Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
25–31 Sānualí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–9: “Ko ʻEni ʻa e Laumālie ʻo e Fakahaá”


“25–31 Sānualí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–9: ‘Ko ʻEni ʻa e Laumālie ʻo e Fakahaá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“25–31 Sānualí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–9,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
tangata tohi ʻoku tohi ʻi ha laʻipepa

25–31 Sānualí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–9

“Ko ʻEni ʻa e Laumālie ʻo e Fakahaá”

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoní kiate kitautolu ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3). ʻI hoʻo lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–9, lekooti ha faʻahinga ongo pē ʻokú ke maʻu.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1828, naʻe tali ʻe ha faiako kei talavou ko ʻŌliva Kautele ha ngāue fakafaiako ʻi Manisesitā, Niu ʻIoke, peá ne nofo mo e fāmili ʻo Lusi mo Siosefa Sāmita ko e Lahí. Naʻe ʻosi fanongo talanoa pē ʻa ʻŌliva fekauʻaki mo ʻena tamasiʻi ko Siosefá, naʻe lolotonga nofo ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, pea naʻe loto ʻa ʻŌliva, naʻá ne lau ko ha taha fekumi ia ki he moʻoní, ke ne ʻilo lahi ange. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he fāmili Sāmitá ha ngaahi ʻaʻahi mei he kau ʻāngeló, ha lekooti fakakuonga muʻa, pea mo e meʻafoaki ke liliu lea ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe ofo ʻa ʻŌliva. ʻOku moʻoni nai? Naʻe ʻoange ʻe Lusi mo Siosefa ko e Lahí ha faleʻi ʻoku kaunga tonu ki ha taha pē ʻoku fekumi ki he moʻoní: lotu mo kole ki he ʻEikí.

Naʻe fai ia ʻe ʻŌliva, pea tali ʻe he ʻEikí, ʻo ʻomi ha nonga mo ha fakamahino ki he fakakaukau ʻa ʻŌlivá. Naʻe ʻilo ʻe ʻŌliva, ʻe lava ke fakafoʻituitui ʻa e fakahaá—ko ha meʻa te ne ako lahi ki ai ʻi he ngaahi māhina ka hokó. ʻOku ʻikai maʻá e kau palōfitá pē ʻa e fakahaá; ʻoku maʻa ha taha pē ia ʻoku loto holi ke maʻu mo fekumi ki aí. Naʻe teʻeki ke ʻilo ʻe ʻŌliva e meʻa kotoa, ka naʻe feʻunga pē ʻene ʻiló ke fakahoko ʻene sitepu hono hokó. Naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ha meʻa mahuʻinga ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita, pea naʻe loto ʻa ʻŌliva ke kau ai.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–9, vakai, Kau Māʻoniʻoni, 1:58–64; “Days of Harmony” (vitiō, ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6; 8–9

ʻOku folofola mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate au ʻo fakafou ʻi he “Laumālie ʻo e moʻoní.”

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829, naʻe fononga ai ʻa ʻŌliva Kautele ki Hāmoni peá ne loto fiemālie ke hoko ko e tangata tohi ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná. Kuo mamata ofi ʻeni ʻa ʻŌliva ki he anga ʻo e maʻu fakahā ki he liliu leá. Naʻe fiefia ʻi he aʻusia naʻá ne maʻú, peá ne fifili pe ʻe lava ke tāpuakiʻi ʻaki ia e meʻafoaki ke liliu leá. Naʻe fakangofua ia ʻe he ʻEikí ke ne feinga ke liliu lea, ka naʻe foʻou kia ʻŌliva ʻa e maʻu fakahaá, pea naʻe ʻikai ola lelei ʻene feingá. Naʻe kei lahi e meʻa ke ne akó, pea ʻoku fakamatala ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6, 8, mo e 9 naʻe hoifua ʻa e ʻEikí ke akoʻi ia.

ʻI hoʻo lau e ngaahi vahe ko ʻení, fakatokangaʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá. ʻOku fekauʻaki fēfē nai ʻEne folofolá mo ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu—pe ngaahi aʻusia te ke fie maʻu?

Hangē ko ʻení, ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:5–7; 8:1; 9:7–8 fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate koe kimuʻa peá Ne fakahā atu Hono finangaló?

Ko e hā ʻokú ke ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–17, 22–24; 8:2–3; 9:7–9 fekauʻaki mo e ngaahi founga kehekehe ʻe ala hoko mai ai ʻa e fakahaá?

ʻOku toe ʻi ai nai mo ha meʻa kehe ʻokú ke ako fekauʻaki mo e fakahaá mei he ngaahi vahe ko ʻení?

Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e fakahaá, vakai, Lāsolo M. Nalesoni, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 93–96; Julie B. Beck, “Pea ki he Kau Kaunangá Te u Huaʻi Foki Hoku Laumālié ʻi he Ngaahi ʻAho Ko iá,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 10–12. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e “meʻafoaki ʻo ʻĒloné” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he vahe 8, vakai, “Oliver Cowdery’s Gift,” Revelations in Context, 15–19.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:18–21, 29–37

Sio kia Kalaisi ʻi he fakakaukau kotoa pē.

Neongo naʻe ʻosi aʻusia ʻe Siosefa ha “ngaahi tūkunga faingataʻa” lolotonga hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:18), ʻoku ngali naʻe ʻikai ke ne ʻilo mo ʻŌliva e faingataʻa ʻe iku ki ai e ngaahi tūkunga ko iá he ngaahi taʻu hono hokó. Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí, pea ʻokú Ne ʻafioʻi foki mo e ngaahi faingataʻa ʻi ho kahaʻú. ʻE lava foki ke tokoniʻi kimoutolu ʻe Heʻene faleʻi kia Siosefa mo ʻŌliva ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:18–21, 29–37. Ko e hā ha ongo naʻe mei maʻu ʻe Siosefa mo ʻŌliva hili ʻena fanongo ki he ngaahi lea ko ʻení? Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku tokoni atu ke ke falala ki he ʻEikí? ʻE anga fēfē haʻo hanga lahi ange kia Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí?

ʻĪmisi
ʻŌliva Kautele

ʻŌliva Kautele, tā ʻe Lewis A. Ramsey

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–7; 9:3, 7–14

“Hangē ko e meʻa ʻokú mo holi ke mo maʻu meiate aú, ʻe pehē ʻa hono fai kiate kimouá.”

Fakatokangaʻi ange ʻa e tuʻo lahi e ʻasi ʻa e ongo foʻi lea “holi” pe “ngaahi holí” ʻi he vahe 6 mo e 7. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ongo vahe ko ʻení fekauʻaki mo hono fakamahuʻingaʻi ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi holí? Fai kiate koe ʻa e fehuʻi ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7:1: “Ko e hā ʻokú ke fie maʻú?”

Naʻe ʻikai fakahoko ha taha ʻo e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa ʻŌliva Kautelé—ke liliu lea ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá. ʻI hoʻo lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:3, 7–14, ko e hā ha ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻe ala tokoni atu ʻi he taimi ʻoku ʻikai hoko ai hoʻo ngaahi holi māʻoniʻoní?

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:8; Tāleni H. ʻOakesi, “Holi ʻo e Lotó,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 42–45.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:7, 13.Te ke tokoni fēfē ki ho fāmilí ke mahino kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻi he moʻui taʻengatá ʻa e “koloaʻia” moʻoní? (veesi 7). Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau faʻu ha paʻanga loi pea tohi pe tā ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki lahi kuo maʻu ʻe homou fāmilí koeʻuhí ko e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:15, 22–23; 8:2–3; 9:7–9.ʻE lava ke hoko hoʻo lau e ngaahi veesi ko ʻeni fekauʻaki mo e founga naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ko ha faingamālie lelei ke vahevahe ai mo ho fāmilí ʻa e founga kuó Ne folofola atu ai kiate koé.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36–37.ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí e ngaahi founga te nau lava ʻo “failelei” aí, naʻa mo e taimi ʻoku nau ongoʻi manavahē aí. ʻE toe lelei foki ke mou mamata kotoa pe ʻi ha konga pē ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipeni “ ʻOua ʻe Puputuʻú” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 18–21). ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke “sio pē kia [Kalaisi] ʻi he fakakaukau kotoa peé”? (veesi 36). Ko e hā mo ha toe ngaahi sīpinga kehe ʻo ha kakai ne nau tafoki ki he ʻEikí ke ikunaʻi ʻa e veiveiuá mo e manavasiʻí? (hangē ko ʻení, vakai, ʻĒseta 4; ʻAlamā 26:23–31).

Tokatēline mo e Ngaahi Fuakava 8:10.ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke vahevahe ai e founga kuo fakamālohia ai koe mo ho fāmilí ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau “kole ʻi he tui”? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia mei he fekumi ki ha ngaahi tali pe tokoni ʻi he tuí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Feinga Faitotonu,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 80.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi leʻo ʻo hono fakafoki mai e ongoongoleleí

Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻI ʻEpeleli 1829, ʻi he māhina naʻe maʻu ai e vahe 6–9 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko e tefitoʻi ngāue ʻa Siosefa Sāmitá ko hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hono kole kimui kia Siosefa ke ne fakamatalaʻi e founga naʻe liliu ai e lēkooti ko ʻení, naʻá ne pehē “naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke fakahā ki māmani ʻa e meʻa kotoa pē.”1 Naʻá ne faʻa pehē pē naʻe liliu ia ʻi he “meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”2

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ha ngaahi fakaikiiki lahi fekauʻaki mo e founga ʻo hono liliu fakaofó, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata kikite ia, naʻe tokoniʻi ʻe he ngaahi meʻangāue naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá: ʻa ia ko ha ongo maka sioʻata naʻe ui ko e ʻŪlimi mo e Tūmemi pea mo ha maka ʻe taha naʻe ui ko e maka kikite.3

ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení, mei ha niʻihi ne nau siotonu he founga liliú, e fakamoʻoni ʻa Siosefá.

ʻĪmisi
Ko e puha papa ʻa Hailame Sāmita naʻe faʻo ai e ʻū lauʻi peleti koulá

ʻOku pehē ko e puha ko ʻeni ʻa Hailame Sāmitá, naʻe fakaʻaongaʻi ia ke fūfuuʻi fakataimi ai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

ʻEma Sāmita

ʻĪmisi
ʻEma Sāmita

“ʻI he taimi naʻe liliu ai ʻe hoku husepānití ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku hiki hano konga, ʻi heʻene lau mai ʻa e sētesi takitaha, foʻi lea ki he foʻi lea, pea ʻi heʻene aʻu ki ha ngaahi hingoa ne ʻikai ke ne lava ʻo puʻakí, pe ngaahi foʻi lea lōloa, naʻá ne sipela leʻo lahi kinautolu, pea lolotonga ʻeku hiki kinautolú, kapau ne hala ʻeku sipelá, naʻá ne taʻofi au pea fakatonutuonu ʻeku sipelá neongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo sio ki he anga ʻeku tohi kinautolu ʻi he taimi ko iá. Naʻa mo e foʻi lea ko e Selá naʻe ʻikai ke ne lava ʻo puʻaki ʻi he fuofua taimí, ka naʻá ne sipela ia, peá u puʻaki ange ia ki ai.”4

“Naʻe faʻa tuku ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he funga tēpilé ʻo ʻikai fūfuuʻi, pea kofukofu ʻaki ha kiʻi konga tupenu ʻufiʻufi tēpile ne u ʻoange ke kofukofu ʻaki. Naʻe tuʻo taha ʻeku ala ʻo ongoʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻi hono hili ko ia ʻi he funga tēpilé, ʻo ala ki hono tapá mo e fuó. Naʻe ngali peluki-ngofua hangē ko ha laʻipepa matolú, pea naʻe ngahaha tatau mo e ukameá ʻi hono ueʻi ʻo e tapá ʻaki e motuʻa tuhú, ʻo hangē ko hono faʻa huke ʻaki ʻe ha taha hono motuʻa tuhú ʻa e tapaʻi peesi ʻo ha tohí. …

“Ko ʻeku tuí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e moʻoni fakalangi ia—ʻoku ʻikai haʻaku toe veiveiua ki ai. ʻOku ou fiemālie ʻi he ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo liliu ʻa e ʻū lauʻi pēsí kapau ne ʻikai ke ueʻi fakalaumālie ia; he ko e taimi ne u hoko ai ko e sikalaipe [ʻa Siosefá], ʻe lau mai [ʻe Siosefa] ʻi ha ngaahi houa lahi ʻa e ngaahi meʻa ke u hikí; pea ʻi heʻene foki mai hili haʻane maʻumeʻatokoni, pe hili hano fakahohaʻasi, te ne toe kamata pē mei he meʻa ko ia ne ngata aí, ʻo ʻikai toe vakai ki he tohí pe toe lau ange hano konga ki ai. Ko ha meʻa angamaheni ʻeni naʻá ne fai. Ne mei ngali ange mo ha tangata naʻe ako ke ne fai ʻeni; pea, ko hono fai ʻeni ʻe ha taha taʻeʻilo mo taʻeako hangē ko iá, ne mātuʻaki taʻemalava pē ia.”5

ʻĪmisi
Ko e tokoni ʻa ʻEma Sāmita ki he liliú

Tā ʻo ʻEma mo Siosefa Sāmitá, tā ʻe Michael T. Malm

ʻŌliva Kautele

ʻĪmisi
ʻŌliva Kautele

“Naʻá ku tohi ʻaki ʻeku peni pē ʻaʻaku ʻa e kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná (tukukehe ha ngaahi peesi siʻi) ʻi hono lea mai ʻaki ia ʻe he ngutu ʻo e Palōfitá ʻi heʻene liliu ia ʻaki e meʻafoaki mo e mafimafi ʻo e ʻOtuá, ʻaki e ʻŪlimí mo e Tūmemí, pe, ko hono ui ʻi he tohí, ʻko e kau fakatonulea māʻoniʻoní.’ Naʻá ku mamata peá u ala ʻaki hoku ongo nimá ki he ʻū lauʻi peleti koula ʻa ia ne liliu mei aí. Naʻá ku mamata foki ki he ongo maka liliu leá.”6

Ngaahi Fakamatalá

  1. Minutes, 25–26 October 1831,” Minute Book 2, 13, josephsmithpapers.org.

  2. ʻI he “Church History,” Times and Seasons, Mar. 1, 1842, 707; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 511.

  3. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, “Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; Richard E. Turley Jr., Robin S. Jensen, and Mark Ashurst-McGee, “Joseph the Seer,” Ensign, Oct. 2015, 48–55.

  4. ʻI he Edmund C. Briggs, “A Visit to Nauvoo in 1856,” Journal of History, vol. 9, no. 4 (Oct. 1916), 454; quoted in Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 62.

  5. ʻI he “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290; naʻe fakaleleiʻi e sipelá ke fakaonopooni.

  6. ʻI he Reuben Miller journal, Oct. 21, 1848, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá, fakaʻilonga leá, mo e mataʻitohi lahí ke fakaonopooni.

ʻĪmisi
Ko hono liliu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá

Naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha meʻa lahi ʻi heʻena liliu e ʻū lauʻi peleti koulá.

Paaki