Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
5 ʻEpelelí–11 ʻEpelelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–36: “ʻOku Ui Kimoutolu Ke Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí”


“5 ʻEpelelí–11 ʻEpelelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–36: ‘ʻOku Ui Kimoutolu Ke Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“5 ʻEpelelí–11 ʻEpelelí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–36,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
kau fuofua faifekau ‘o e Siasi

5 ʻEpelelí–11 ʻEpelelí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–36

“ʻOku Ui Kimoutolu ke Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí”

Te tau lava ʻo maʻu ʻi he folofolá ha ngaahi ʻilo ki hotau ngaahi tūkunga makehé. Kole ki he ʻEikí ke tokoni atu ke maʻu ha pōpoaki naʻe fakataumuʻa kiate koe ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–36.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe hoko ʻa Paʻale P. Pālati ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha māhina pē ʻe taha feʻunga mo hono ui ia “ki ha feituʻu maomaonganoa” ke malanga ʻaki e ongoongoleleí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32:2). Ne toe siʻisiʻi ange ai e taimi ne hoko ai ʻa Tōmasi P. Maasi ko ha mēmipá ʻi hono fakahoko ange ki aí, “Kuo hokosia ʻa e houa ʻo hoʻo ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:3). Ne toki papitaiso pē foki mo ʻOasoni Pālati, ʻEtuate Patilisi, mo ha niʻihi tokolahi kehe ʻi hono maʻu honau uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú. Mahalo ko e taimi ko ʻení ne fai pē ʻo fakatatau mo e fie maʻú—he ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1830, ne teʻeki ai ha taha kuo laka hake he māhina ʻe onó ʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí. Ka ‘oku ʻi ai foki ha lēsoni ʻi he sīpinga ko ʻení maʻatautolu he ʻahó ni: kapau ʻoku lahi feʻunga hoʻo ʻiló ke tali e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻaki haʻo papitaiso, ta ʻoku feʻunga hoʻo ʻiló ke ke vahevahe ia mo ha niʻihi kehe. ʻIo, ʻoku tau fie maʻu kotoa ke fakalahi ʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí, ka kuo teʻeki teitei momou e ʻOtuá ke ui ʻa e kau “taʻeakó” ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:13). Ko hono moʻoní, ʻokú Ne fakaafeʻi kitautolu kotoa ke, “Fakaava [hotau] ngutú ke fakahā ʻa [ʻeku] ongoongoleleí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:5). Pea ʻoku tau fakahoko lelei taha ia ʻo ʻikai ʻaki hotau potó mo e taukeí kae “ʻaki ʻa e mālohi ʻo [e] Laumālié” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35: 13).

Vakai foki, The Faith and Fall of Thomas Marsh,” “Ezra Thayer: From Skeptic to Believer,” “Orson Prattʻs Call and Serve,” Revelations in Context, 54–69.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–36

Kuo uiuiʻi au ke malanga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke maʻu ha uiuiʻi ke hoko ko ha faifekau pe ʻikai, ka ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke vahevahe ʻEne ongoongleleí, pea ko e konga lahi ʻo ʻEne ngaahi lea ki he kau fuofua faifekau ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻoku ʻuhinga foki ia kiate koe. ʻI hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–36, hiki e meʻa ʻokú ke ako kau ki he ui ke malanga ʻaki e ongoongoleleí. Te ke lava ʻo lisi e ngaahi meʻa ʻoku kole ʻe he ʻEikí mei Heʻene kau faifekaú (hangē ko ʻení, vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:8) mo ha lisi ʻe taha ʻo e ngaahi meʻa kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí maʻanautolú (hangē ko ʻení, vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:11).

‘E fakalotolahiʻi fēfē ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku lolotonga ngāue pe teuteu ke ngāue fakafaifekau malanga pe ngāue falafaifekau tokoni ʻi he Siasí? Ko e hā ʻokú ke ʻilo ʻokú ne ueʻi koe ke ke vahevahe e ongoongoleleí?

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:13–15; Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “ ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakamāmani-lahi maʻá e toʻutupú, Sune 3, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org; Silvia H. Allred, “Ko ia Ke ʻAlu ʻa Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2008, 10–12.

ʻĪmisi
ko ha ongo faifaifekau ʻokú na faiako

Ko e kau faifekau kotoa pē kitautolu maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Tokāteline mo e Ngahai Fuakava 31:1–2, 5–6, 9, 13

‘E lava ke tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻi heʻeku fetuʻutaki mo hoku fāmilí.

Ne fefaʻuhi e ngaahi fāmili ʻo e 1830 tupú mo e ngaahi palopalema tatau ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fāmili he ʻaho ní. Ko e hā ha ngaahi fakahinohino mo ha talaʻofa ne foaki ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Maasi fekauʻaki mo hono fāmilí? ʻE tokoni fēfē ʻEne ngaahi folofolá kiate kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí?

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange kau kia Tōmasi B. Maasi, vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:79–80, 119–20.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3235

Naʻe kovi nai e ngāue fakafaifekau ki he kakai Leimaná?

ʻI he mavahe ʻa ʻŌliva Kautele, Pita Uitemā ko e Siʻí, Paʻale P. Pālati, mo Saipa Pitasoni ke malanga ki he kau ʻInitia Kula ʻi he hihifo ʻo Mīsulí, naʻa nau tui ne nau fakahoko ai e ngaahi kikite ʻi he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo hono maʻu ʻe he kau Leimaná ʻa e ongongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (vakai, hangē ko ʻení, 1 Nīfai 13:34–41; ʻĪnosi 1:11–18). Ka ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú, neongo ne nau fetuʻutaki lelei mo ha ngaahi kulupu ʻe niʻihi, ne ʻikai ke nau papitaiso ha ʻInitia Kula ʻe toko taha. Ka kuo nau papitaiso ha toko teau tupu ofi ki Ketilani, ʻOhaiō, ʻa ia naʻa nau kiʻi nofo ai ʻi heʻenau fononga ki Mīsulí. Ne kau ʻi he kau papi ului ko iá ha kau taki lelei ki he kahaʻu ʻo e Siasí, ne kau ai ʻa Sitenei Likitoni, pea hoko kimui ʻa Ketilani ko ha feituʻu tānakiʻanga mahuʻinga ki he Siasí. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he aʻusiá ni fekauʻaki mo e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué?

Vakai foki, “A Mission to the Lamanites,” Revelations in Context, 45–49.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:12–18

Kapau ʻe langa ʻeku moʻuí ʻi he ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí, he ʻikai ke u tō.

Naʻe fakataumuʻa ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33 kia Notelopi Suiti pea mo ʻĒsela Teia, ko e ongo toki ului foʻou. Naʻe mavahe ʻa Notelopi mei he Siasí hili pē hono ʻomi e fakahā ko ʻení. Naʻe ngāue faivelenga ʻa ʻĒsela ʻi ha vahaʻa taimi, ka naʻe toe iku pē ʻo hē. ʻE lava ʻo hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei ke vakaiʻi ai e mālohi hoʻo langa “ʻi he maka” (veesi 13) ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻi he ʻū veesi ko ʻení te nau tokoni ke ke kei tuitala ai pē ki he Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:2.‘Oku fēfē ʻetau ngāue ko e fāmili ʻi he tokanga ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e “ngaahi meʻa ʻo e māmaní”?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31.‘I hoʻo lau e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Tōmasi B. Maasi fekauʻaki mo hono fāmilí, te mou lava ʻo talanoa ki he ngaahi tāpuaki kuo maʻu ʻe homou fāmilí tuʻunga ʻi he ngāue fakafaifekaú. Te mou lava foki ke hivaʻi ha himi ʻoku fekauʻaki mo ia, hangē ko e “Te u Fai Ho Finangaló” (Ngaahi Himi, fika. 171). Kuo founga fefē hano tāpuekina ho fāmilí ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:7–10.Ko e hā ha tala fakatātā naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi vēsí ni ke fakamatalaʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí? Ko e hā mo ha ngaahi toe ʻata pe lea fakatātā ʻe lava ʻo fakakaukauʻi ʻe homou fāmilí? Mahalo naʻa lava ʻo tokoni e ngaahi ʻatá ni ke fakakaukauʻi ai ʻe homou fāmilí ha ngaahi founga ke vahevahe ai e ongoongoleleí. ʻE lava ke fakaiku e fealeaʻaki ko ʻení ki ha palani ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Fakakaukau ke mou fakafaivaʻi ha ngaahi tūkunga ʻe ala hoko.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34:10.Fili ha kupuʻi lea mei he veesi 10, pea fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e fāmilí ke ne fanafana ia ki ha taha. ʻE ala feinga ʻa e toenga ʻo e kau mēmipa e fāmilí ke mateʻi ʻa e kupuʻi leá. Hili ia pea kole ki ha mēmipa ʻo e fāmilí ke ne lea leʻo lahi ʻaki e kupuʻi leá. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ʻekitivitií ni ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga hono fekau ʻe he ʻEikí ke “hiki hake hotau leʻó”?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki he akoʻi ʻo e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ko ‘ení ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ ‘Oku Ou ʻAmanaki ʻe Ui Au,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 91.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi leʻo ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí

Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Kau Fuofua Papi Uluí

Kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí, ne folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku hina ʻa e ngoué ki he utu-taʻu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:4). Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he ngaahi māhina naʻe hoko atú, ʻi hano tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ha kau fekumi ki he moʻoní ke nau ʻiloʻi e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Ne hoko ha tokolahi ʻo e kau fuofua papi ului ko ʻení ko ha meʻangāue ʻi hono fakatoka e fakavaʻe ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi talanoa ʻo ʻenau uluí kiate kitautolu he ʻahó ni. Ko e tui naʻa nau fakahāʻí ko e tui tatau pē ia ʻoku tau fie maʻu ke tau ului ai ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻApikale Kalakini Leonati

Ko e taimi naʻe taʻu tolungofulu tupu ai ʻa ʻApikale Kalakini Leonatí, naʻá ne ongoʻi ha holi ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Naʻá ne faʻa lau e Tohi Tapú, pea ʻaʻahi ha kakai mei he ngaahi siasi faka-Kalisitiané ki hono ʻapí, ka naʻá ne puputuʻu pe ko e hā naʻá ne fakafaikehekeheʻi e ngaahi siasí. Naʻá ne pehē “ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻá ku toʻo ai ʻeku Tohi Tapú peá u ʻalu ki he vao ʻakaú, ʻou tūʻulutui ai.” Naʻá ne lotu tāumaʻu ki he ʻEikí. Naʻá ne pehē, “ʻI he taimi pē ko iá ne u mamata ai ki ha vīsone, pea naʻe fakaholoholo tahataha mai ha ngaahi siasi kehekehe ʻo fakalaka hake ʻiate au, pea naʻe ui mai ha leʻo kiate au, mo pehē: ‘ʻOku langa kinautolú ni ke maʻu ha tupu.’ Hili ia, pea naʻá ku lava ke mamata ki ha maama lahi, pea ui mai ha leʻo mei ʻolunga: ‘Te u fokotuʻu hake ha kakai ʻa ia te u hōifua ke maʻu maʻaku mo tāpuekina.’” Hili ha taimi nounou mei ai, kuo fanongo ʻa ʻApikale fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Neongo naʻe teʻeki ke maʻu haʻane tatau, ka naʻá ne fekumi ke “ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e tohí ni, ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” pea ne “ongoʻi ʻi he taimi pē ko iá ʻoku nofoʻia ia.” Ko e taimi naʻe fāifai peá ne lava ai ʻo lau e Tohi ʻa Molomoná, kuó ne ʻosi mateuteu ia ke tali ia.” Naʻe papitaiso ia mo hono husepāniti ko Laimaní ʻi he 1831.1

Tōmasi B. Maasi

ʻI he kei tāutaha ʻa Tōmasi B. Māsí, naʻá ne ako e Tohi Tapú mo kau ki ha siasi faka-Kalisitiane. Ka naʻe ʻikai ke fiemālie, fāifai pea holomui mei he ngaahi siasí kotoa. Naʻá ne pehē “Naʻá ku maʻu ha konga ʻo e laumālie ʻo e kikité peá u talaange [ki ha taki fakalotu] ʻoku ou ʻamanaki ki ha siasi foʻou, te ne maʻu ʻa e moʻoni haohaoá.” Ne ʻikai fuoloa mei heni kuo maʻu ʻe Tōmasi ha ueʻi fakalaumālie ke ne mavahe mei hono ʻapi ʻi Positoni, Masasūsetí, ʻo fononga fakahihifo. Hili haʻane nofo māhina tolu ʻi he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké ʻoku teʻeki ke ne maʻu e meʻa naʻe fekumi ki aí, naʻe foki leva. Lolotonga ʻene fonongá, ne fehuʻi ange ʻe ha fefine kia Tōmasi pe kuó ne fanongo ʻi he “Tohi Koula ne maʻu ʻe ha talavou ko Siosefa Sāmita.” Naʻe maʻu ʻene tokangá e fakakaukaú ni, pea fononga leva ʻa Tōmasi ki Palemaila ʻo talanoa mo Māteni Hālisi ʻi he fale pākí, feʻunga ia mo hono tuku mai e ʻuluaki peesi ʻe 16 ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei hono pākí. Naʻe fakangofua ʻa Tōmasi ke ne ʻave ha tatau ʻo e ngaahi peesi ʻe 16 ko iá, pea naʻá ne ʻave ia ki ʻapi ki hono uaifi ko ʻIlisapetí. Naʻá ne manatu ʻo pehē “Naʻá ne fiefia lahi ʻi he tohí, ʻo ne tui ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá.” Ne hiki kimui ʻa Tōmasi mo ʻIlisapeti ki Niu ʻIoke mo ʻena fānaú pea papitaiso ai kinautolu.2 (Ke ma’u ha fakamatala lahi ange kia Tōmasi P. Maasi, vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31.)

Paʻale mo Fakafetaʻi Pālati

Naʻe talangofua ʻa Paʻale mo Fakafetaʻi Maasi ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻo tatau mo Tōmasi Maasi, ʻo tuku ʻena faama koloaʻia ʻi ʻOhaioó ʻo fakataumuʻa ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻene mahino kiate kinaua mei he Tohi Tapú. Hangē ko e fakamatala ʻe Paʻale ki hono tokouá, “Ne mālohi fau e ueʻi ʻa e laumālie ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi heʻeku fakakaukaú kimuí ni pea ʻikai lava ke u lava ʻo nonga.”3 ʻI heʻena aʻu ki he fakahahake ʻo Niu ʻIoké, ne maʻu ʻe Paʻale ha ueʻi ke na kiʻi nofo ʻi he feituʻú. Naʻe fakakaukau ʻa Fakafetaʻi ke hoko atu kae nofo ia. Naʻe talaange ʻe Paʻale ki ai. “ʻOku ʻi ai ha ngāue ke u fakahoko ʻi he vahefonuá ni, pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo e ngāué mo hono lóloa ke fakahoko aí; ka teu foki atu ʻo ka ʻosi.”4 Ko e feituʻu ia ne fuofua fanongo ai ʻa Paʻale ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku maʻu ha ongo makehe ki he tohí.”5 Naʻá ne kole ha tatau peá ne lau ia ʻi he poó kakato. ʻI he pongipongí, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni e tohí, mo fakamahuʻingaʻi ia ʻo “laka hake ʻi he ngaahi koloa kotoa ʻo e māmaní.”6 ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pē, kuo papitaiso ʻa Paʻale. Naʻe foki leva kia Fakafetaʻi, pea papitaiso mo ia foki. (Ki ha fakamatala lahi ange kau kia Paʻale P. Pālati, vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32.)

ʻĪmisi
Paʻale P. Palati

Tā valivali ʻo Paʻale P. Pālatí ʻe Jeffrey Hein

Sitenei mo Fīpē Likitoni

ʻI heʻene foki mei Niu ʻIoke ke ngāue fakafaifekau ʻi Mīsulí, ne afe ʻa Paʻale Pālati mo hono kaungā-ngāué ʻi Menitoa, ʻOhaiō, ʻi he ʻapi ʻo Sitenei mo Fīpē Likitoní—ko ha ongo kaungāmeʻa fuoloa ne maheni mo Paʻale ʻi heʻene ʻi ʻOhaioó. Ko Siteneí ko ha faifekau faka-Kalisitiane, pea naʻe hoko ʻa Paʻale he taimi ʻe taha ko ha taha ʻo hono kāingalotú mo ne lau ia ko ha taha faleʻi fakalaumālie. Naʻe talanoa fiefia ʻe Paʻale ki hono kaungāmeʻá kau ki he Tohi ʻa Molomoná mo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fekumi foki ʻa Sitenei ʻiate ia pē ki hano fakafoki mai ʻo e Siasi moʻoni naʻá ne ʻiloʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Foʻoú, neongo nae ʻuluaki veiveiua ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻa ko Paʻalé, “Ka te u lau hoʻo tohí, mo feinga ke fakapapauʻi pe ko e fakahā ia mei he ʻOtuá pe ʻikai.”7 Hili ha uike ‘e ua ʻo ʻena ako mo lotú, naʻe mahino kiate ia mo Fīpē fakatouʻosi naʻe moʻoni ʻa e tohí. Ka naʻe toe ʻiloʻi foki ʻe Sitenei ko ha feilaulau lahi ki hono fāmilí ke nau kau ki he Siasí. ʻOku mahino ʻe mole ʻene ngāue ko e faifekaú, fakataha mo hono tuʻunga fakasōsiale ʻi he koló. ʻI heʻena aleaʻi mo Fīpē e ngaahi meʻa ʻe ala hokó, ne lea ange ʻa Fīpē “Kuó u fakakaukau ki hono nunuʻá … pea ko hoku lotó ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e moʻui pe mate.”8

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku nau lue he sinoú

ʻAlu ki he Feituʻu Maomaonganoá, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett

Paaki