Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
11–17 Sānuali. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–65: “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú ki Heʻenau Ngaahi Tamaí”


“11–17 Sānualí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–65: ‘ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú ki Heʻenau Ngaahi Tamaí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“11–17 Sānualí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–65,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
Hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá

Naʻá Ne Ui Au ʻAki Hoku Hingoá, tā fakatātaaʻi ʻe Michael Malm

11–17 Sānuali

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–65

“ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú ki Heʻenau Ngaahi Tamaí”

ʻE lava ke akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke lau ai e folofolá—ʻo aʻu pē ki ha folofola kuó ke toutou lau kimuʻa. Ko ia, mateuteu ki ha ngaahi fakakaukau mo ha ueʻi fakalaumālie foʻou.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kuo taʻu ʻeni ʻe tolu talu mei he hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita ʻi he vaoʻakaú, ka naʻe teʻeki ke toe maʻu ʻe Siosefa ha ngaahi fakahā kehe talu mei ai. Naʻe kamata ke ne fifili ki hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Naʻá ne fakahoko ha ngaahi fehalaaki, mo ne ongoʻi halaia, ʻo tatau mo kitautolu kotoa. Ka naʻe kei ʻi ai pē ha ngāue ʻa e ʻOtuá maʻana ke ne fakahoko. Pea ko e ngāue naʻe ui ʻa Siosefa ke ne faí ʻoku fehokotaki ia mo e meʻa ʻoku kole ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. Naʻe ʻomi ʻe Siosefa e Tohi ʻa Molomoná; ko e hā kuo kole mai ke tau fai ʻaki iá? Naʻe maʻu ʻe Siosefa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke liliu e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí; ʻoku liliu fēfē hotau lotó ki heʻetau ngaahi kuí? Naʻe fakahā kia Siosefa ha ngaahi kikite ʻe vave ke fakahoko; ko e hā ʻetau tokoni ʻe fai ke fakahoko kinautolú? Ko e taimi ʻoku tau kau ai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, te tau lava ʻo ʻamanaki ke fehangahangai mo e fakafepakí pea naʻa mo e fakatangá, ʻo hangē ko ia ne hoko ki he Palōfitá. Ka te tau lava foki ʻo tui ʻe ngaohi kitautolu ʻe he ʻEikí ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú, hangē ko ia naʻá ne fai kia Siosefá.

Vakai foki, Kau Māʻoniʻoní, 1:20–48.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–33

ʻOku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá maʻaku ke u fakahoko.

‘I hoʻo lau e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–33, fakakaukau ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke ke fakahoko, hangē ko ia naʻá Ne fai kia Siosefa Sāmitá. Fakalaulauloto ki he fakaafe ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “Kole ki hoʻomou Tamai Hēvaní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pe ko e hā ʻEne ongo kiate kimoutolu mo homou misiona ʻi he māmaní. Kapau te mou kole ʻi he loto moʻoni, ʻe fanafana atu e Laumālié ʻi ha vahaʻataimi ʻa e ngaahi moʻoni liliu moʻuí kiate kimoutolu. … ʻOku ou palōmesi atu ko e taimi te ke kamata ai ke maʻu ha kihiʻi konga ʻo e meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe hoʻo Tamai Hēvaní mo e meʻa ʻoku falala atu ke ke fai Maʻaná, he ʻikai toe tatau hoʻo moʻuí.“(Hoko ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni” [fakataha lotu fakamāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 10 Sānuali, 2016], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

Te ke ala ongoʻi he taimi ʻe niʻihi hangē ko ia ne hoko kia Siosefa ʻi he veesi 28–29. Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Siosefá fekauʻaki mo e meʻa ke fai ʻi he taimi ʻoku ʻikai fenāpasi ai hoʻo tōʻongá mo e ngāue kuo kole ʻe he ʻOtuá ke ke faí?

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34–65

ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa “hono kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá.”

‘I hoʻo lau e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34–65, fakakaukau pe ko e hā ha fakaikiiki ʻi he ngaahi vēsí ni ʻe makehe kiate koe kapau kuo teʻeki ke ke fanongo kimuʻa ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI hoʻo hoko ko ha taha tuí, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e fakamatala ko ʻení ki hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

Fakakaukau ki he founga ʻoku fakahoko ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná e kikite ʻi he ʻĪsaia 29:4, 11–18.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–41

Naʻe fakahoko ʻe he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí e ngaahi kikite ʻo e kuongamuʻá.

Naʻe lau ʻe Molonai kia Siosefa ha ngaahi kikite lahi mei he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, hangē ko e ʻĪsaia 11; Ngāue 3:22–23; mo Sioeli 2:28–32. Ko e hā ka mahuʻinga ai ke ʻilo ʻe Siosefa e ngaahi kikite ko ʻení? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke ke ʻiló?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

Ko e hā naʻe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiaá?

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi e ʻuhinga kuo talaʻofa ai e ʻEikí ke fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiaá. Ko ha palōfita maʻongoʻonga ʻa ʻIlaisiā pea naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ha mālohi lahi kiate ia. Naʻá ne maʻu e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú: naʻá ne maʻu e mālohi ʻo e fai silá, ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻi māmani pea toe nonoʻo ʻi he langí” (“Hearts Bound Together,” Ensign pe Liahona, Mē 2005, 78).

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16; David A. Bednar, “Tuku Ke Langa ʻa e Falé Ni ki Hoku Hingoá,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 84–87.

ʻĪmisi
Temipale Palmyra New York ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú

Temipale Palmyra New York. ‘Oku silaʻi e ngaahi fāmilí ʻi he temipalé ʻe he mālohi ne fakafoki mai ʻia ʻIlaisiaá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke liliu hoku lotó ki heʻeku ngaahi kuí.

Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi foʻi lea hangē ko e “tō,” “loto,” mo e “liliu” ‘i he konga ko ʻení kau ki he misiona ʻo ʻIlaisiaá mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻá ne fakafoki maí? Kuó ke ongoʻi fēfē ha liliu ho lotó ki hoʻo ngaahi kuí? Fakakaukauʻi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo aʻusia lahi ange e ngaahi ongo peheé. Mahalo te ke lava ʻo kole ki hao kāinga ke ne vahevahe atu ha talanoa kau ki ha taha ʻo hoʻo ngaahi kuí—pea ʻe lelei ange, kapau te ke lekooti ia. Mahalo te ke lava ʻo kumi haʻo kui kuo pekia naʻe teʻeki ke ne maʻu e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí pea fakahoko e ngāue ko iá ʻi he temipalé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafamilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28–29.Naʻe fēfē e ongo ʻa Siosefa Sāmita kau ki heʻene ngaahi fehalaākí? Ko e hā naʻá ne fai fekauʻaki mo e ngaahi ongo ko iá? Ko e hā ʻoku tau ako meiate ia fekauʻaki mo e meʻa ke fai ʻi haʻatau fakahoko ha ngaahi fehalaaki?

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33–54.Te ke lava ʻo kole ki ha mēmipa ʻo e fāmilí ke ne lau leʻolahi tuʻo fā ha konga pe ko e kotoa ʻo e pōpoaki ʻa Molonaí mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33–42 (he naʻe tuʻo fā hono fakahoko ange ʻe Molonai e pōpoaki ko ʻení). ʻI he vahaʻa ʻo e laukonga takitaha, kole ki he kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau manatuʻi mei heʻene pōpoakí, ʻo ʻikai toe sio ki he folofolá. Ko e hā ka toutou fai ai ʻe he ʻEikí ha pōpoaki mahuʻinga ʻo tuʻo lahi? Ko e hā mo ha toe ngaahi founga kehe ʻoku toutou akoʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2.Ke tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú e “ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí,” te mou lava ʻo lau fakataha e ʻĒpalahame 2:9–11 pe mamata ʻi he foʻi vitiō “Kau Fakamoʻoni Makehe ʻo Kalaisí—Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni” (ChurchofJesusChrist.org). Feinga ke ‘iloʻi e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtuá ko e konga ʻo ʻEne fuakava mo ʻĒpalahamé. ʻE fēfē haʻatau “tō” e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi hotau lotó?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2–3.Ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke liliu honau lotó ki heʻenau ngaahi tamaí (pe ngaahi kuí), te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau ako kau ki haʻanau kui pea vahevahe e meʻa naʻa nau akó mo e toenga ʻo e fāmilí. Ko e hā ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau ako kau ki he kau mēmipa ʻo hotau fāmilí mo fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻanautolú? ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu ʻi heʻetau kau atu ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé? (vakai, Teili G. Lenilani, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 46–49).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Tohi Hohokó—ʻOku ou Fai Ia,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 100.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fakaʻaongaʻi e ngaahi tokoni ki he ako folofolá ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi meʻangāue hangē ko e futinoutí, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, mo e ChurchofJesusChrist.org ke mahino lelei ange kiate kimoutolu ʻa e kakai, ngaahi meʻa naʻe hoko, mo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he folofolá.

ʻĪmisi
Ko hono ʻoange ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peleti koulá

Ko e Maʻu ʻe Siosefa e ʻŪ Lauʻi Peletí, tā ʻe Gary E. Smith

Paaki