Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
25–31 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 124: “O Se Fale i Lou Igoa”


“25–31 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 124: ‘O Se Fale i Lo’u Igoa,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“25–31 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 124,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
Navu

Navu le Lalelei [Matagofie], saunia e Larry Winborg

25–31 Oketopa

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124

“O Se Fale i Lo’u Igoa”

A o e faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124, mafaufau loloto i faamanuiaga na valaaulia e le Alii le Au Paia i Navu ia maua ma faamanuiaga ua Ia ofo mai ia te oe.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

E ui i le faigata sa i ai tausaga mulimuli e ono mo le Au Paia, ae sa amata ona foliga alualu i luma mea i le tautotogo o le 1839: Sa maua e le Au Paia sulufai le agaalofa o tagatanuu o Quincy, Ilinoi. Na faataga e leoleo falepuipui le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia e sosola ese mai le faafalepuipuiina i Misuri. Ma na faatoa faatauina mai foi e le Ekalesia se fanua i Ilinoi ia mafai ona toe faapotopoto i ai le Au Paia. Ioe, sa o se fanua faataufusi, ma sa tumu i namu, ae a faatusatusa atu i luitau ua leva ona feagai ma le Au Paia, o lenei mea sa foliga mai na mafai lava ona taulimaina. O lea na latou faamamaina ai le faataufusi ma tusia se lisi mo se aai fou, lea sa latou faaigoaina o Navu. O lona uiga i le faaEperu o le “lalelei” lea sa sili atu ona avea o se faailoaga o le faatuatua nai lo o se faamatalaga sa’o, i le taimi muamua lea. O le taimi lea, sa tuuina mai ai e le Alii i Lana Perofeta se agaga o le faanatinati. Sa ia te Ia ni upumoni ma ni sauniga se tele e toefuatai mai, ma sa Ia manaomia se malumalu paia e mafai ona maua ai e le Au Paia. I le tele o itu, o nei lava foi lagona o le faatuatua ma le faanatinati, e taua foi i le galuega a le Alii i aso nei.

A o avea Navu ma se aai matagofie faatasi ai ma se malumalu matagofie, sa faapea ona tuulafoaiina uma. Peitai o le galuega matagofie moni a le Alii, i lenei taimi atoa, o le mafai lea ona “faapaleina outou i le mamalu, ola pea, ma le ola e faavavau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:55), ma o lena galuega e le mafai ona muta.

Tagai Au Paia, 1:399–427; “Faatulagaina o le Ekalesia i Navu,” Revelations in Context, 264–71.

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:12–21

E mafai ona avea au ma se soo e faatuatuaina e le Alii.

E ui ina sa tuua e nisi o taitai iloga le Ekalesia i le faaiuga o le vaitaimi o le 1830, ae o le toatele lava o tagata o le ekalesia sa tumau faamaoni pea. O nei Au Paia faamaoni sa aofia ai i latou o e sa onosaia tofotofoga i Misuri faapea foi ma i latou o e sa le’i leva ona auai i le Ekalesia. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:12–21, sa tulei saunoa maualuga ai le Alii e uiga i nisi o i latou. O a ni malamalamaaga e uiga i le avea ma soo ua e maua i Ana fetalaiga? E i ai se mea e uiga i nei Au Paia faamaoni ua musuia ai oe ina ia e pei o i latou? Atonu foi e mafai ona e mafaufau loloto i auala ua faailoa mai ai e le Alii Lona alofa ia te oe.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:22–24, 60–61

E finagalo le Alii ina ia ou faafeiloaia ma talia isi.

I le mafaufau atu i mea na puapuagatia ai le Au Paia i Misuri, atonu na faaosoosoina i latou e vavaeese i latou lava ma faalotovaivai tagata e asiasi atu i Navu. Teu i le mafaufau lena mea a o e faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:22–24, 60–61. O le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga i faatonuga a le Alii e fau se “fale e tali ai tagata”? (fuaiupu 23). O le a se mea o aoao mai e Ana upu ia te oe e uiga i le misiona a Lana Ekalesia? Mafaufau loloto pe faapefea ona faatatau nei faatonuga ia te oe ma lou aiga.

Tagai foi i le vitio “A Friend to All,” ChurchofJesusChrist.org.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:25–45, 55

Ua poloaiina i tatou e le Alii e fau ni malumalu ina ia mafai ai ona tatou maua sauniga paia.

E mautinoa lava sa le o se mea e faateia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai, ona o le taimi lava na latou faamautu ai i Navu, na tuuina mai ai e le Alii ni faatonuga e uiga i le fauina o se malumalu—e pei lava ona sa Ia faia i Ohaio ma Misuri. O le a se mea e te maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:25–45, 55 e fesoasoani e te malamalama ai i le pogai na fetalai mai ai le Alii, “Ua poloaiina loʼu nuu i taimi uma ia fausia [malumalu] mo loʼu igoa paia”? (fuaiupu 39).

Talu mai ona fausia le Malumalu o Navu, ua silia ma le 200 malumalu ua fausia pe faasilasilaina. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “Ua tatou iloa o o tatou taimi i totonu o malumalu e taua tele i lo tatou faaolataga ma le faaeaga faapea ai ma o tatou aiga. … O sauaga a le fili ua matuā faateteleina le saoasaoa, i le malolosi ma le eseese na’ua. O le manaomia ona tatou i ai soo i le malumalu e le aunoa ua matua sili ona manaomia i le taimi nei” (“Avea ma Faataitaiga Lelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 114). Ua faapefea ona fesoasoani le malumalu e te tetee atu ai i ‘sauaga a le fili”? O le a se mea ua musuia oe e fai e mulimuli ai i le fautuaga a Peresitene Nelson?

Tagai foi i Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia, “Malumalu o Navu,” ChurchofJesusChrist.org/study/church-history.

Ata
Iosefa Samita faatasi ma alii o loo fausia le Malumalu o Navu.

O Iosefa Samita i le Malumalu o Navu, saunia e Gary E. Smith

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:84–118

E finagalo le Alii e tuuina mai se fautuaga e fitoitonu ia te a’u mo lo’u olaga.

Ofuaiupu 84–118 ua tumu i fautuaga mo tagata taitoatasi faapitoa, ma o nisi atonu e foliga mai e le talafeagai i lou olaga. Ae atonu foi e te maua ai se mea e manaomia ona e faalogo i ai. Mafaufau e fesili atu i le Alii po o le a se savali o ia te Ia mo oe i nei fuaiupu, ma saili le taitaiga a le Agaga ina ia maua ai. Ona filifili lea po o le a se mea o le a e faia e te galue i ai. Mo se faataitaiga, e mafai faapefea e le faateleina o le lotomaualalo ona fesoasoani ia te oe ia maua ai le Agaga? (tagai fuaiupu 97).

Atonu foi e te mafaufau loloto i isi fautuaga ua tuuina mai e le Atua ia te oe. O faapefea ona e galue i lena mea?

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:2–11.Afai e ta’u atu e le Alii i lou aiga “e faia se folafolaga mamalu o laʼu talalelei,” i “tupu uma o le lalolagi” (fuaiupu 2–3), o le a se mea o le a ta’u atu e lau folafolaga? Mafaufau e fatu faatasi se folafolaga, ma valaaulia tagata o le aiga e fautua atu ni upumoni o le talalelei latou te mananao ia aofia ai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:15.O le a le uiga o le i ai o le amiosa’o? Aisea e faatauaina ai e le Alii le amiosa’o? O a ni faataitaiga o le amiosa’o ua vaai i ai lou aiga? (Tagai foi Mo le Malosi o le Autalavou, 19.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:28–29, 40–41, 55.O le a se mea tatou te aoao mai nei fuaiupu e uiga i le mafuaaga ua poloaiina ai i tatou e le Alii e fausia malumalu? Atonu o le a mananao lou aiga e tusi se ata o se malumalu pe fau se malumalu i poloka po o nisi anomea. A o outou faia, e mafai ona outou talanoa i pogai tou te faafetai ai i le tatou maua o malumalu i aso nei ma pogai e tatau ona tatou tapuai ai i totonu e le aunoa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:91–92.Mata o le a i ai se aoga i lou aiga o se talanoaga e uiga i faamanuiaga faapeteriaka? E mafai ona faasoa mai e tagata o le aiga o e ua maua o latou faamanuiaga faapeteriaka, pe na faapeī le mauaina o se faamanuiaga ma pe ua faapefea ona faamanuiaina ai i latou. E mafai foi ona outou iloiloina “Faamanuiaga Faapeteriaka” (Autu o le Talalelei, topics.ChurchofJesusChrist.org).

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Ou Te Fia Vaai i le Malumalu,” Tusipese a Tamaiti,99.

Ata
aikona o leo o le toefuataiga

O Leo o le Toefuataiga

O Le Aualofa

Ata
Iosefa ma Ema Samita ma isi tamaitai

Atavali o le faalapotopotoga o le Aualofa na saunia e Paul Mann

I le 1842, ina ua uma ona faatulagaina le Aualofa i Navu, Ilinoi, na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita, “E lei atoatoa lava ona faatulagaina le Ekalesia seiiloga ua faatulagaina tamaitai.”1 E faapena foi, o se suesuega o le Toefuataiga o le Ekalesia a le Alii ma Lana perisitua (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 107) e le atoatoa seiiloga e aofia ai se suesuega o le Aualofa, o lea lava mea “o se toefuataiga o se mamanu anamua” o soo tamaitai o Iesu Keriso.2

Na faia e Eliza R. Snow se matafaioi taua i lena toefuataiga. Sa auai o ia i le taimi muamua na faatulagaina ai le Aualofa ma, i le avea ai ma failautusi o le aualofa, sa ia tusia ai faamatalaga i le faagasologa o ona fonotaga. Sa ia molimauina sa’o lava o le Aualofa sa faatulagaina “e pei o le mamanu o le perisitua.”3 O loo i lalo ana upu, na tusia a’o auauna ai o ia o se Peresitene Aoao o le Aualofa, ina ia fesoasoani i ona uso ia malamalama i le galuega paia na tuuina mai i afafine o le feagaiga a le Atua.

Ina ia aoao atili e uiga i le ala na faatulagaina ai le Aualofa, tagai O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa (2017), 1–25; The First Fifty Years of Relief Society [Tausaga Muamua e Limasefulu o le Aualofa] (2016), 3–175.

Eliza R. Snow

Ata
Eliza R. Snow, saunia e Lewis Ramsey

“E ui o le igoa [Aualofa] atonu e faaona po nei, ae o le faalapotopotoga e tupuga mai anamua. Sa ta’u mai e [Iosefa Samita] ia i matou, sa i ai le faalapotopotoga lava lenei i le ekalesia anamua, o ni fuafaatatau e uiga i ai o loo faia i nisi o tusi ua tusifaamaumauina i le Feagaiga Fou, ua faaaoga ai le faalagiga, ‘tamaitai filifilia’ [tagai 2 Ioane 1:1; Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:3].

“O se faalapotopotoga lenei e le mafai ona i ai e aunoa ma le Perisitua, mai le mea moni e faapea, e maua uma mai lona pule ma aafiaga mai lena punavai. Ina ua aveesea le Perisitua mai le lalolagi, sa faapea foi ona leai ai lenei faalapotopotoga faapea foi ma isi faaopoopoga uma o le faatulagaga moni o le ekalesia a Iesu Keriso i luga o le fogaeleele. …

“O le i ai i le faatulagaga o le ‘Aualofa a Tamaitai o Navu,’ … ma le i ai foi o se aafiaga tulaga ese i lena fegalegaleaiga, atonu e mafai ona ou faailoa atu ai ni nai manatu o le a faapea ona fesoasoani ai i afafine o Siona i le laa i luma i lenei tulaga taua tele, lea ua faatumulia i tiutetauave fou ma faateleina. Afai e i ai ni afafine ma ni tina o Isaraelu o lagonaina le faatapulaaina i o latou lalolagi i le taimi nei, o le a mafai nei ona latou maua le mau avanoa mo malosiaga uma ma le gafatia mo le faia o mea lelei lea ua sili ona faamanuiaina ai. …

Ata
Faleoloa Piliki Lanumumu

O le Aualofa sa faatulagaina i totonu o le potu o le fogafalealuga o le Faleoloa Piliki Lanumumu.

“Afai e tulai mai le fesili i le mafaufau o soo se tasi, O le a le faamoemoega o le Aualofa a Tamaitai? O le a ou tali atu—ia faia mea lelei—ia aumaia ia faaaoga gafatia uma o loo ia i tatou mo le faia o mea lelei, e le gata i le tuumamaina o le mativa ae faapea foi i le laveaiina o agaga. O taumafaiga tuufaatasi o le a le mafaitaulia le tele o mea e ausia ai nai lo o mea e mafai ona ausiaina e le malosi faitoatasi sili ona anoa. …

“I le fesoasoani atu i e matitiva, e i ai isi tiute o le Aualofa a Tamaitai e faatino nai lo na’o le tuumamaina o manaoga o le tino. O le mativa o le mafaufau ma le gasegase o le loto, e manaomia ai foi le taulai atu; ma o le tele o taimi o se faaaliga o le agalelei—o ni nai upu faafautuaga, pe o se alofa mafanafana ma lululima o le a faia le lelei sili ma sili atu ona talisapaia nai lo se ato auro. …

“Pe a faapotopoto mai le Au Paia mai atunuu mamao, e le masani i tagata uma, ma e ono taitaieseina e i latou o e faatalitali e taitaiseseina, e tatau i le Aualofa ona televave i le vaaiga o i [latou], ma faailoa atu i latou i totonu o le sosaiete lea o le a faapea ona faaleleia ma siitia, ae maise ai, le faamalosia o i latou i le faatuatua o le Talalelei, ma o le faia o lea mea, e ono avea ai ma meafaigaluega i le laveaiina o le toatele.

“O le a manaomia ai ni tusi se tele e faapea ona faamatala ai tiute, avanoa ma matafaioi ia e i ai i totonu o vaaiga loloto o le Sosaiete. … Ia faia (i lalo o le taitaiga a lou epikopo) ma le toafilemu, loto i ai, malosi, lotogatasi, ma le agaga tatalo, ma o le a faapaleina e le Atua a outou taumafaiga i le manumalo.”4

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita(2007),451.

  2. O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa (2017), 1.

  3. Joseph Smith, sii mai i le Sarah Granger Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent 1 Sete., 1883, 51.

  4. “Female Relief Society,” Deseret News, 22 Ape., 1868, 81.

Ata
Malumalu o Navu

O le Malumalu o Navu saunia e George D. Durrant

Lolomi