku fakafehoanaki ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué ki he faʻahinga ngāue ne angamaheni ki ai ʻa Tēvitá. Ko e hā ʻokú ke ako kau ki he ngāue ʻa e ʻEikí mei he fakafehoanaki ko ʻení?

Te ke “ʻai [fēfē hoʻo] hele tuʻusí ”? (veesi 4). Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku foaki ʻi he vahe ko ʻení kiate kinautolu ʻoku “feinga ke ʻomai mo fokotuʻu ʻa … Saioné” (veesi 6).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:2

ʻOku “moʻui mo mālohi” e folofola ʻa e ʻOtuá.

Naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne folofolá ki ha “heletā fakatoumata” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:2). Ko e hā ʻoku fokotuʻu atu ʻe he fakafehoanaki ko ʻení kau ki he folofola ʻa e ʻOtuá? Hangē ko ʻení, ʻoku vave, mālohi, mo māsila fēfē ʻEne folofolá? Kuó ke aʻusia fēfē ʻa e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá?

Fakakaukau ki ha ngaahi founga kehe ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻEne folofolá. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e folofola ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi fakafehoanaki ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení?

Saame 119:105 

ʻĪsaia 55:10–11 

Mātiu 4:4 

1 Nīfai 15:23–24 

ʻAlamā 32:28 

ʻĪmisi
heletā ʻi ha ngaahi potufolofola

Naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻEne folofolá ki ha heletā.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7

Ko e moʻui taʻengatá ʻa e meʻa “mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.”

ʻI hoʻo lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7, fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai e moʻui taʻengatá “ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.” Mahalo naʻa tokoni atu e fakakaukau ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻI he palani maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ʻo e fiefiá, ʻe lava ke silaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he temipalé mo nau teuteu ke toe foki ʻo nofo ʻi Hono ʻafioʻanga māʻoniʻoní ʻo taʻengata. Ko e moʻui taʻengatá ia!” (“Fakafetaʻi ki he ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 77).

Fakakaukau ke tānaki atu ha ngaahi fakafekauʻaki fakafolofola ki he veesi 7 ke tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, “Moʻui Taʻengatá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Ko e hā ʻokú ke ʻilo ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe ke ke fāifeinga ki he moʻui taʻengatá?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15–16

ʻOku mahuʻinga lahi hono ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisí.

Naʻe fakatou fie maʻu ʻe Sione mo Pita Uitemā ke na ʻilo “ʻa e meʻa ʻe mahuʻinga taha” ʻi heʻena moʻuí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:4; 16:4). Kuó ke fifili nai ki he meʻá ni ʻiate koe pē? ʻI hoʻo lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15–16, fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga lahi ai ke ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisí. Te ke fakaafeʻi fēfē e ngaahi laumālié kia Kalaisi?

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–16.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17

‘Oku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni ke fakamoʻoniʻi ʻEne folofolá.

Ko e hā ʻa e fakamoʻoni? Ko e hā ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau fakamoʻoní ʻi Heʻene ngāué? (vakai, 2 Kolinitō 13:1). Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo lau e folofola ʻa e ʻOtuá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17. ʻE ala tokoni foki ke toe vakai ki he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tokoni fēfē e kau fakamoʻoní ke fakahoko e “ngaahi finangalo māʻoniʻoni” ʻa e ʻOtuá? (veesi 4).

Naʻá ke ʻilo nai naʻe maʻu ʻe Mele Uitemā ha fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peleti koulá? Naʻe fakahā ia ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kiate ia ko hano fakahoungaʻi ʻo ʻene ngaahi feilaulaú lolotonga e nofo ʻa Siosefa, ʻEma, mo ʻŌliva ʻi hono ʻapí (vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:70–71). Ko e hā ʻokú ke ako mei heʻene aʻusiá fekauʻaki mo hono maʻu ʻo ha fakamoʻoní?

Vakai foki, Kau Māʻoniʻoní, 1:73–75; Ulisses Soares, “Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 32–35.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:1–4.Fakakaukau ke fakaafeʻi ho fāmilí ke nau fekumi ki ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku fekauʻaki mo e ngoué ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā nai naʻe fakafehoanaki ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué ki ha ututaʻu? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ʻi Heʻene ngāué?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:2.ʻOku lisi ʻi he ʻekitivitī ki he veesi ko ʻení ʻi he “Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá” ha ngaahi potufolofola ʻe niʻihi fekauʻaki mo e folofola ʻa e ʻOtuá. Mahalo naʻa lava ke lau kinautolu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí mo vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau akó. ʻOku ueʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi potufolofolá ni ke tau “tokanga” ki he folofola ʻa e ʻOtuá?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:6; 16:6.ʻE lava ke kamataʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha pōtalanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha ki homou fāmilí (vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17.Mahalo ʻe fiefia homou fāmilí ke tā ha ngaahi fakatātā ʻo e meʻa takitaha ne mamata ki ai e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú (vakai, veesi 1). ʻI hoʻo lau e vahe 17, kumi ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te tau hoko fēfē ko ha kau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná? ʻE toe lava foki homou fāmilí ke mamata ʻi he foʻi vitiō “A Day for the Eternities” (ChurchofJesusChrist.org).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ko ‘ení ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Te u Fai Ho Finangaló,” Ngaahi Himi, fika. 171.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi leʻo ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí

Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Lusi Meki Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Toko Valú

Naʻe fakahā ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá kia Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ʻi he vaoʻakau ofi ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ʻi Feieti, Niu ʻIoke. Naʻe lolotonga ʻaʻahi e ongomātuʻa ʻa Siosefá ki he fāmili Uitemaá he taimi ko iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Lusi Meki Sāmita ko e faʻē ʻa Siosefá, ʻa e mālohi ʻo e aʻusia fakaofo ko ʻení ʻi he kau fakamoʻoní:

ʻĪmisi
Lusi Meki Sāmita

“Ko e vahaʻa ia ʻo e taimi tolú mo e faá. Naʻá ku tangutu mo Mīsisi Uitemā mo Misa Sāmita ʻi ha loki mohe. Ne u tangutu ʻi he veʻe mohengá. ʻI he hū mai ʻa Siosefá, ʻo ne fakatōmapeʻe ʻi hoku tafaʻakí. ‘Tangataʻeiki! Pea pehē mai ia, Fineʻeiki!’ ʻOku ʻikai ke mou ʻiloʻi e lahi ʻo ʻeku fiefiá. Kuo fakangofua ʻe he ʻEikí ke fakahā ʻa e ʻū lauʻi peletí ki ha kakai kehe ʻe toko tolu makehe meiate au, ʻo mamata mo kinautolu foki ki ha ʻāngelo pea kuo pau ke nau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e meʻa kuó u lea ʻakí. He ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ʻoku ʻikai ke u kākaaʻi e kakaí. Pea ʻoku ou ongoʻi ʻo hangē kuo huʻi atu ha fuʻu kavenga mamafa, naʻe meimei fuʻu hulutuʻa ke u mafuesia. Ka kuo pau ʻeni ke nau fuesia ha konga, pea ʻoku fakafiefia ki hoku laumālié ʻi he ʻikai ke u toe tuenoa toko taha pē ʻi he māmaní. Pea hū mai leva ʻa Māteni Hālisi. Naʻe hangē ne lōmekina ia ʻe ha fiefia makehé. Naʻá ne fakamoʻoni leva ki he meʻa kuó ne mamata mo fanongo ki aí, pea pehē mo e toengá, ʻa ʻŌliva mo Tēvita. Naʻe tatau pē ʻenau fakamoʻoní mo e meʻa ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná. …

“Ne hangē ko Māteni Hālisi naʻe tautautefito ki ai ʻa e ʻikai ke ne lava ʻo fakamatalaʻi e ngaahi meʻa naʻá ne ongoʻí. Naʻá ne pehē, ʻKuó u mamata ʻeni ki ha ʻāngelo mei he Langí kuó ne fakamoʻoniʻi pau e meʻa kotoa pē kuó u fanongo ki ai kau ki he lekōtí, pea kuo mamata hoku matá kiate ia. Kuó u mamata foki ki he ʻū lauʻi peletí mo ala ki ai ʻaki hoku nimá pea ʻe lava ke u fakamoʻoniʻi pehē ki māmani kotoa. Ka kuó u maʻu maʻaku ha fakamoʻoni ʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻe ha lea, ʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻe ha ʻelelo, pea ʻoku ou fakahīkihikiʻi e moʻoni e ʻOtuá ʻaki ʻeku moʻuí kuó ne afeitaulalo ʻo ʻai au, ʻa au, ko ha fakamoʻoni ki he maʻongoʻonga ʻo ʻEne ngāué mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he fānau ʻa e tangatá. Ne kau fakataha foki mo ia ʻa ʻŌliva mo Tēvita ʻi he fakahīkihiki moʻoni ki he ʻOtuá ʻi heʻene leleí mo e ʻaloʻofá. Naʻa mau foki ki ʻapi [ki Palemaila, Niu ʻIoke,] ʻi he ʻaho hono hokó, ko ha falukunga kakai fiefia mo nēkeneka.”1

ʻĪmisi
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Ngaahi tā fakatātā ʻo ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisí, tā ʻe Lewis A. Ramsey

Ne ʻi ai foki ʻa Lusi Meki Sāmita ʻi he foki mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú mei heʻenau aʻusiá:

“Hili e foki mai ʻa e kau fakamoʻoni ko ʻení ki he falé, ne toe hā ʻa e ʻāngeló kia Siosefa; pea fakafoki ʻi he taimi ko iá ʻe Siosefa ʻa e ngaahi lauʻi peletí ki hono nimá. Naʻa mau fakahoko ha fakataha ʻi he efiafi ko iá, pea fakamoʻoni kotoa ai ʻa e kau fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni ʻoku hā ʻi ʻolungá; pea ko e kotoa homau fāmilí, ʻo aʻu kia Toni Kālosi [Sāmita], naʻe kei taʻu 14 peé, naʻa nau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e kuonga fakakōsipeli ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní—kuo ʻomi kakato ia.” 2

ʻĪmisi
Ko hono fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú.

Tā-tongitongi ʻo Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ne tā tongitongi ʻe Gary Ernest Smith

ʻĪmisi
ko e ‘āngelo ko Molonaí ‘okú ne fakahā ‘a e ʻū lauʻi peleti koulá kia Siosefa Sāmita, ‘Ōliva Kautele, mo Tēvita Uitemā

Ko Hono Fakahā ʻe he ʻĀngelo ko Molonaí ʻa e ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá kia Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, mo Tēvita Uitemā, tā ʻe Gary B. Smith

Paaki