Fuakava Foʻoú 2023
13–19 Māʻasi. Mātiu 11–12; Luke 11: “Te u Foaki ʻa e Fiemālié Kiate Kimoutolu”


“13–19 Māʻasi. Mātiu 11–12; Luke 11: ‘Te u Foaki ʻa e Fiemālié Kiate Kimoutolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“13–19 Māʻasi. Mātiu 11–12; Luke 11,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
Ko Sīsū ʻoku ʻafio ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻaó

ʻOua Te Mou Manavahē, tā ʻe Michael Malm

13–19 Māʻasi

Mātiu 11–12; Luke 11

“Te u Foaki ʻa e Fiemālié Kiate Kimoutolu”

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē: “He ʻikai lava ke mahino ʻa e ngaahi folofolá, ʻa ia ko e ngaahi fakahā ʻo e kuohilí, ka ʻikai tali ʻa e ngaahi fakahā lolotongá. … ʻOku fakaʻatā ʻe hono ako ʻo e folofolá ke maʻu ʻe he kakai tangatá mo fafiné ʻa e ngaahi fakahaá” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 7).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe hanga ʻe he kau Fālesí mo e kau tangata tohí ʻo ʻai ke fakakavenga e moihū kia Sihová ʻi he ngaahi founga lahi. Naʻa nau faʻa fakamamafaʻi ʻa e ngaahi lao pau ʻi he ngaahi moʻoni taʻengatá. Naʻe hoko ʻa e ngaahi lao fekauʻaki mo e ʻaho Sāpaté, ʻa ia naʻe fakataumuʻa ke hoko ko ha ʻaho mālōloó, ko ha kavenga mafasia.

Pea naʻe hāʻele tonu mai leva ʻa Sihova ki Hono kakaí. Naʻá Ne akoʻi kiate kinautolu ko e taumuʻa moʻoni ʻo e tui fakalotú ke ʻoua ʻe fakakavenga ka ke fakafiemālie kiate kinautolu. Naʻá ne akoʻi ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fekaú kiate kitautolu, kau ai ʻa e fekau ke tauhi ʻa e Sāpaté, ʻo ʻikai ke fakamamahiʻi kitautolu ka ke tāpuakiʻi kitautolu. ʻIo, ʻoku fāsiʻi mo lausiʻi ʻa e hala ki he ʻOtuá, ka naʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau fononga toko taha pē. Naʻá Ne kole mai, “Haʻu kiate au.” Ko ʻEne fakaafé, kiate kinautolu kotoa ʻoku ongoʻi “mafasia” ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē, ke tuʻu ʻi Hono tafaʻakí, ke haʻi kitautolu kiate Ia, pea tuku ke Ne vahevahe ʻetau kavengá. Ko ʻEne talaʻofá “Te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.” ʻI hono fakafehoanaki ki he ngaahi founga kehé—ʻi he feinga ke hoko atu toko taha pe fakafalala ki he ngaahi founga fakamatelié—ʻoku “faingofua pē [ʻEne] haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa [ʻEne] kavengá.” (Mātiu 11:28–30)

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 11:28–30

ʻE foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fiemālié ʻi heʻeku falala kiate Iá.

ʻOku tau fuesia kotoa pē ha ngaahi kavenga—ko ha niʻihi ko e tupu mei heʻetau ngaahi angahalá mo e fehalākí, ko ha niʻihi naʻe tupu mei he fili ʻa e niʻihi kehé, pea ko ha niʻihi ne ʻikai ko ha foʻui ia ʻa ha taha ka ko ha konga pē ia ʻo e moʻui ʻi he māmaní. Neongo pe ko e hā e ʻuhinga ʻo ʻetau ngaahi faingataʻá, ka ʻoku kole mai ʻe Sīsū ke tau haʻu kiate Ia ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fuesia ʻetau ngaahi kavengá pea maʻu ʻa e fiemālié (vakai foki Mōsaia 24). Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē, “ʻOku hanga ʻe heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú ʻo haʻi kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (“Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Kavengá,” Liahona, Mē 2014, 88). ʻI hoʻo fakakaukau ki hení, fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ke mahino lelei ange ai ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení: ʻOku haʻi fēfē au ʻe heʻeku ngaahi fuakavá ki he Fakamoʻuí? Ko e hā ʻoku fie maʻu ke u fai ke haʻu ai kia Kalaisí? Ko e hā e founga ʻoku faingofua ai e haʻamonga ʻa e Fakamoʻuí mo maʻamaʻa ʻEne kavengá?

Ko e hā mo ha toe ngaahi fehuʻi kehe ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo laukongá? Lekooti ia, pea fekumi ki ha ngaahi talí he uiké ni ʻi he ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Te ke lava ʻo maʻu e tali ki he niʻihi ʻo hoʻo ngaahi fehuʻí ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻoku hā ʻi ʻolungá.

Vakai foki e John A. McCune, “Haʻu kia Kalaisi—Moʻui ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” Liahona, Mē 2020, 36–38; Lawrence E. Corbridge, “Ko e Halá,” Liahona, Nōvema 2008, 34–36.

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku nau vakai hifo ki he lue ʻa e kau ākongá ʻi he ngoue uité

The Disciples Eat Wheat on the Sabbath [Ko e Kai Uite ʻa e Kau Ākongá ʻi he Sāpaté, tā ʻe James Tissot

Mātiu 12:1–13

“Fai lelei ʻi he ʻaho Sāpaté.”

Naʻe kehe ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau Fālesí mei he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi founga lahi, kae tautautefito ki he founga ke tauhi ai ʻa e ʻaho Sāpaté. ʻI hoʻo lau ʻa e Mātiu 12:1–13, mahalo te ke fie fakakaukau ki he fenāpasi lelei hoʻo ngaahi tōʻonga fakakaukaú mo e ngāue kau ki he Sāpaté pea mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. Ke fai ʻení, te ke lava ʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala hangē ko ʻení:

  • “ʻE ʻikai te u lelei lahi ʻi he feilaulau, ka ʻi he loto-ʻofa” (veesi 7; vakai Hōsea 6:6).

  • “Ko e Foha ʻo e tangatá ko e ʻEiki ia ʻo e ʻaho Sāpaté” (veesi 8).

  • “ʻOku ngofua ke fai lelei ʻi he ʻaho sāpaté” (veesi 12).

ʻE tākiekina fēfē ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení ʻa e anga hoʻo vakai ki he Sāpaté?

Vakai foki Maʻake 2:233:5; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “ʻAho Sāpaté,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Mātiu 12:34–37; Luke 11:33–44

ʻOku fakahaaʻi ʻe heʻeku ngaahi leá mo e tōʻongá ʻa e meʻa ʻoku ʻi hoku lotó.

Ko e taha ʻo e ngaahi fakaanga tefito ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Fālesí ko ʻenau feinga ke hā ngali māʻoniʻoní ka naʻe ʻikai haohaoa ʻenau taumuʻá. ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Fālesí ʻi he Mātiu 12:34–37 mo e Luke 11:33–44, fakalaulauloto ki he fehokotaki hotau lotó mo ʻetau ngaahi ngāué. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea “koloa lelei ʻo e lotó”? (Mātiu 12:35). ʻOku fakatonuhiaʻi pe fakahalaiaʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau ngaahi leá? (vakai Mātiu 12:37). ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “haohaoa” ho matá? (Luke 11:34). Fakalaulauloto ki he founga te ke lava ai ʻo “maamangia” (Luke 11:36) ʻi he mālohi ʻo e Fakamoʻuí.

Vakai foki ʻAlamā 12:12–14; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:67–68.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Mātiu 11:28–30.Te ke lava ʻo tokoni ke fakakaukauloto homou fāmilí ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻaki ʻenau taufetongi ʻi hono fusi ha meʻa mamafa, ʻo ʻuluaki feinga fakataautaha pē pea toki feinga leva ʻaki ha tokoni mei he niʻihi kehé. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi kavenga ʻoku tau fuesiá? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke toʻo kiate kitautolu e haʻamonga ʻa Kalaisí? ʻE ala tokoni atu ʻa e fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení ke ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ha haʻamongá.

Mātiu 12:10–13.ʻI hoʻomou lau fekauʻaki mo hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻe lava ke talanoa homou fāmilí fekauʻaki mo e founga ʻoku “fakamoʻui” ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí. ʻE hoko fēfē ʻa e Sāpaté ko ha ʻaho ʻo e fakamoʻui kiate kitautolú?

ʻI hono ueʻi fakalaumālie homou fāmilí ʻe he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, te mou lava ʻo hiki ha lisi ʻo e ngaahi founga te mou lava ai ʻo “fai lelei ʻi he ʻaho Sāpaté” (veesi 12). Fakapapauʻi ke fakakau ai ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻE ala tokoni ke tauhi homou lisí pea vakai ki ai ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate he kahaʻú.

Luke 11:33–36.Fakalaulauloto ki he founga te ke lava ʻo akoʻi ai ki ho fāmilí ʻa e ʻuhinga ke “māmangiá” (veesi 34, 36). ʻE tokoni nai ha lēsoni fakataumuʻa? Te mou lava foki ʻo aleaʻi ha ngaahi founga ke ʻomi ai e maama ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí, ki hotau ʻapí, pea mo e māmaní.  

Luke 11:37–44.Mahalo ‘e lava homou fāmilí ‘o aleaʻi e ngaahi veesi ko ʻení lolotonga hono fufulu fakataha e ʻū peletí. Te mou lava ʻo talanoa fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku ʻikai ko ha fakakaukau lelei ia ke fufulu pē ʻa tuʻa ʻo e ngaahi meʻa hangē ko e poulú mo e ipú. Te mou lava leva ʻo fakafekauʻaki ʻeni ki he fie maʻu ke māʻoniʻoní, ʻo ʻikai ʻi heʻetau ngaahi ngāue pē ki tuʻá ka ʻi heʻetau ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo foki ʻi lotó.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Himi ʻoku fokotuʻu atú: “ʻOku Kei Ngangatu,” Ngaahi Himí, fika 59.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

ʻAi ke fakahoko tatau maʻu pē. Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻi hono ako e folofolá ʻe ngali faingataʻa ange pe siʻi ange meʻa naʻá ke akó ʻi he meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí. ʻOua te ke foʻi. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē, “[Ko e] ngaahi ola fungani fakalaumālie ʻe maʻu mei heʻetau fai maʻu pē ʻa e fanga kiʻi meʻa ʻoku hā ngali siʻisiʻí” (“Faivelenga mo Tokanga ʻo Lahi Ange ʻi ʻApi,” Liahona, Nōvema 2009, 20).

ʻĪmisi
ongo pulu naʻá na haʻamonga fakataha

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié” (Mātiu 11:29). Faitā ʻa e © iStockphoto.com/wbritten

Paaki