Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
20–26 Tīsema. Kilisimasí: Ko e Meʻaʻofa Taʻe-hano-tatau ʻo e ʻAlo Fakalangi ʻo e ʻOtuá


“20–26 Tīsema. Kilisimasí: Ko e Meʻaʻofa Taʻe-hano-tatau ʻo e ʻAlo Fakalangi ʻo e ʻOtuá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“20–26 Tīsema. Kilisimasí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
tā valivali ʻo Mele mo e valevale ko Sīsuú

Nativity in Copper and Umber, fai ʻe J. Kirk Richards

20–26 Tīsema

Kilisimasí

Ko e Meʻaʻofa Taʻe-hano-tatau ʻo e ʻAlo Fakalangi ʻo e ʻOtuá

Ko e founga ʻe taha ke nofotaha ai ʻetau fakakaukaú ʻi he Fakamoʻuí he Kilisimasi ko ʻení ko e ako e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.” ‘Oku fokotuʻu atu ʻe he fokotuʻutuʻu fakalēsoni ko ʻení ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakakau e fakamoʻoni fakapalōfitá ni ko ha konga hoʻomou ako fakataautaha mo fakafāmili e ongoongoleleí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1838 ʻo pehē, “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai” (Ngaahi ʻAkonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 57). Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ko e fakamatala tonu ʻeni ʻa e Palōfitá naʻá ne ʻomi e ʻuhinga ke hanga ai ʻe ha palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻe toko 15 ʻo tuku mai mo fokotuʻu ʻenau fakamoʻoní ki he fakamanatua e taʻu 2,000 hono ʻaloʻi ʻo e ʻEikí. ʻOku ui e fakamoʻoni fakahisitōlia ko iá ‘Ko e Kalaisi Moʻuí.’ Kuo ako maʻuloto ʻe ha kāingalotu tokolahi hono ngaahi moʻoní. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fuʻu ʻilo ʻoku ʻi ai ha meʻa pehē. ʻOku ou tapou atu ʻi hoʻomou feinga ke ʻilo lahi ange kia Sīsū Kalaisí, ke mou ako e ‘Ko e Kalaisi Moʻuí’” (“Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 40).

ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku tau fiefia ʻi he tāpuaki e hokohoko hono maʻu e fakahaá ʻo fakafou mai ʻi he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo he kuonga ní. ‘Oku tau fakamālō ʻi heʻenau ngaahi akonakí, fakatokangá, mo e fakalotolahí. Ka ko e mahuʻinga tahá, ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻe heʻenau ngaahi fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisí—ʻi he taimi Kilisimasí mo e taʻú kakato. ‘Oku mahulu hake ʻeni ʻi he ngaahi lea mālie ʻa e kau faʻu tohi taukeí pe kau taukei ʻi he lea ʻi he kakaí pe ngaahi fakakaukau mei he kau mataotao fakafolofolá. Ko e ngaahi lea ia ʻa e niʻihi kuo fili, uiuiʻi, mo fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá ko e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23) .

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

“Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taha kuo ʻi ai hano mālohi pehē.”

Ko e hā e ngaahi fakakaukau ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lau e Luke 2:10–11 fakataha mo e palakalafi ʻuluaki ʻo e “Ko e Kalaisi Moʻuí”? Ko e hā haʻo lea ke poupouʻi e fakamatala ko ia “kuo teʻeki ke ʻi ai ha taha kuo ʻi ai hano mālohi pehē [hangē ko Sīsū Kalaisí] kiate kinautolu kotoa pē kuo moʻui, pe ʻe moʻui he funga ʻo māmaní”? Kumi ha ngaahi moʻoni ʻi he “Ko e Kalaisi Moʻuí” ʻokú ne fakamatalaʻi e mālohi lahi ʻo e Fakamoʻuí. Kuó Ne tākiekina fēfē koe mo ʻomi ha “fiefia lahi” kiate koe? (Luke 2:10).

“Naʻe toetuʻu ia mei he faʻitoká.”

ʻOku fakamoʻoni e Kau ʻAposetoló ʻi he “Ko e Kalaisi Moʻuí,” ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, ʻo fakamatala ki he hā tuʻo tolu mai ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú (vakai ki he palakalafi nimá). Fakakaukau ke lau fekauʻaki mo e ngaahi ʻaʻahi ko ʻení ʻi he Sione 20–21; 3 Nīfai 11–26; mo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–20. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei Heʻene ngaahi lea mo e ngaahi ngāue lolotonga e ngaahi hā mai ko ʻení?

“Kuo ʻosi fakafoki mai Hono lakanga fakataulaʻeikí mo Hono Siasí.”

Lolotonga hoʻo ako he taʻú ni e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, kuó ke maʻu ʻa e faingamālie ke ako lahi ange kau ki he founga kuo “fakafoki mai [ai e] lakanga fakataulaʻeiki [ʻa e Fakamoʻuí] mo Hono Siasí.” Ko e fē ha ngaahi moʻoni pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ne fakafoki mai kuó ke matuʻaki mahuʻingaʻia aí? Fakakaukau ke toe vakaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻoku akoʻi mai fekauʻaki mo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17–23; 13; 20:1–12; 65; 110; 112:30–32; 124:39–42; 128:19–21. Fakalaulauloto ki he founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ke ke ʻiloʻi mo moihū ai kia Sīsū Kalaisí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:19).

“ʻE ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe toe hāʻele mai ai ki he māmaní.”

Ko e Kilisimasí ko ha taimi ia ke toe fakakaukau ai ki he ʻaho naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsū Kalaisí pea hanganaki atu ki he ʻaho te Ne toe hāʻele mai aí. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo ʻEne toe hāʻele maí mei he palakalafi fika ua fakamuimuitaha ʻo e “Ko e Kalaisi Moʻuí”? Mahalo foki ʻe tokoni ke lau, hivaʻi, pe fanongo ki he ngaahi himi Kilisimasi ʻoku akoʻi mai fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí, ʻo hangē ko e “Fiefia ki Māmani” pe “Ne Hā Mai Tuʻuapō” (Ngaahi Himí, fika 110, 115).

“Ko Ia ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní.”

Fakatokangaʻi ange ʻi he palakalafi fakaʻosi ʻo e “Ko e Kalaisi Moʻuí,” ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e huafa ne foaki ki he Fakamoʻuí. ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi potufolofola ko ʻení ke ke fakalaulauloto ki he founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e “maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki lelei ʻanga ʻo e māmaní”: Luke 2:25–32; 1 Kolinitō 15:19–23; Molonai 7:41; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24; 84:44–46; 93:7–10. Kuó Ne hoko fēfē ko hoʻo maama, moʻui, mo e ʻamanaki lelei ʻangá? Ko e hā ha toe ngaahi ʻulungaanga pe huafa kehe ʻo e Fakamoʻuí ʻoku mahuʻinga taha kiate koé?

Kuo kaunga fēfē hono ako e “Ko e Kalaisi Moʻuí” ki hoʻo tui mo e ʻofa ki he Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Maama ʻo e Māmaní, tā fakatātaaʻi ʻe Howard Lyon

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Ko e Kalaisi Moʻuí.”Ke tokoni ke mahino ki homou fāmilí ʻa e ngaahi moʻoni ne akoʻi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he “Ko e Kalaisi Moʻuí,” te mou lava ʻo fili ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga pea ngāue fakataha ke kumi pe tā ha ngaahi fakatātā ʻoku fakatātaaʻi ai e ngaahi kupuʻi lea ko iá. Te mou lava leva ʻo fakatahatahaʻi e ʻū fakatātā mo e ngaahi kupuʻi lea ko iá ke faʻu ha tohi.

“ʻOku mau fakahoko atu ai ʻemau fakamoʻoni.”Ko e hā ʻoku tau ako mei he “Ko e Kalaisi Moʻuí” fekauʻaki mo e ʻuhinga ke fai ha fakamoʻoní? Mahalo te ke fie lekooti homou ngaahi fakamoʻoni kia Kalaisí ke fakamanatua ʻaki e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí.

“Naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei.”ʻE founga fēfē ha muimui homou fāmilí ki he sīpinga ngāue tokoni ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Kilisimasi ko ʻení? Te mou fakamafola fēfē ʻa e “melinó mo e ʻaloʻofá” ʻi homou fāmilí mo e koló? Te mou lava fēfē ʻo tokoni ke fakahoko e “fakamoʻui [ki he] mahakí”? Te mou lava ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi vitiō faka-Kilisimasi ʻi he Gospel Media app pe laipeli Mītia ʻo e Ongoongoleleí (medialibrary.ChurchofJesusChrist.org).

“Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi Heʻene meʻaʻofa taʻe ma-fakatataua mai ʻaki Hono ʻAlo fakalangí.”Ko e hā ha ngaahi meʻaʻofa kuo tau maʻu koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi? Mahalo ʻe lava e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo maʻu ha ngaahi tali ʻi he “Ko e Kalaisi Moʻuí” pea kofukofu leva e ngaahi meʻa ko ia ʻoku nau fakafofongaʻi e ngaahi meʻaʻofa ko ia mei he Fakamoʻuí. ʻE lava homou fāmilí ʻo fakaava e ngaahi meʻaʻofá ʻi he ʻaho Kilisimasí pe ʻi he kotoa ʻo e uiké pea lau ha potufolofola ʻoku fekauʻaki mo e meʻaʻofa takitaha. Ko ha ngaahi potufolofola ʻeni ʻe niʻihi, ka ʻe lava homou fāmilí ʻo maʻu ha ngaahi potufolofola kehe lahi ange: Luke 2:10–14; 1 Pita 2:21; Mōsaia 3:8; ʻAlamā 11:42–43; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–12. Te mou lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, hangē ko e “Naʻá Ne Fekau Hono ʻAló” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 20–21), ke kumi e ngaahi meʻaʻofa kehe ʻoku maʻu meiate Iá.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Kau, ʻĀngelo Ne Hiva,” Ngaahi Himí, fika 118.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Tokanga taha pē ki he Fakamoʻuí. “ʻOku hangē hono lau ʻi he faʻa lotu ʻa e ‘Ko e Kalaisi Moʻuí’ ko hono lau e ngaahi fakamoʻoni ʻa Mātiu, Maʻake, Luke, Sione, pea mo e kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Te ne fakatupulaki hoʻo tui ki he Fakamoʻuí mo tokoni ke nofotaha hoʻo tokangá ʻiate Ia” (M. Russell Ballard, “Foki ʻo Maʻu,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 65).

Paaki