21–27 ni Okotova

1 kei na 2 Cesalonaika

“Mo Dou Kakua ni Veitosoyaki Vakasauri mai na Lomadei, se Vakataqayataki”

Kevaka eda sega ni vola na veika eda vakila mai vua na Yalo, ena rawa ni da guilecava. Na cava e vakauqeti iko kina na Yalo mo vola ni o wilika na 1 kei na 2 Cesalonaika?

Vola na Veika o Vakauqeti Kina

Mai Cesalonaika, e rau a beitaki o Paula kei Sailasa ni “o iratou oqo eratou sa vukici vuravura me ca” (Cakacaka 17:6). Na nodrau vunau sa vakacudruya eso na iliuliu vaka-Jiu, ka ra laki vakavuna na nodra yavavala na tamata (raica na Cakacaka 17:1–10). Sa yaco e muri, me tukuni vei Paula kei Sailasa me rau sa biuti Cesalonaika. Ko Paula e a leqataki ira na saumaki vou mai Cesalonaika kei na veika rawarawa era sotava, ia a sega ni rawa ni lesu tale okoya me sikovi ira. “Niu a sega tiko ni vosota rawa,” e vola o koya, “au a qai talatala yani meu kila na nomudou vakabauta.” E kena isau, na ivukevuke nei Paula o Timoci, erau a veiqaravi vata e Cesalonaika, “sa kauta mai nai rogorogo vinaka ni nomudou vakabauta kei na loloma” (1 Cesalonaika 3:5–6). Na kena dina, o ira na Yalosavasava ni Cesalonaika era a kilai ena nodra ivakaraitaki “nodrai vakarau kecega era sa vakabauta” (1 Cesalonaika 1:7), ka sa rogovaki ki veivanua na nodra vakabauta. Vakasamataka na nona reki o Paula ni sa rogoca ni nona cakacaka ena kedra maliwa “ni sa sega ni ka walega” (1 Cesalonaika 2:1). Ia e kila tu o Paula ni yalodina ni veigauna sa oti e sega ni veirauti me veivakabulai tiko vakayalo ena veigauna mai liu, ka sa leqataki ira nai vakavuvuli vakailasu ena kedra maliwa na Yalosavasava (raica na 2 Cesalonaika 2:2–3). Nona itukutuku vei ira, kei keda, meda tomana tiko ka “tinia vinaka talega na ka esa sega ena nomudou vakabauta” ka “mo dou uasivi cake sara” ena loloma (raica na 1 Cesalonaika 3:10; 4:10).

Vakasama eso ni Vuli iVolanikalou Yadua

1 Cesalonaika 1–2

Era vunautaka na kosipeli o ira na dauvunau ni kosipeli ena yalodina kei na loloma.

Ena 1 Cesalonaika, e vakaraitaka na vosa i Paula na loma leqa kei na reki nei dua na tamata e soli koya tu vakataucoko ena nodra qaravi o ira na Luveni Kalou. O na kunea vakalevu ena i matai ni rua na wase ni 1 Cesalonaika, na vosa kei na veimalanivosa e vakamacalataka na ivakarau ni veivakavulici e dua na dauvunau dina ni kosipeli. Na cava o sa vakauqeti mo cakava me vakavinakataka cake na nomu vakavulica na kosipeli?

1 Cesalonaika 3:9–4:12

Niu vakamuri Jisu Karisito, e rawa niu yaco meu savasava.

Eda sa nuitaka kece ni “na lako mai na noda Turaga,” eda na qai rawa ni tacake Vua ena “vakataudeitaki na yalomudou me tawa ca ni sa savasava ena mata ni Kalou” (1 Cesalonaika 3:13). Na cava e vakavuvulitaka o Paula me baleta na noda rawa ni yaco meda savasava cake ena 1 Cesalonaika 3:9–13; 4:1–12?

Raica talega na Moronai 10:32–33; Bible Dictionary, “Holiness”; Carol F. McConkie, “Na Totoka ni Yalo Savasava,” Ensign se Liaona, Me 2017, 9–12.

1 Cesalonaika 4:16–18; 5:1–10; 2 Cesalonaika 1:4–10

Kevaka au sa yalodina ka qaqarauni, au na vakavakarau tu ena iKarua ni Lako mai ni iVakabula.

Ena 1 Cesalonaika 5:1–10, e vakayagagaka o Paula e vica na vosa vakaibalebale me vakavulica na vei dina bibi me baleta na gauna ena lesu mai kina o Jisu ki vuravura. Ni o wilika na vosa vakaibalebale eso oqo, navuca mo vola eso na ka o vakila e yaco mai vei iko me baleta na iKarua ni Lako Mai i Jisu Karisito:

“Vaka na daubutako ena bogi”:

“Me vaka na yaluma vua na yalewa sa bukete”:

Eso tale na vosa vakaibalebale o kunea:

Na cava eso tale na dina o vulica me baleta na iKarua ni Lako Mai nei Jisu Karisito mai na 1 Cesalonaika 4:16–18; 5:1–10; 2 Cesalonaika 1:4–10? Na cava o sa vakauqeti mo cakava ni o yadrava tiko ka vakavakarau ki na Nona lako mai?

Raica talega na Dallin H. Oaks, “Vakavakarau ki na iKarua ni Lesu Mai,” Ensign or Liaona, Me 2004, 7–10.

2 Cesalonaika 2

E dua na vukitani, se lutu tani mai na dina, e parofisaitaki ni na yaco e liu ni se bera na iKarua ni Lako Mai.

Ena loma ni veivakacacani, e vuqa vei ira na Yalosavasava ni Cesalonaika era vakabauta ni sa voleka na iKarua ni Lako Mai ni iVakabula. Ia, e kila o Paula ni se bera na nona lesu mai ki vuravura o Jisu ena liu mai e dua na vukitani—na veivorati se na “vuki tani” mai na dina (raica na 2 Cesalonaika 2:1–4). Ena rawa ni o vakatitobutaka na nomu kila ka baleta na Vukitani Levu—kei na nomu vakavinavinakataka na Vakalesuitale—ena kena vakaraici vakamatua eso nai vurevure oqo:

• Na veivolanikalou e parofisaitaka na Vukitani: Aisea 24:5; Emosi 8:11–12; Maciu 24:4–14; 2 Timoci 4:3–4

• Na veivolanikalou era vakaraitaka ni a sa tekivu tiko mai ena gauna i Paula na Vukitani: Cakacaka 20:28–30; Kalatia 1:6–7; 1 Timoci 1:5–7

• Na Rai me baleta na Vuki Tani Levu mai vei ira na dauveivakavoui Va-Karisito:

  Martin Luther: “E sega niu vakasaqara meu vakavouia na Lotu, ia me sala vata ga na veilawa kei na ituvatuva ena iVolanikalou Tabu. … Au kaya ga ni Lotu Va-Karisito esa sega ni tiko ena kedra maliwa o ira e dodonu me ra taqomaka” (ena E. G. Schweibert, Luther and His Times: The Reformation from a New Perspective [1950], 590).

  Roger Williams: “Na vukitani … esa vakadukadukalitaka na veika kece ka sa sega ni rawa ni vakabulai tale mai na vukitani oqori me yacova ni sa talai ira mai na iapositolo vou o Karisito me teivaka vou na lotu” (ena Phillip Schaff, The Creeds of Christendom [1877], 851).

  Erasmus: “Na veika kece esa rui vereverea tu ena veitaro [ivunau] kei na veilawa ka sega ni rawa ni da doudou meda nuitaka mada ga meda kacivi vuravura lesu ki na Lotu Va-Karisito dina” (The Praise of Folly, trans. Clarence H. Miller, 2nd ed. [2003], 155 – 56).

Raica talega na 2 Nifai 28; “Apostasy,” iUlutaga Va-Kosipeli, topics.lds.org.

Eso na Vakasama me baleta na Vuli iVolanikalou Vakavuvale kei na Lotu Vakavuvale ena Moniti

Ni o wilika na ivolanikalou kei na nomu vuvale, ena rawa ni vukei iko na Yalo mo kila na ivakavuvuli cava mo veivosakitaka e salavata kei na gagadre ni nomu vuvale. Oqo eso na vakatutu:

1 Cesalonaika 3:9–13

Na cava e veivakurabuitaki vei iko mai na veika e vakila o Paula me baleti iratou na nona itokani? Ena rawa vakacava meda uqeta na yalo vakaoqori vei ira noda matavuvale, itokani, kei na wekada Yalosavasava?

1 Cesalonaika 4:13–18

Ena rawa vakacava ni da vakayagataka vei tikina oqo meda kune vakacegu kina se e dua tale ni sa takali e dua na noda daulomani?

1 Cesalonaika 5:14–25

Railesuva na ivakasala nei Paula ena 1 Cesalonaika 5:14–25, ka raica mai e dua na malanivosa ena via vakanamata kina na nomu matavuvale. Vakasamataka me volai ena dua na ivola kabi me vakaliligi e loma ni nomu vale. Ena rawa ni ra kuria na lewe ni matavuvale e dua na ivakamacala ena ivola kabi ni raici ni ra sa bulataka tiko na ivakasala ena ivola kabi.

2 Cesalonaika 3:13

Eda sa dau vakila ni da sa “ceguoca ena cakacaka vinaka”—vutucoqa tu ena veika e gadrevi, ena bula vakatisaipeli? Na cava e rawa ni vukei keda ni da sa vakila mai na veika oqo? (Raica na Kalatia 6:9; VV 64:33.) Ena rawa vakacava ni da veivukei ni sa yaco mai na veika oqo?

Me ikuri ni tukutuku ni vakavulici ni gone, raica na idusidusi ni macawa oqo ena Lako Mai, Mo Muri Au—Me Baleta na Lalai.

Vakavinakataki ni Vuli Yadudua

Vakasaqara na ivakatakila e veisiga “Sa dau yaco mai na ivakatakila ena ‘vosa ena vosa’ (2 Nifai 28:30), sega ni taucoko ena dua ga na gauna. … Kakua ni vakasamataka na [vulici ni kosipeli] me dua na ka o vakarautaka na gauna mo rawa ni vakayacora, ia, me vaka ga e dua na ka o sa dauvakayacora tiko mai” (Veivakavulici ena iVakarau ni Vakabula, 12).

Karisito sa Tucakatale, mai vei Robert T. Barrett