Mai, pe’e mai
31 nō tītema–6 nō tēnuare. Tei ia tātou iho nei te hōpoi’a nō te tītaura’a i te ’ite


« 31 nō tītema–6 nō tēnuare. Tei ia tātou iho nei te hōpoi’a nō te tītaura’a i te ’ite », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2019 (2019)

« 31 nō tītema–6 nō tēnuare. Tei ia tātou iho nei te hōpoi’a nō te tītaura’a i te ’ite », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2019

Hōho’a
e ’utuāfare e hi’o ra i te mau hōho’a

31 nō tītema–6 nō tēnuare.

Tei ia tātou iho nei te hōpoi’a nō te tītaura’a i te ’ite

Te fā nō te Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare, ’o te tauturura’a ïa ia ’outou ’ia haere i te Mesia ’e ’ia fa’afāriu-roa-hia i tāna ’evanelia. E ti’a i teie mātēria e tauturu ia ’outou ’ia māramarama i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e ’ia ’ite i roto i te reira i te pūai pae vārua tītauhia nō ’outou ’e nō tō ’outou ’utuāfare. ’Ei reira, ’ia tae ’outou i roto i te piha ha’api’ira’a, ’ua ineine ïa ’outou nō te fa’a’ite i te mea i ’apohia ’e nō te fa’aitoito i tō ’outou mau hoa feiā mo’a i roto i tā rātou tauto’ora’a e pe’e i te Mesia.

Tāpa’opa’o i te mau mana’o e tae mai ia ’outou

« E aha tā ’ōrua e ’imi nei ? » ’Ua ani Iesu i tāna mau pipi (Ioane 1:38). E ui ato’a paha ’outou ia ’outou iho i teie uira’a—inaha te mea e ’ite mai ’outou i roto i te Faufa’a ’Āpī i teie matahiti, tei te huru ïa i te mea tā ’outou e ’imi nei. « E ’imi, e ’itea ïa ’outou », ’o te parau fafau teie a te Fa’aora (Mataio 7:7). Nō reira, e ui i te mau uira’a e tae mai i tō ’outou ferurira’a i roto i te tuatāpapara’a, ’ei reira e ’imi itoito atu ai i te mau pāhonora’a. I roto i te Faufa’a ’Āpī ’outou e tai’o ai nō ni’a i te mau taime ha’aputapūra’a pae vārua pūai a te mau pipi o Iesu Mesia. ’Ei pipi ha’apa’o maita’i nō te Fa’aora, e ti’a ia ’outou ’ia roa’a i tā ’outou iho taime ha’aputapūra’a pae vārua pūai ’a fāri’i ai ’outou i te anira’a a te Fa’aora i roto i teie buka mo’a : « Mai, pe’e mai » (Luka 18:22).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Nō te ha’api’i mau mai roto mai i te Fa’aora, e ti’a ’iā’u ’ia fāri’i i tāna anira’a : « Mai, pe’e mai ».

E tano te anira’a a te Fa’aora, « Mai, pe’e mai » nō te tā’āto’ara’a—e mea ’āpī ānei tātou i ni’a i te ’ē’a o te ti’ara’a pipi ’aore rā ’ua nā ni’a tātou i terā ’ē’a i tō tātou orara’a tā’āto’a. ’O te reira tāna anira’a i te taure’are’a tao’a rahi e tūtava ra i te ha’apa’o i te mau fa’auera’a (hi’o Mataio 19:16–22). Tāna i ha’api’i—’e tā tātou pā’āto’a e ti’a ’ia ha’api’i—’oia ho’i te aura’a nō te rirora’a ’ei pipi, ’o te hōro’ara’a ïa i tō tātou ’ā’au tā’āto’a i te Metua i te Ao ra ’e ia Iesu Mesia. E haere tātou i mua i roto i te ti’ara’a pipi ’ia ’ite tātou i te mea ’ua ’ere tātou, ’ia taui tātou ’e ’ia ’imi tātou ’ia pe’e hope atu ā ia rāua.

E ha’amata tātou i te ha’api’i mai roto mai i te Fa’aora ’ia tūtava tātou i te māramarama i te mea ’ua ha’api’i ’oia. ’Ei hi’ora’a, e aha te hōhonu o tō ’outou māramaramara’a i te fa’aorera’a hapa ’ia hi’o ’outou i te mau mea i muri nei ?

Te mau ha’api’ira’a a te Fa’aora (hi’o Mataio 6:14–15; 18:21–35)

E hi’ora’a nō roto i tōna orara’a (hi’o Luka 23:33–34)

Noa atu rā, ’aita te ha’api’ira’a i hope roa ē tae noa atu e pe’e tātou i te Fa’aora nā roto i te orara’a i tāna i ha’api’i. Nāhea ’outou e fa’arahi atu ā i te fa’aore i te hapa ?

Tē hina’aro ra ’outou i te ha’api’i rahi atu ā, ’a tāmata i teie ’ohipa ’e te tahi atu parau tumu o te ’evanelia, mai te here ’e te ha’eha’a.

Nā’u iho e rave i te hōpoi’a nō tā’u ha’api’ira’a.

’Ua ha’api’i Elder David A. Bednar : « Tātou te feiā ha’api’i, e ti’a ia tātou ’ia ’ohipa ’e ’ia riro ’ei ta’ata rave i te parau ’eiaha rā ’ei ta’ata fa’aro’o noa tei fa’aravehia. E ti’a mana ānei tātou e ’ohipa ra ’e e ’imi ra ’ia ha’api’i nā roto i te fa’aro’o, ’aore rā tē tīa’i noa ra tātou ’ia ha’api’ihia mai ’e ’ia fa’aravehia ? Te ta’ata ha’api’i e fa’a’ohipa i tōna ti’amāra’a ’ia mā’iti nō te ’ohipa mai te au i te mau parau tumu ti’a, e mahora ïa tōna ’ā’au i te Vārua Maita’i ma te ani i tāna ha’api’ira’a, tāna mana fa’a’ite pāpū ’e tāna fa’a’itera’a ha’apāpū. E tītau te ha’api’ira’a nā roto i te fa’aro’o i te fa’aitoitora’a pae vārua, te fa’aitoitora’a pae ferurira’a ’e te fa’aitoitora’a pae tino, ’eiaha i te tīa’i-noa-ra’a ’ia fāri’i » (« Seek Learning by Faith », Ensign, Setepa 2007, 64).

E aha te aura’a nō te ravera’a i te hōpoi’a nō tā tātou iho ha’api’ira’a ? Hi’o i te tahi pāhonora’a i roto i te fa’ahitira’a a Elder Bednar ’e i roto i te mau ’īrava i muri nei : Ioane 7:17; 1 Tesalonia 5:21; Iakobo 1:5–6, 22; 2:17; 1 Nephi 10:17–19; 2 Nephi 4:15; Alama 32:27; ’e Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 18:18; 58:26–28; 88:118. E aha tei fa’auruhia ia ’outou ’ia rave nō te rave rahi a’e i te ha’api’ira’a i te ’evanelia ?

Tītauhia ’ia ’ite au i te parau mau nō’u iho nei.

Penei a’e e ta’ata tā ’outou i mātau e au ē, ’aita tō rātou fa’aro’o i tāpetepete a’enei, noa atu ā te ’ohipa e tupu i roto i tō rātou orara’a. Tē fa’aha’amana’o mai nei rātou i nā paretenia pa’ari i roto i te parabole a te Fa’aora (hi’o Mataio 25:1–13). Te mea rā ’aita ’outou e ’ite ra, ’o tā rātou ïa mau tauto’ora’a tu’utu’u ’ore nō te ha’apūai i tō rātou ’itera’a pāpū nō te parau mau. E ti’a ia tātou pā’āto’a ’ia ’imi itoito e ha’apūai i tō tātou ’itera’a pāpū nō te mea, mai tā te mau paretenia ma’ama’a i ’ite, e’ita e nehenehe e tīpe’e i te fa’afāriura’a a te tahi atu ta’ata.

Nāhea e noa’a ai ia tātou ’e nāhea tātou i te aupuru i tō tātou iho ’itera’a pāpū ? ’A pāpa’i i tō ’outou mau mana’o ’a feruri ai ’outou i te mau ’īrava i muri nei : Luka 11:9–13; Ioane 5:39; Ioane 7:14–17; ’Ohipa 17:10–12; 1 Korinetia 2:9–11; ’e Alama 5:45–46.

Hōho’a
e tamāhine i pīha’i iho i te hō’ē purūmu

E ti’a ia tātou tāta’itahi ’ia noa’a te ’itera’a pāpū nō tātou iho.

E aha te ti’a iā’u ’ia rave i te taime e tae mai te mau uira’a ?

’Ia ’imi ’outou i te ’ite pae vārua, e tae mai te mau uira’a i te ferurira’a. E riro te mau parau tumu i muri nei i te tauturu ia ’outou ’ia pāhono i te mau uira’a ’e ’ia patu i te fa’aro’o ’e te ’itera’a pāpū :

  1. ’Imi i te māramaramara’a i te puna hanahana i fa’ata’ahia. ’O te Atua te puna nō te mau parau mau ato’a ’e tē heheu nei ’oia i te parau mau nā roto i te Vārua Maita’i, te mau pāpa’ira’a mo’a ’e tāna mau peropheta ’e mau ’āpōsetolo.

  2. ’Ohipa ma te fa’aro’o. Mai te peu ’aita te mau pāhonora’a e tae mai i terā iho taime, ’ia vai te ti’aturi ē, e heheu mai te Fatu i te mau pāhonora’a i te taime tano. Ē tae atu i terā taime, e tāmau noa i te ora mai te au i te parau mau tā ’outou i ’ite a’ena.

  3. Tāpe’a noa i te hi’o-fa’aātea-ra’a mure ’ore. E tāmata i te hi’o i te mau mea mai tā te Fatu e hi’o ra, ’eiaha rā mai tā te ao e hi’o ra. E hi’o i tā ’outou mau uira’a i roto i te fa’anahora’a nō te fa’aorara’a a tō tātou Metua i te Ao ra.

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te purera’a pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu mai ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o :

Mataio 13:1–23

Hō’ē rāve’a rahi nō te tauturu i tō ’outou ’utuāfare ’ia fa’aineine nō te ha’api’i i roto i te Faufa’a ’Āpī i teie matahiti, ’o te tai’o-fa’ahou-ra’a ïa i te parabole nō te ueue huero. Penei a’e e riro te hi’ora’a i te mau huru repo ’ati a’e i te fare ’ei ’ohipa ’ana’anatae nō te fa’ahi’o i te mau huru repo e parauhia ra i roto i te parabole. E aha tā tātou e nehenehe e rave nō te ha’aputu noa i te « repo maita’i » i tō tātou fare ? (Mataio 13:8).

Galatia 5:22–23; Philipi 4:8

« Tē a’o nei mātou i te mau metua ’e i te mau tamari’i ’ia hōro’a i te ti’ara’a mātāmua i te pure ’utuāfare, te purera’a pō ’utuāfare, te tuatāpapara’a ’e te ha’api’ira’a i te ’evanelia, ’e te mau fa’a’oa’oara’a ’utuāfare maita’i. Noa atu te faufa’a ’e te maita’i o te tahi atu mau mea ’e ’aore rā, o te tahi mau fa’a’oa’oara’a, ’eiaha e vaiiho i te reira ’ia ruri ’ē i te mau ’ohipa hanahana i fa’ata’ahia ’o tā te mau metua ’e te mau ’utuāfare ana’e e nehenehe e rave » (« Rata nā te Peresidenira’a Mātāmua », Liahona, Tītema 1999, 1).

’Ua riro te ha’amatara’a o te matahiti ’ei taime tano roa nō te fa’atupu i te hō’ē ’āpo’ora’a ’utuāfare nō ni’a i te fa’arirora’a i te ’utuāfare ’ei ’utuāfare fa’atumuhia i ni’a i te ’evanelia. E aha te mau mana’o e tae mai i roto i te ferurira’a ’a tai’o ai ’outou i te mau ha’amaita’ira’a ’e te parau a’o i roto i te Galatia 5:22–23 ’e te Philipi 4:8 ? Penei a’e e nehenehe tā ’outou e tāpiri i te tahi mau hōho’a pia ’ati a’e te fare ’ei ha’amana’ora’a ia ’outou i tā ’outou mau fā.

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i ha’api’ira’a o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’i i tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

E ’imi i te ha’api’ira’a tumu. ’Ua riro te hō’ē ha’api’ira’a tumu ’ei parau mau mure ’ore ’e te taui ’ore. ’Ua ha’api’i te peresideni Boyd K. Packer : « E fa’ataui te ha’api’ira’a tumu mau, tei ta’a-maita’i-hia, i te mau huru ’e te peu » (« Little Children », Ensign, Nov. 1986, 17). ’A tuatāpapa ai ’outou ’e tō ’outou ’utuāfare i te mau pāpa’ira’a mo’a, ’a ’imi i te mau parau mau e tauturu ia ’outou ’ia ora rahi atu ā mai te Fa’aora te huru.

Hōho’a
Iesu Mesia

Light of the World, nā Brent Borup

Hōho’a
Te Mesia i rāpae i te menema

He Is Risen, nā Del Parson

Nene’i