Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
1–7 Fēpuelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11: “Koeʻuhí Ke Ke Lava ʻo Ikuna”


“1–7 Fēpuelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11: ‘Koeʻuhí Ke Ke Lava ʻo Ikuna,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“1–7 Fēpuelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Tatau ʻo e ʻū lauʻi peesi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

1–7 Fēpuelí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11

“Koeʻuhí Ke Ke Lava ʻo Ikuna”

Ko hono hiki ‘o e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lau e folofolá, ʻoku hangē ia ko hano tō ha ngaahi tengaʻi ʻakaú; naʻa mo e fanga kiʻi ongo īkí ʻe lava ʻo fakaiku ki ha fakahā fakafoʻituitui mahuʻinga.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

‘I he lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe tupu fakanatula ha fehuʻi: Ko e hā ʻe fai ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he ngaahi peesi ne liliu ka kuo molé? Ko e meʻa naʻe ngali tonú ke na foki ʻo toe liliu e kongá, ka ne lava e ʻEikí ʻo ʻafioʻi ha meʻa naʻe ʻikai ke na lava ʻo ʻilo—ne faʻufaʻu ha kau tangata faiangahala ke liliu e ngaahi lea ʻi he ʻū lauʻi peesi ko iá ke hoko ai ha veiveiua ki he ngāue fakalaumālie ʻa Siosefá. Naʻe ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá ke taʻofi e ngaahi feinga ʻa Sētané mo fetongi e meʻa naʻe molé. Naʻe fakahoko ʻa e palaní ni ʻi ha taʻu e lauiafe kimuʻa, ʻi he taimi naʻe ongoʻi ai ʻe he palōfita ko Nīfaí hono ueʻi ke ne faʻu ha lekooti fika ua ʻo ne fakamatalaʻi ʻa e vahaʻa taimi tatau pē. Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Molomona kimui ange ke ne fakakau ʻa e lekooti ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná “koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto” ko e ʻEikí pē naʻá Ne ʻafioʻí (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–7).

Naʻe folofola e ʻEikí kia Siosefa, “ʻOku lahi ange ʻa hoku potó ʻi he olopoto ʻa e tēvoló” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:43). Ko ha pōpoaki fakaloto lahi ia ʻi ha kuonga hangē ko hotau kuongá, ʻi he fakalalahi e feinga ʻa e filí ke fakavaivaiʻi ʻa e tuí. Te tau lava ʻo hangē ko Siosefá, ʻo “faivelenga pea hoko atu” ʻi he ngāue kuo ui kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau faí (veesi 3). Hili iá pea te tau ʻiloʻi kuó Ne ʻosi tofa ha hala koeʻuhí ke “ʻikai lavaʻi ʻa [kitautolu] ʻe he ngaahi matapā ʻo helí” (veesi 69).

Vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:51–61.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:1–33

ʻOku feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha e ngāue ʻa e ʻOtuá.

Ko e loto ʻo Sētané ke ngalo ʻiate kitautolu ʻokú ne moʻui—pe ko ha ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻene feinga ke uesia kitautolú (vakai, 2 Nīfai 28:22–23). Ka ʻoku fakahā ʻe he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10 ʻoku longomoʻui mo toutou fakafepaki ʻa Sētane ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI hoʻo lau e veesi 1–33, feinga ke ʻiloʻi e founga ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakaʻauha e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá (vakai foki, veesi 62–63). Ko e hā ha ngaahi faitatau ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi he founga ngāue ʻa Sētane he ʻaho ní? Te ke lava ʻo kole ki he ʻEikí ke Ne tokoniʻi koe ke ke lava ʻo ʻiloʻi e founga ʻe ala ʻahiʻahiʻi ai koe ʻe Sētané. Ko e hā ʻokú ke ako mei he vahe 10 ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke tekeʻi e ngaahi ngāue ʻa Sētané?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:34–52

“ʻOku lahi ange ʻa [e poto ʻo e ʻEikí] ʻi he olopoto ʻa e tēvoló.”

‘I ha taʻu ʻe 2,400 tupu kimuʻá, ne teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ha founga ke fetongi ʻaki ʻa e ʻū lauʻi peesi mole ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, 1 Nīfai 9). Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:34–52? Ko e hā ha fakamoʻoni ʻo e poto mo e tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí kuó ke mamata ai ʻi hoʻo moʻuí?

ʻOku maʻu he taimí ni ʻi he 1 Nīfaí ʻo aʻu ki he tohi ʻa ʻAmenaí ʻa e lekooti naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ke fetongi ʻaki e ʻū lauʻi peesi ne molé. Kuo founga fēfē hano ʻoatu kiate koe ʻe he ngaahi talanoa mo e ngaahi akonaki ʻi he lekooti ko ʻení ha “ʻilo lahi ange ʻo kau ki [he] ongoongoleleí”? (Tokatēline mo e Ngaahi Fuakava 10:45).

ʻĪmisi
Ko hono fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá

Ko hono Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻŪ Lauʻi Peletí, tā ʻe Tom Lovell

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11

Kapau te u kole ki he ʻOtuá, te u maʻu.

Ne tokolahi ha kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo Siosefa Sāmitá mo hono ngaahi kaungāmeʻá naʻa nau kole kiate ia ke ne kolea maʻanautolu e finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻe fiefia ʻa Siosefa ke ne fai ʻeni ka naʻe toe finangalo foki e ʻEikí ke foaki kiate kinautolu ha fakahā fakataautaha. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11, ko ha fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa maʻa hono taʻokete ko Hailamé, naʻe folofola ai e ʻEikí, “Te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, … pea te ke toki ʻiloʻi … [ʻa] e ngaahi meʻa kotoa pē te ke kole kiate aú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13–14).

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí naʻe fakataumuʻa ʻEne ngaahi leá “kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi holi leleí, pea kuo nau ʻai ʻenau hele tuʻusí ke tuʻusí” (veesi 27). ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11, ko e hā ʻoku feinga e ʻEikí ke talaatu fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá? fekauʻaki mo e kau ki he ngāue ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi pōpoaki kehe meiate Ia kiate koe?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:15–26

‘I heʻeku feinga ke “maʻu e [folofola ʻa e ʻOtuá]”, te u maʻu Hono Laumālié mo e mālohí.

Ne ʻosi vekeveke pē ʻa Hailame Sāmita ke malanga ʻaki e ongoongoleleí kimuʻa pea toki liliu e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hoʻo lau e tali ʻa e ʻEikí ki heʻene ngaahi fakaʻānauá, fakakaukau pe ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke “maʻu e [folofola ʻa e ʻOtuá]” (veesi 21). ‘Oku tokoni fēfē hono maʻu e lea ʻa e ʻOtuá ke ke ngāue ʻi he Siasí? ‘Okú ne ʻomi fēfē e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako ʻa e fāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5.Ko e hā ʻoku tau ako mei he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lotú? ʻOku founga fēfē ʻetau “lotu maʻu ai [peé]”? (Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau, vakai, David A. Bednar, “Lotu Maʻu Ai Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2008, 41–44.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:38–46.Ke tokoni ki ho fāmilí ke aleaʻi e founga naʻe fakahaofi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne molé, mahalo naʻa lava ke talanoa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ki ha faʻahinga meʻa ne toki molé ni meiate kinautolu. Naʻa nau ongoʻi fēfē ʻi he taimi ne nau ʻilo ai kuo molé? Naʻa nau ongoʻi fēfē ʻi he taimi naʻe ʻilo aí? Neongo ne ʻikai toe maʻu e ʻū lauʻi peesi ne mole ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe founga fēfē hono fetongi ʻe he ʻEikí ʻenau molé, ʻo fakatatau mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:38–46?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:55–70.Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau kumi mo fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ʻoku kamata ʻaki e “ʻOku ou” pe “Te u.” Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi kupuʻi lea “Ko aú” fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo Hono ʻulungāngá? Ko e hā ʻoku tau ako mei he kupuʻi lea “Te u” fekauʻaki mo e meʻa ʻokú Ne faí? Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau vahevahe e founga ʻoku fakamālohia ai ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–14. ʻE lava ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí hono lau e ngaahi veesi ko ʻení, ke nau ʻiloʻi e taimi ʻoku fetuʻutaki ai e Laumālié mo kinautolú. Te ke lava ‘o huluʻi ha kasa ki he falikí pea fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e fāmilí ke ʻunu ki he feituʻu ʻoku ulo ki ai ʻa e kasá. ‘Oku tatau fēfē ʻeni mo e muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā ha ngaahi aʻusia fakafoʻituitui te ke lava ʻo vahevahe?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:15–30.Fakakaukau ke lisi e ngaahi meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke fai ʻe Hailame Sāmita ke ne mateuteu ai ke vahevahe e ongoongoleleí. Ko e hā ʻoku fie maʻu ke tau ngāue fakafāmili ki aí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ko ‘ení ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Fekumi, Fakalaulauloto, mo Lotu,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66; vakai, “Ngaahi Fakakaukau ki hono Fakatupulaki Hoʻomou Ako Fakafāmili e Folofolá.”

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e folofolá ki hoʻo moʻuí. Hili hano lau ha potufolofola, kole ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau vahevahe ha ngaahi founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e potufolofola ko iá ki heʻenau moʻuí. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo vahevahe ʻa e founga ne tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Laumālié ʻi he ngaahi founga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–13.

ʻĪmisi
Siosefa mo Hailame Sāmita

Siosefa mo Hailame Sāmita, tā ʻe Ken Corbett

Paaki