Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
7–13 Iuni. Mataupu Faavae ma Feagaiga 63: “O Le Mea e Sau mai Luga Ua Paia”


“7–13 Iuni. Mataupu Faavae ma Feagaiga 63: ‘O Le Mea e Sau mai Luga Ua Paia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“7–13 Iuni. Mataupu Faavae ma Feagaiga 63,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
fanua o Misuri

Spring Hill, Daviess County, Misuri, na saunia e Garth Robinson Oborn

7–13 Iuni

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63

“O Le Mea e Sau mai Luga Ua Paia”

Na fetalai mai le Alii, “E tou te maua le Agaga e ala i le tatalo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:64). Mafaufau e tatalo mo le Agaga ia taiala oe i au suesuega.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

Ua uma ona filifilia le tulaga mo le aai o Siona. Sa asia e taitai o le Ekalesia le eria ma faapaiaina o se nofoaga e faapotopoto i ai le Au Paia. E tusa ai ma le talafaasolopito o Iosefa Samita, “ua avea nei le laueleele o Siona ma mea faitino sili atu ona tāua i le vaaiga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 63, ulutala o le vaega). Ae peitai sa felanulanuai manatu e uiga ia Siona. E toatele le Au Paia sa naunau e amata ona faapotopoto atu i Misuri. I le isi itu, o tagata e pei o Ezra Booth sa le fiafia i le fanua o Siona ma sa faailoa atu lava o latou manatu. O le mea moni, ina ua toe foi atu Iosefa i Katelani mai Misuri, sa ia iloa ai, ua fetolofi atu le feeseeseai ma le liliuese i totonu o le Ekalesia a o malaga o ia. Sa o le tulaga lea na maua mai ai le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63 . O i, na fetalai mai ai le Alii e uiga i le faatauina mai o le fanua ma le me’i atu o le Au Paia i Misuri. Peitai i le i ai faatasi ma mataupu e faatino faapena, sa i ai ma se faamanatu na talafeauga lelei: “o Aʼu, o le Alii, Ou te tuu atu loʼu leo, ma ia usiusitaʼia” (fuaiupu e 5). O Lona siufofoga, o Lona finagalo, o Lana poloaiga—o ia mea uma na faapea ona “[sau] mai luga”—e le tatau ona faia ma le le talitonu po o le le manatu mamafa i ai. “Ua paia, ma e ao ona tautalagia ma le faaeteete” (fuaiupu 64).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:1–6, 32–37

O le toasa o le Alii ua mumū e faasaga i e e amioleaga ma e e fouvale.

Ina ua maua mai lenei faaaliga, sa feagai lava Iosefa Samita ma faitioga malolosi mai i nisi o tagata o le Ekalesia, o e sa faatautee ia te ia (tagai i le “Ezra Booth ma Isaac Morley,” Revelations in Context, 130–36). O a ni lapataiga na tuuina mai e le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:1–6, 32–37 e faatatau “i e e amioleaga ma e e fouvale”? O a auala ua avea ai ia lapataiga ma faamaoniga o le alofa o le Atua?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:7–12

E oo mai faailoga e ala i le faatuatua ma le finagalo o le Atua.

E le maua se faatuatua tumau i na’o faailoga po o vavega. I le amataga o le 1831 na tonu ai ia Ezra Booth, o se faifeau Metotisi i Katelani, e papatiso ina ua vaai i le faamalologa faavavega e Iosefa Samita o le lima o le uo a Booth o Elsa Johnson.

Ae peitai, i totonu o na o ni nai masina, ae aluese le faatuatua o Booth ma faapea ona faitio ai lava i le Perofeta. E faapefea ona tupu lenei mea, pe a mafaufau atu i le vavega sa ia molimauina? Mafaufau loloto i le mea lenei a o e faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:7–12. Atonu foi e te ono mafaufau pe aisea e maua ai e isi tagata ia faailoga “mo le lelei o tagata ma … mamalu [o le Atua]” (fuaiupu e 12) ae o isi latou te mauaina “i le … tausala” (fuaiupu e 11). E faavae i mea ua e faitauina, o a ni auala e te manatu e finagalo le Alii e te mafaufau ma lagonaina e uiga i faailoga?

Tagai foi i le Mataio 16:1–4; Ioane 12:37; Mamona 9:10–21; Eteru 12:12, 18.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:13–23

O le ola mama o lona uiga o le tausia o o’u manatu ma amioga ia mama.

E toatele tagata o le a faapea mai e sese le mulilua. Ae i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:13–19, na faamanino mai ai e le Faaola e faapea, o mafaufauga faatuinanau e i ai foi ona taunuuga loloto faaleagaga. “Aisea ua avea ai le tuinanau ma se agasala matautia?” Na fesili ai Elder Jeffrey R. Holland. “Ia, e faaopoopo atu i le faatamaiaina o o tatou agaga e ala i le tulieseina o le Agaga, ou te manatu o se agasala aua na te faaleagaina le sootaga aupito maualuga ma sili ona paia ua tuuina mai e le Atua ia i tatou i le olaga nei—o le alofa o se alii ma se tamaitai i le tasi ma le isi, ma le naunau o le ulugalii e aumai ni fanau i se aiga ua faamoemoe ina ia faavavau.” (“Ia Lē Toe Ulu Mai i Lo’u Agaga Lē Ita Mai ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 44).

O a taunuuga ua ta’ua mai e le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:13–19 o le a oo mai ia i latou o e e le salamo i mafaufauga ma amioga e le mama? Ia maitau faamanuiaga ua folafola mai e le Faaola i fuaiupu e 20 ma le 23 ia i latou o e faamaoni. O a ni faamanuiaga ua oo i lou olaga mai le usitaia o le tulafono o le ola mama? E faapefea ona fesoasoani le Faaola ia tatou tumau pe ia mama?

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45; Linda S. Reeves, “Agavaa i o Tatou Faamanuiaga Folafolaina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 9–11.

Ata
tamaloa ma le fafine i talane o le malumalu

E faamanuiaina i tatou pe a tatou tausia o tatou mafaufau ma amioga ia mamā.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:24–46

E taitai e le Alii ia mataupu faaleagaga ma faaletino o Lana Au Paia.

Ina ua uma ona faailoa mai e le Alii le mea o le a atinae ai Siona, sa manaomia lava pea e le Au Paia i Ohaio le taitaiga e uiga i le taimi e amata ai ona me’i atu ma po o fea e aumai ai le tupe e faatau mai ai le fanua. A o e faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:24–46, vaavaai mo le taitaiga faaleagaga ma le faaletino na tuuina mai e le Alii e uiga ia Siona. O le a se taitaiga faaleagaga ma le faaletino o loo tuuina mai e le Alii ia te oe?

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:7–12.O le tala e uiga i le tuua e Ezra Booth o le Ekalesia e ui lava i le molimauina o le faamalologa o Elsa Johnson (tagai i faamatalaga puupuu i le “Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia” ma le galuega faatufugaga o loo avatu ai i le otootoga lenei) e ono faaosofia ai se talanoaga e uiga i vavega. Atonu e mafai e tagata o lou aiga ona talanoa e uiga i vavega ua faamalosia ai o latou faatuatua, e aofia ai ni aafiaga mai lou aiga po o le talafaasolopito o lou aiga. Na faapefea ona latou faatinoina le faatuatua sa manaomia ia maua ai nei vavega? O le a se mea o aoao mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:7–12 e uiga i le faiā i le va o le faatuatua ma vavega?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:13–19.E mafai faapefea ona tatou puipuia i tatou lava mai faatosinaga le talafeagai, e aofia ai ma ponokalafi? (E mafai ona e maua le tele o punaoa aoga mo aiga i le AddressingPornography.ChurchofJesusChrist.org.) O a faamanuiaga o le ola ai i le tulafono o le ola mama?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:23.E mafai faapefea ona e fesoasoani i lou aiga ia malamalama i le ala e pei ai “mealilo o [le] malo,” po o upumoni o le talalelei, o se “puna o le vai ola”? Mo se faataitaiga, atonu tou te o atu i se vaipuna po o se vaitafe latalata ane (pe faaali atu se vitio po o se ata o se vaipuna po o se vaitafe). E faapefea ona pei upumoni o le talalelei o le vai?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:58.O a ni lapataiga tatou te maua i le vaega e 63? O a nisi o lapataiga o loo tatou faalogo i ai mai o tatou taitai o le Ekalesia i aso nei?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:58–64.Faaali atu i lou aiga se oa taua faapelepele a le aiga. Ua ese faapefea ona tatou taulimaina lenei aitema nai lo isi mea e faaletaua tele? O le a le mea ua aoao mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:58–64 ia i tatou, e uiga i le mea e mafai ona tatou faia e faaaloalo ai i mea paia?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Faaaloalo o le Alofa Lea,” Tusipese a Tamaiti, 12.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava ia

Ola i mea o loo e aoaoina. “A e lagonaina le olioli e maua mai le malamalama i le talalelei, o le a e manao e faaaoga mea ua e aoaoina. Ia taumafai ia e ola e tusa ma lou malamalama. O le faia ai faapena o le a faamalosia ai lou faatuatua, malamalama, ma le molimau” (Talai La’u Talalelei, 19).

Ata
O Iosefa Samita o loo uuina le lima o se tamaitai

Faamalologa o le Tauau o Elsa Johnson, saunia e Sam Lawlor

Lolomi