Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
1–7 Novema. Mataupu Faavae ma Feagaiga 125–128: “O Se Leo o le Fiafia mo e o Ola ma e ua Oti”


“1–7 Novema. Mataupu Faavae ma Feagaiga 125–128: ‘O Se Leo o le Fiafia mo e o Ola ma e ua Oti,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“1–7 Novema. Mataupu Faavae ma Feagaiga 125–128,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
aiga faatasi ma tuaa i le lalolagi o agaga

Tatou ma i Latou ma Latou ma i Tatou, saunia e Caitlin Connolly

1–7 Novema

Mataupu Faavae ma Feagaiga 125–128

“O Se Leo o le Fiafia mo e o Ola ma e ua Oti”

Manatua e tusifaamaumau ou lagona a o e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 125–28 ina ia mafai ona e manatunatu i ai ma faasoa atu i latou i isi.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ia Aokuso, 1840, na faalogologo ai Sieni Neyman faavauvau i le Perofeta o Iosefa Samita o saunoa i le maliu o lana uo o Seymour Brunson. Sa le’i leva atu foi ona maliu le atalii talavou o Sieni, o Cyrus. Sa faaopoopo atu i lona faavauvau le mea moni e faapea, sa le’i papatisoina lava Cyrus, ma sa popole Sieni i le mea o le a tupu i lona agaga e faavavau. Sa iloa e Iosefa ona lagona; sa mafaufau faapena foi o ia e uiga i lona uso pele o Alevini, o lē foi na maliu ae le’i papatisoina. O lea na tonu ai i le Perofeta e faasoa atu ia Sieni, ma isi tagata uma sa i ai i le maliu, le mea na faaali mai e le Alii ia te ia e uiga ia i latou o e na maliliu e aunoa ma le mauaina o sauniga o le talalelei—ma le mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia i latou.

O le aoaoga faavae o le papatisoga mo e ua maliliu na matuai fiafia tele ai le Au Paia; sa vave ona liliu atu o latou mafaufauga i matua, matua o matua, ma isi tagata o le aiga ua maliliu. O lea ua i ai le faamoemoe mo i latou! Sa tutusa le fiafia o Iosefa ma i latou, ma sa ia faaaogaina le gagana o le olioli ma le naunautai e faailoa atu ai le mea na aoaoina ai o ia e le Alii e uiga i le faaolataga o e ua maliliu: “Ia tuu atu i mauga e alalaga i le olioli, ma o outou vanu uma ia alalaga leo tetele; ma outou sami ma laueleele matutu uma ia taʼutaʼu atu mea ofoofogia a lo outou Tupu Faavavau!” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:23).

Tagai Au Paia, 1:415–27; “Letters on Baptism for the Dead,” Revelations in Context, 272–76.

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 126

E finagalo le Alii ina ia ou tausia lo’u aiga.

Ina ua foi mai i le aiga mai i se misiona aupito lata mai nei o nisi misiona i Egelani, sa maua e Polika Iaga se isi valaauga taua mai le Alii—ia “tausi faapitoa lelei [lona] aiga” (fuaiupu 3), o e na mafatia i lona toesea. A o e mafaufau loloto i le ala e faatatau ai ia te oe lenei ma isi fautuaga o loo i le vaega 126 mafaufau i upu nei mai ia Peresitene Bonnie L. Oscarson, o lē sa avea ma Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou:

“Ia manatua o ni isi o manaoga silisili atonu o na o loo outou faafesaga’i lava. Amata lau auaunaga i o outou lava fale ma i totonu o o outou lava aiga. O sootaga nei e mafai ona faavavau. E tusa lava pe afai—ma aemaise lava pe afai—o le tulaga o lou aiga e itiiti ifo ma le atoatoa, e mafai ona e maua auala e auauna ai, siitia, ma faamalolosia. Amata i le mea o e i ai, alofa ia i latou i o latou tulaga o i ai, ma saunia mo le aiga e te manao e maua i le lumanai.” (“O Manaoga i o Tatou Luma,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 27).

Tagai foi i “Take Special Care of Your Family,” Revelations in Context, 242–49.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 127:2–4

E silafia e le Alii o’u olioliga ma faanoanoaga.

O tuuaiga pepelo ma le taufaamata’u o le pu’eina na toe faamalosia ai Iosefa Samita e lafilafi solo ia Aokuso 1842. Ae peitai, o upu sa ia tusi atu i le Au Paia i le aluga o lea taimi, (ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 127) e tumu i le talitonu o le a lelei mea uma ma le olioli. O le a se mea ua aoao atu e fuaiupu 2–4 ia te oe e uiga i le Atua? e uiga i le ala e mafai ona e faafetauia ai tofotofoga patino?

Mafaufau e tusifaamaumau le ala e lagolagoina ai oe e le Alii i totonu o le “vai loloto” o lou olaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 127:5–8; 128:1–8

“Soo se mea tou te tusi faamaumauina i le lalolagi o le a tusifaamaumauina i le lagi.”

A o e faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 127:5–8; 128:1–8, vaavaai mo mafuaaga na tuuina atu ai e le Alii ia Iosefa Samita ni faatonuga fitoitonu faapena e uiga i le tusifaamaumauina o papatisoga mo e ua maliliu. O le a se mea e aoao mai e lenei mea ia te oe e uiga i le Alii ma Lana galuega?

Ata
alii talavou ma kata o igoa o le aiga

O le faia o auaunaga i le malumalu mo o tatou tuaa e fusia ai o tatou loto ia i latou.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:5–25

O le faaolataga o o’u tuaa e taua tele i lo’u faaolataga.

Ua manino mai i le mea na faaali mai e le Atua e ala mai ia Iosefa Samita le mafuaaga e manaomia ai e o tatou tuaa o e sa le’i papatisoina i lenei olaga, la tatou fesoasoani mo lo latou faaolataga. Ae aisea e te manatu ai, o le faaolataga o o tatou tuaa e “manaomia ma e taua tele i lo tatou faaolataga”? (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:15–18; ua faaopoopoina le faatusilima).

Ua aoao mai le fuaiupu 5 o le sauniga o le papatisoga mo e ua maliliu sa “saunia … i luma atu o le faavaega o le lalolagi.” O le a se mea ua aoao mai e lenei upumoni ia te oe e uiga i le Atua ma Lana fuafuaga? O le a se mea o faaopoopo atu e le savali a Peresitene Henry B. Eyring “Faapotopotoina o le Aiga o le Atua” i lou malamalama? (Ensign po o le Liahona, Me 2017, 19–22).

Sa faaaoga e Iosefa Samita fuaitau e pei o le “mana faamau,” “sooga mau,” ma le “faatasiga atoa” a o aoao atu e uiga i sauniga o le perisitua ma le papatisoga mo e ua maliliu. Vaavaai mo nei fuaitau ma fuaitau talitutusa a o e faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:5–25. O a nisi o mea, e ala mai ia Iesu Keriso, e mafai ona fusia faatasi ona o sauniga o le perisitua mo e ua maliliu? Aisea ua avea ai le “faasausili” o se upu lelei e faamatala ai le aoaoga faavae o le faaolataga mo e ua maliliu? (tagai fuaiupu 9–11).

O le a se mea ua uunaia ai oe e uiga i upu a Iosefa Samita i fuaiupu 19–25? E faapefea e nei fuaiupu ona aafia ai le ala e te manatu ai e uiga i auaunaga i le malumalu mo ou tuaa? e uiga ia Iesu Keriso? O le a se mea ua e lagona le musuia e fai? (tagai FamilySearch.org/discovery mo ni manatu).

Tagai foi i le 1 Korinito 15:29; Dale G. Renlund, “Talafaasolopito o Aiga ma le Galuega o Malumalu: Faamauga ma le Faamalologa,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 46–49; vitio “A Sacrifice of Time” ma le “Their Hearts Are Bound to You,” ChurchofJesusChrist.org.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 126.O le faitauina o lenei fautuaga ia Polika Iaga atonu e musuia ai lou aiga e talanoa e uiga i auala e ono mafai ona faaalu ai se taimi tele atu e “tausi faapitoa lelei” (fuaiupu 3) ai le tasi ma le isi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:15–18.O a nisi o faamanuiaga faaola ma atoatoa o le galuega o talafaasolopito o aiga? Atonu e te maua nisi o manatu i le vitio “The Promised Blessings of Family History” (ChurchofJesusChrist.org) po o se pese e uiga i le talafaasolopito o aiga, e pei o le “Talafaasolopito—O Lea Ou Te Faia” (Tusipese a Tamaiti, 100).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18.Mafaufau e fai se filifili pepa o igoa o tagata o le aiga ma tuaa i luga o sooga taitasi e faaali ai le ala e fatu ai e talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu se “sooga mau” e sosoo atu ai i tatou i o tatou tuaa. Atonu e mafai ona e faia ni sailiiliga i luga o le FamilySearch.org e sue ai ni tagata faaopoopo o le aiga ma vaai po o le a le umī e oo i ai lau filifili.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:19–23.Atonu e mafai e tagata o le aiga ona sailiili nei fuaiupu mo upu o faaalia ai le fiafia o Iosefa Samita e uiga i le talalelei a Iesu Keriso ma le faaolataga o e ua maliliu. E mafai e tagata o le aiga ona faasoa ni aafiaga na faapea ona latou fiafia ai e uiga foi i lenei galuega—pe e mafai ona outou sailia faatasi ni aafiaga faapea i luga o le FamilySearch.org/discovery.

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Talafaasolopito—O Lea Ou Te Faia,” Tusipese a Tamaiti,100.

Ata
aikona o leo o le toefuataiga

O Leo o le Toefuataiga

Papatisoga mo e ua Maliliu, “o se Mataupu Fou ma Matagofie”

Ata
ata o le faatanoa o le vai papatisoga i le Malumalu o Navu

O le ata lenei o loo faaalia ai le faatanoa o le vai papatisoga o le Malumalu o Navu o loo taatia i luga o ni povi e sefululua.

Phebe ma Uilifoti Uitilafi

Sa nofo Phebe Uitilafi e latalata i Navu i le taimi na amata aoao atu ai Iosefa Samita e uiga i le papatisoga mo e ua maliliu. Sa ia tusi e uiga i ai i lana tane o Uilifoti, o le sa auauna atu i se misiona i Egelani:

“Ua iloa e Tuagane Iosefa … e ala i le faaaliga e faapea, o i latou e i totonu o lenei ekalesia e mafai ona papatisoina mo soo se tasi o o latou aiga ua maliliu ae sa le’i maua le avanoa e faalogo ai i lenei talalelei, e oo foi i a latou fanau, matua, tuagane, uso, matua matutua, alii ma tamaitai o aiga. … O le taimi lava latou te papatiso ai mo o latou uo e faasaoloto mai ai i latou mai le falepuipui ma e mafai ona latou maua i latou i le toetutu ma aumai i latou i le malo selesitila—ua talia fiafia e le ekalesia ma ua latou o atu toatele i luma, o nisi o le a faa-16 ona papatiso … i le aso e tasi.”1

Sa saunoa Uilifoti Uitilafi i se taimi mulimuli ane e uiga i lenei mataupu faavae: “O le taimi lava na ou faalogo ai e uiga i ai, sa osooso lo’u agaga i le olioli. … Sa ou alu atu i luma ma papatisoina mo tagata uma o lo’u aiga na maliliu sa mafai ona ou manatua. … Sa ou lagonaina le fia fai atu aleluia ina ua oo mai le faaaliga na faaalia mai ai ia i matou le papatisoga mo e ua maliliu. Sa ou lagonaina sa i ai so matou aia tatau e olioli ai i faamanuiaga o le Lagi.”2

Vilate Kimball

E pei o Sister Uitilafi, sa faalogo foi Vilate Kimball e uiga i le papatisoga mo e ua maliliu a o toesea foi lana tane o Hipa, e talai le talalelei. Sa ou tusi atu ia te ia:

“Ua folasia mai e Peresitene Samita se mataupu fou ma matagofie … ua faapea ona afua ai se fiafia faafouina i totonu o le ekalesia. O lena mataupu, o le papatisoga mo e ua maliliu. O loo talanoa Paulo e uiga i lena mea, i le muamua Korinito mataupu e 15 fuaiupu e 29. Ua mauaina e Iosefa se faamalamalamaga sili atu ona atoatoa e ala i se Faaaliga. … O se faamanuiaga lea mo lenei ekalesia le papatisoina mo tagata uma o o latou aiga o e na maliliu a o lei oo mai lenei Talalelei; e oo lava i tua i Matua o o latou matua matutua. … I le faia o lea mea, ua avea ai tatou ma o latou sui; ma tuu atu ia i latou le avanoa e o mai ai i le uluai toetutu. Fai mai o ia o le a talaiina atu le Talalelei ia i latou … ae e leai se mea e ta’u o le papatisoina o agaga. … Talu lava ona tala’ia mai lenei avea’i iinei, ua faaauau ai lava ona gaepuina le vai. I le taimi o le konafesi, sa i ai i nisi o taimi le toavalu i le toasefulu Toeaiina i totonu o le vai i le taimi e tasi i le faia o papatisoga. … Ou te fia papatiso mo lo’u Tina. Sa ou fuafua e faatali seia e foi mai i le fale, ae o le taimi mulimuli atu nei na saunoa ai Iosefa e uiga i lea mataupu, sa ia fautuaina tagata uma ina ia tutu i luga ma faia loa, ma faasaoloto a latou uo mai le nofo pologa i se vave e mafai ai. O lea la ua ou mafaufau o le a ou alu i ai i le vaiaso lenei, ona e feololo foi nisi o tuaoi o le a o i ai. O nisi ua uma ona papatisoina mo ni nai taimi. … Ua faapea ona e vaai ai, e i ai se avanoa mo tagata uma. Pe le o se aoaoga faavae matagofie ea lenei?”3

Phebe Chase

O le taimi lava na faamaeaina ai le faatanoa mo papatisoga i le Malumalu o Navu, sa faataunuuina ai loa papatisoga mo e ua maliliu nai lo o le vaitafe. Sa tusi atu Phebe Chase, o se tasi na nofo i Navu, i lona tina e uiga i le malumalu, ma faamatala i ai le faatanoa mo papatisoga o le nofoaga lea “e mafai ona tatou papatiso ai mo o tatou aiga ua maliliu ma avea ma ni faaola i le Mauga o Siona.” Sa faapea ona ia faamatalaina atu, i totonu o lenei faatanoa, “Na papatisoina ai a’u mo lo’u tamā pele ma a’u uo uma ua maliliu. … O lea la ua ou manao e iloa igoa o lou tama ma lou Tina ina ia mafai ona ou faasaoloto i laua, ona ou te manao e fesoasoani i e ua Maliliu. … Ua toe fetalai mai le Alii ma toefuatai mai le faatulagaga anamua.”4

Sally Randall

I le tusi atu i ana uo ma aiga e uiga i le papatisoga mo e ua maliliu, sa faamatala ai e Sally Randall le maliu o lana tama tama o Siaosi:

“O se taimi ina a faigata lea ia te a’u, ae e foliga mai e le mafai ona ou taliaina e fai lea mea, ae … ua papatisoina lona tama mo ia ma o se mea matagofie tele lo matou talitonu ma maua le atoatoa o le talalelei e pei ona talaiina nei ma mafai ona papatisoina mo o tatou uo uma ua maliliu ma laveai i latou i le po o le a lava le mamao i tua e mafai ona tatou iloa ai i latou.

“Ou te manao tou te tusia mai igoa muamua o o tatou auaiga uma ua maliliu i le mamao i tua e tau atu i tamamatutua ma tinamatutua i soo se vave e mafai ai. Ua ou fuafua e fai le mea ou te mafaia e laveai ai a’u uo ma e tatau ona matuai ou fiafia pe afai e o mai ni isi o outou e fesoasoani ia te a’u ona e telē tele le galuega mo le faia e se tagata e toatasi. … Ou te manatu o le a outou faapea o se aoaoga faavae ese lenei peitai o le a outou iloa e moni lava.”5

Faamatalaga

  1. Phebe Woodruff letter to Wilford Woodruff, Oct. 6, 1840, Church History Library, Salt Lake City; o le sipelaina ma faailoga ua faaonaponei.

  2. Wilford Woodruff, “Remarks,” Deseret News, May 27, 1857, 91; ua faalaugatasia faailoga.

  3. Vilate Kimball letter to Heber C. Kimball, Oct. 11, 1840, Church History Library, Salt Lake City; o le sipelaina ma faailoga ua faaonaponei.

  4. Tusi a Phebe Chase, leai se aso, Church History Library, Salt Lake City; o le sipelaina ma faailoga ua faaonaponei. I le taimi muamua lava na amata faatino ai e le Au Paia papatisoga mo e ua maliliu, o nisi o taimi sa papatisoina ai tagata taitoatasi e fai ma sui o tuaa o itupa uma e lua. Sa faaalia mulimuli mai, e tatau i alii ona papatisoina mo alii ae o tamaitai mo tamaitai.

  5. Tusi a Sally Randall, 21 Apr, 1844, Church History Library, Salt Lake City; sipelaga ma mataitusitetele faaonapo nei.

Ata
faatanoa o le vai papatisoga i le Malumalu o Ogden Iuta

O le faatanoa o le vai papatisoga i le Malumalu o Ogden Iuta, o loo taatia i luga o papatua o ni povi e sefululua.

Lolomi