Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
8–14 Fēpuelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12–13; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1: 66–75: “Kiate Kimoua ʻA Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki”


“8–14 Fēpuelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12–13; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75: ‘Kiate Kimoua ʻA Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“8–14 Fēpuelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12–13; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
Vaitafe Sesikuehaná

8–14 Fēpuelí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12–13; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75

“Kiate Kimoua ʻa Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki”

Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha ʻilo lahi ange ʻi heʻena lotu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni naʻá na ako ʻi he folofolá (vakai ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1: 68). Te ke muimui fēfē ki heʻena tā sīpingá?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Mahalo ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi māmaní ʻoku teʻeki ke nau fanongo ʻi ha feituʻu ko Hāmoni, Penisilivēnia. Ka ‘oku faʻa fili ʻe he ʻEikí ha ngaahi feituʻu taʻeʻiloa ki he ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi Hono puleʻangá. ‘I ha vaoʻakau ofi ki Hāmoni, ʻi he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, naʻe hā ai ʻa Sione Papitaiso, ko ha tokotaha kuo toetuʻu, kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. Naʻá ne hilifaki hono ongo nimá ki hona ʻulú pea foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, mo ui kinaua ko “ʻeku ongo kaungā-tamaioʻeiki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1).

ʻOku pau pē naʻe fakatupu loto-fakatōkilalo, pea mahalo mo mafatukituki ki he ongo talavoú ni, ʻi hona taʻu uongofulu tupú ke na hoko ko ha kaungā-tamaioʻeiki kia Sione Papitaiso, ʻa ia naʻá ne papitaiso ʻa e Fakamoʻuí mo teuteuʻi ʻa e halá ki Heʻene hāʻele maí (vakai, Mātiu 3:1–6, 13–17). ‘I he taimi ko iá, ne ʻikai ʻiloa ʻa Siosefa mo ʻŌliva, ʻo hangē pē ko Hāmoní. Ka kuo fekauʻaki maʻu pē ʻa e tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá mo e founga ʻoku tau tokoni aí, kae ʻikai ko e kakai ʻoku nau fakatokangaʻí. Neongo ʻe ngali siʻisiʻi pe taʻeʻiloa hoʻo tokoní ʻi ha taimi ʻe niʻihi, ka ko ha kaungā-tamaioʻeiki foki mo koe ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12

ʻOku finangalo e ʻEikí ke u tokoni ʻi he fokotuʻu e ngāue ʻo Saioné.

Ne fetaulaki ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí mo hono uaifi ko Polí mo Siosefa Sāmita ʻi heʻene kamata ngāue ʻi heʻena fāmá, ʻi hono taʻu 20, ʻi Kolesivili, Niu ʻIoke. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Siosefa Naiti ko ha tokotaha ngāue lelei taha kuó ne maʻu. Naʻá ne tui ki he fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita kau ki he ʻū lauʻi peleti koulá peá ne ʻave ʻa Poli ke na ʻaʻahi kia Siosefa Sāmita lolotonga ʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono ʻapí, ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. Naʻá ne tui ai pē ia. ‘I he toenga ʻo ʻena moʻuí, ne kei faivelenga pē ʻa Siosefa mo Poli ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ne kau ha kau mēmipa ʻe toko 60 ʻo e fāmili Naití mo tokoni ke fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi Niu ʻIoke, ʻOhaiō, Mīsuli, Nāvū, pea fāifai pē ʻo aʻu ki Sōleki Siti.

Naʻe fie ʻilo ʻa Siosefa Naiti pe ʻe tokoni fēfē ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e tali ʻa e ʻEikí (ʻoku ui he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12) ʻoku kaunga kiate “kinautolu kotoa pē ʻa ia ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi holi ke ʻomai mo fokotuʻu ʻa e ngāue ní” (veesi 7)—kau ai koe. Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe “ke ‘omai pea fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné”? (veesi 6). ʻOku tokoni fēfē atu e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e natula ʻi he veesi 7–9 ke ke fai ʻení?

Vakai foki, “The Knight and Whitmer Families,” Revelations in Context, 20–24.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13

Naʻe toe fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻe Sione Papitaiso.

Naʻe fakahā ʻe Sione Papitaiso ʻi ha sētesi pē ʻe taha ha ngaahi moʻoni lahi fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Fakakaukau ke lisi e meʻa kotoa ʻokú ke ako mei he konga ko ʻení (kau ai e ʻuluʻi vahé). Mahalo te ke fakatokangaʻi hono ʻaonga ke ako ha niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ke maʻú. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ke ke kamata ʻaki:

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné?

ʻĪmisi
Ko hono papitaiso ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻŌliva Kautelé

Ko e Papitaiso ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻŌliva Kautelé, tā ʻe Del Parson

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75

ʻOku fakaʻatā ʻe he ngaahi ouaú au ki he mālohi ʻo e ʻOtuá.

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Kalo M. Sitīveni, naʻá ne hoko ko ha tokoni kimuʻa ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “ʻʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi fuakavá ʻa e maʻuʻanga kakato ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú, ʻa ē ʻoku malava ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku nau fakamahafu ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e mālohi, ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, mo ʻomi maʻatautolu ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (“ ʻOku Tau ʻIlo Nai ʻa e Meʻa ʻOku Tau Maʻú?Ensign pe Liahona, Nōvema. 2013, 12).

ʻI hoʻo lau e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75, kau ai e fakamatala ʻi he fakaʻosinga ʻo e veesi 71, fakakaukau pe ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke na fehuʻi kau ki he papitaisó, pea fakatokangaʻi e ngaahi tāpuaki ne na maʻu hili ʻena kau ki he ngaahi ouau lakanga fakataulaʻeikí. Fakakaukau ke lau ha ngaahi fakamatala naʻá ke hiki ʻi hoʻo tohinoá ʻi he hili hoʻo maʻu e ngaahi ouaú pe lekooti ʻo hoʻo ngaahi manatu ki he taimi ne hoko aí. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu tuʻunga ʻi he ngaahi ouau lakanga fakataulaʻeikí?

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20–22; Kau Māʻoniʻoní,1:65–68.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12:8.Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku lisi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku fie maʻu ʻi heʻetau fai e ngāue ʻa e ʻEikí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13.Ko e hā te ne lava ʻo langaki e tui ho fāmilí ki he fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné? ʻE lava ke tokoni ki homou fāmilí ʻa e vitiō “Ko e Fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné” (ChurchofJesusChrist.org pe ngaahi fakatātā ʻoku ʻoatu fakataha mo e lēsoni ko ʻení ke sioloto homou fāmilí ki he fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Te nau fiefia nai ke tā ha fakatātā ʻo e meʻa naʻe hokó, ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa naʻa nau lau ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–74? Te nau lava foki ʻo vahevahe ʻenau fakamoʻoni fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻenau moʻuí.

Vakai foki, “Priesthood Restoration Site” ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68.Te tau lava fēfē ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé ke maʻu ha tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí? Mahalo ‘i hoʻomou lau fakatahá, te mou lava ʻo ʻai ke mou angaʻaki ke kiʻi taʻofi pea ʻeke pe ʻoku ʻi ai ha fehuʻi ʻa ha taha fekauʻaki mo e meʻa ʻoku mou laú.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71, fakamatala.Ko e hā ʻoku saiʻia e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he ngaahi lea ʻa ʻŌliva Kautelé? Ko e hā ha “ngaahi ʻaho [fakafāmili] … ʻe ʻikai pē toe ngalo”?

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:73–74.Ko e hā e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia Siosefa mo ʻŌliva? Ko e fē ha taimi ne tokoniʻi ai ʻe he Laumālié ho fāmilí ke mahino e folofolá pea fiefia ʻi he ʻEikí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ko ‘ení ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Mafai Kuo Toe ʻOmí,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 60.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Ako ha tefito. Fili fakafāmili ha tefito te mou fie ako fakaʻāuliliki lahi ange. Hangē ko ʻení, te mou ala fakaʻaongaʻi ʻi he uiké ni ʻa e Fakahinohino ki he Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org) ke maʻu ha ngaahi potufolofola kau ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻĪmisi
Ko hono foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmitá

Kiate Kimoua ʻa Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki, tā ʻe Linda Curley Christensen

Paaki