Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
11–17 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–120: “O Le A Sili Atu le Paia o Lana Taulaga ia te A’u Nai Lo Ona Faatelega”


“11–17 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 115-120: ‘O Le A Sili Atu le Paia o Lana Taulaga ia te A’u Nai Lo Ona Faatelega,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“11–17 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–120,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
Sisifo Mamao

Sisifo Mamao, saunia e Al Rounds

11–17 Oketopa

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–120

“O Le A Sili Atu le Paia o Lana Taulaga ia te A’u Nai Lo Ona Faatelega”

E finagalo le Atua e talanoa mai ia te oe. A o e suesue i tusitusiga paia, tatalo ma ole atu ia te Ia e fesoasoani ia e maua Ana savali mo oe.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Sa i ai se mafuaaga e talitonu ai o le a lelei mea uma e uiga i le nofoaga fou e faapotopoto i ai le Au Paia, i Sisifo Mamao, Misuri, ia Iulai 1838. Sa vave ona faatoateleina le nuu, sa foliga mai na mau le laueleele, ma sa faaalia mai e faapea, o se vaega e le mamao tele atu agai i matu o loo taoto ai Atamu-onai-Amani, o se nofoaga e maoae lona taua faaleagaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:53–56116). Ae, atonu lava sa faigata mo le Au Paia ona le mafaufau ia latou mea na lafoaia. Sa tutuliese i latou mai Initipene, le nofoaga tutotonu na atofaina o Siona, ma o ni avanoa e toe foi atu i se taimi vave atonu sa matuai itiiti lava. Ma le isi, na tatau i le Au Paia ona sosola ese mai Katelani, Ohaio, ma tuua lo latou malumalu pele na faatoa lua tausaga. Ma o le taimi lenei, sa le na’o fili i fafo o le Ekalesia na faamatua’ia le vevesi—e toatele tagata iloga o le ekalesia na fulitua faasaga ia Iosefa Samita, e aofia ai Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona ma le toafa o sui o le Toasefululua. Atonu sa manatunatu nisi, Pe o faateteleina moni ea le malosi o le malo o le Atua, po o faasolo ina vaivai?

Ae ui i lea, sa le’i faatagaina e le au faamaoni ni fesili faapena e taotaomia ai i latou. Nai lo o lena sa amata ona latou fausia se nofoaga paia fou, o le taimi lenei i Sisifo Mamao. Sa latou faia ni fuafuaga mo se malumalu fou. Sa valaauina ni Aposetolo fou e toafa, e aofia ai le toalua o—Ioane Teila ma Uilifoti Uitilafi—o e na mulimuli ane avea ma ni Peresitene o le Ekalesia (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 118:6). Sa aoaoina e le Au Paia, o le faia o le galuega a le Atua e le faapea o le a e le toilalo lava; o lona uiga e te “toe tulai a’e.” Ma e ui o le a e lafoaia nisi o mea, o na osigataulaga o le a paia i le Atua, e faapea ona “o le a sili atu le paia … nai lo [lau] faatelega,” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:13).

Tagai Au Paia, 1:296–99; “Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani,” Revelations in Context, 235–41.

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:4–6

O le igoa o le Ekalesia sa atofaina mai e le Alii.

Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson o le igoa o le Ekalesia o “se mataupu e matua taua tele” (“O Le Igoa Sa’o o le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 87). Mafaufau pe aisea e moni ai lenei mea a o e faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:4–6. O le a le mea a le igoa o le Ekalesia e fai i lana galuega ma le misiona?

Tagai foi 3 Nifae 27:1–11.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5-6

O Siona ma ona siteki e ofoina atu “se sulufaiga mai le afā.”

E ui lava i faigata na fetaiai ma le Au Paia i le 1838, ae sa i ai lava faamoemoega maualuluga a le Alii mo i latou. Vaavaai mo upu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5–6 o loo faamamafa mai ai le tiutetauave ua finagalo le Alii i Lana Ekalesia ma ona tagata e faataunuu i le lalolagi. Mo se faataitaiga, o le a le mea e te lagona e tatau ona e faia ina ia “tutulai ia ma susulu atu”? (fuaiupu 5). O a ni afā faaleagaga o e maitauina o loo siomai ai oe, ma e faapefea ona tatou maua le “sulufaiga” e ala i le faapotopoto faatasi? (fuaiupu 6).

(Tagai foi i le 3 Nifae 18:24.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117

O a’u osigataulaga e paia i le Alii.

O le tuua o Katelani atonu sa faapitoa le faigata mo tagata e pei o Newel K. Whitney, o le sa faavaeina se olaga faamanuiaina mo lona aiga iina. O le a se mea e te maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:1–11 atonu sa fesoasoani ia i latou e fai ai lenei osigataulaga? E faapefea ona suia e nei fuaiupu lou manatu i mea e taua moni?

O le osigataulaga sa talosagaina ia Oliva Granger sa ese: sa tofia o ia e le Alii e nofo i Katelani e faamamā mea tautupe a le Ekalesia. Sa o se galuega faigata, ma a’o avea ma le faamaoni o ia ma sui o le Ekalesia, sa iu ina le tele ni tupe sa ia toe mauaina mai. Mafaufau pe ono faapefea ona faatatau fetalaiga a le Alii o loo i fuaiupu 12–15 i mea ua talosagaina e le Alii mai ia te oe.

Tagai foi Mataio 6:25–33; Boyd K. Packer, “O E Aupito Itiiti o O’u Uso Nei,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 86–88; “Sisifo Mamao ma Atamu-onai-Amani,” Revelations in Context, 239–40.

Ata
Atamu-onai-Amani i le Itumalo o Daviess, Misuri

Sa poloaiina Newel K. Whitney e siitia atu i Atamu-onai-Amani, i le ata lenei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 119–20

E ala i le totogi o le sefuluai, ua ou fesoasoani ai e fausia ma “faapaia ai le laueleele o Siona.”

O faatonuga o loo i vaega 119 ma le 120 e tutusa lava ma le ala o loo faatupeina ai le galuega a le Alii i o tatou aso. O le taimi nei, e foai atu e le Au Paia le “ tasi-vaesefulu o a latou mea faaopoopo uma [ua malamalama i ai i aso nei o tupe maua] i tausaga taitasi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:4), ma o nei tupe e pulea e se aufono e aofia ai le Au Peresitene Sili, Korama a le Toasefululua, ma le Au Epikopo Pulefaamalumalu. Mafaufau i fesili nei ao e suesue i vaega nei:

  • E faapefea e le usitaia o le tulafono o le sefuluai ona “faapaia ai le laueleele o Siona”? E mafai faapefea e lenei tulafono ona faia le nofoaga o loo e nofo ai o “se laueleele o Siona ia te outou”? (Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:6).

  • O le a le mea e taua ia te oe e uiga i le fuaitau “i loʼu lava leo ia te i latou,” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 120?

Tagai foi Malaki 3:8–12; David A. Bednar, “O Pupuni o le Lagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 17–20; “O le Sefuluai a Lo’u Nuu,” Revelations in Context, 250–55.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:4–6.Mata o le a mafai ona outou faia o se aiga ia faitau nei fuaiupu a o matamata i se la oso? Atonu e fesoasoani ia te outou e talanoaina ai le uiga o le “tutulai ia ma susulu atu” (fuaiupu 5). A le o lena, e mafai foi ona outou talanoa pe faapeī le sailia o se malutaga i le taimi o se afā. E mafai faapefea e lena aafiaga ona pei o le mauaina o le “sulufaiga” i le Ekalesia? (fuaiupu 6). Ona outou talanoa lea i auala e mafai ona fesoasoani ai lou aiga i isi ia olioli i le sulufaiga ua tuuina atu e le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:1–11.E mafai e lou aiga ona faatusa se “matāua,” i se mea e sili atu le “mamafa” (fuaiupu 8), e pei o se sioki vai. O lenei mea e mafai ai ona oo atu i se talanoaga e uiga i mea e itiiti le taua i o tatou olaga ia e ono taofia ai i tatou mai le mauaina o le anoano o faamanuiaga a le Atua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 119.E mafai ona outou usuina se pese e pei o le “I Want to Give the Lord My Tenth” (Children’s Songbook,150). O a ni mea o aoao mai e le pese ma le vaega 119 e uiga i le mafuaaga tatou te totogi ai sefuluai? E mafai foi ona aoga i tamaiti laiti se lesona faatino: e mafai ona e tuu atu ia i latou ni mea faitino laiti, fesoasoani ia latou faitaua le tasi vae sefulu, ma ta’u atu ia i latou le mafuaaga e te totogi ai sefuluai. (Tagai foi i le Faamaoni i le Faatuatua, 180–82.)

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “I Want to Give the Lord My Tenth,” Children’s Songbook, 150.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ia uunaia le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava. “A i ai ni fesili [a tagata o le aiga], o isi taimi e sili atu ai le aoao o i latou pe faapefea ona sue tali e i latou lava, nai lo le taliina o fesili i le taimi lava lea” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,28).

Ata
o faaaogāaga o le sefuluai

O le tuuina atu o la tatou 10 pasene i le Alii e faasefuluai e fesoasoani e faalautele ai Lana galuega faaola.

Lolomi