Fuakava Foʻoú 2023
5–11 Sune. Sione 14–17: “Mou Nofo Maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá”


“5–11 Sune. Sione 14–17: ‘Mou Nofo Maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“5–11 Sune. Sione 14–17,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
ʻOhomohe Fakaʻosí

Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, tā ʻe William Henry Margetson

5–11 Sune

Sione 14–17

“Mou Nofo Maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá”

ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 14–17, ʻe tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi pōpoaki maʻaú. Hiki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú.

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻOku tau ui ia ʻi he ʻahó ni ko e “ʻOhomohe Fakaʻosí”, ka ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe naʻe ʻiloʻi moʻoni ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú, ʻi heʻenau fakataha mai ki he kātoanga Laka Atú, ko ʻenau maʻu meʻatokoni fakaʻosi pē ʻeni mo honau ʻEikí kimuʻa peá Ne pekiá. Ka naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū “kuo hoko hono ʻahó” (Sione 13:1). ʻE vave ʻEne aʻusia ʻa e mamahi ʻi Ketisemaní, ʻa hono lavakiʻi mo fakafisingaʻi ʻe Hono ngaahi kaungāmeʻa ofi tahá, pea mo ha pekia fakamamahi ʻi he kolosí. Neongo ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni naʻe hanganaki mai kiate Iá, ka naʻe ʻikai tokanga ʻa Sīsū ia kiate Ia ka ki Heʻene kau ākongá. Ko e hā ʻe fie maʻu ke nau ʻilo ʻi he ngaahi ʻaho mo e ngaahi taʻu ka hoko maí? ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi akonaki ongoʻingofua ʻa Sīsū ʻi he Sione 14–17 ʻa e ongo ʻokú Ne maʻu ki Heʻene kau ākongá, ʻi he taimi ko iá mo e lolotonga ní. Naʻe kau ʻi he ngaahi moʻoni fakafiemālie lahi naʻá Ne vahevahé ʻa e fakapapau ko ia he ʻikai te Ne teitei liʻaki kitautolu ʻi ha faʻahinga founga. Naʻá Ne talaʻofa ʻo pehē “Kapau ʻoku mou fai ʻeku ngaahi fekaú, te mou nofo ʻi heʻeku ʻofá” (Sione 15:10).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Sione 14–15

ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku ʻofa kia Sīsū Kalaisí ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻI hoʻo lau ʻa e Sione 14–15, te ke lava ʻo tohi pe fakaʻilongaʻi ʻa e taimi kotoa pē ʻoku ʻasi ai ʻa e foʻi lea ko e ʻofa. Mahalo te ke fakatokangaʻi ʻoku toutou fakaʻaongaʻi fakataha ʻa e foʻi lea ngaahi fekau mo e foʻi lea ʻofá, ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻo kau ki he fekauʻaki ʻa e ʻofá mo e ngaahi fekaú? Ko e hā ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea kehe ʻokú ke maʻu ʻoku fekauʻaki mo e ʻofá ʻi he ngaahi vahe ko ʻení?

Fakalaulauloto ki he founga kuo tākiekina ai koe ʻe he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Vakai foki Sione 13:34–35; D. Todd Christofferson, “Nofomaʻu ʻi Heʻeku ʻOfá,” Liahona, Nōvema 2016, 48–51.

ʻĪmisi
talanoa ʻa Sīsū ki he kau ākongá

Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, tā ʻe Clark Kelley Price

Sione 14–16

‘Oku tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u fakahoko ʻeku taumuʻá ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻOku pau pē naʻe fakalotomamahi ki he kau ākongá ke nau fanongo kuo mei ʻosi honau taimi mo e Fakamoʻuí. Mahalo naʻa nau hohaʻa foki pe te nau fēfē ka ʻikai ke nau feʻao mo Ia. ʻI hoʻo lau ʻa e Sione 14–16, kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ke fakafiemālieʻi kinautolú. Kae tautautefito ki he meʻa naʻá Ne akoʻi kiate kinautolu fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Ko e hā e ‘uhinga naʻe fie maʻu ai ʻe he kau ākongá ʻa e faʻahinga tokoni ko ʻení mei he Laumālie Māʻoniʻoní? Kuo fakahoko fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení maʻau? Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai koeʻuhí ke mālohi ange Hono ivi takiekiná ʻi hoʻo moʻuí.

Vakai foki 3 Nīfai 19:9; 27:20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–14; Mōsese 6:61; Michelle D. Craig, “Ivi Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2019, 19–21.

Sione 15:1–8

ʻI he taimi te u nofo ai kia Kalaisí, te u ʻomi ha ngaahi fua lelei.

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “nofo [ʻia Kalaisí]”? (Sione 15:4). Ko e hā hoʻo “fua” ʻokú ne fakahaaʻi ʻokú ke pipiki ki he vainé, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Sīsū Kalaisí?

Sione 17

ʻOku hūfia ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá.

ʻOku ʻiloa ʻa e folofola ʻa Sīsū ʻi he Sione 17 ko e Lotu Hūfekiná. ʻI he lotu ko ʻení, naʻe lotu ai ʻa Sīsū maʻa ʻEne kau ʻAposetoló mo “kinautolu foki ʻe tui kiate [Ia] ʻi heʻenau leá” (Sione 17:20). Ko hono ʻuhingá naʻá Ne lotu maʻau. Ko e hā naʻe kole ʻe Sīsū mei Heʻene Tamaí maʻau mo e kakai kehe ʻoku nau tuí? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo ʻEne ngaahi ongo kiate koé?

ʻOku toe akoʻi foki ʻe he lotu ko ʻení ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga mo taʻengatá. Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu? ʻI hoʻo lau e vahe ko ʻení, fakakaukau ke lekooti e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo ʻení:

  • Lotu

  • Ko e vā fetuʻutaki ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne Tamaí

  • Ko e vā fetuʻutaki ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá

  • Founga ʻe kehe ai e kau ākongá mei he māmaní

  • Ngaahi moʻoni kehe ʻokú ke mahuʻingaʻia aí

Sione 17:11, 21–23

ʻOku haohaoa e faaitaha ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻi Heʻene lotu ʻi he Sione 17, ʻa ʻEne taha mo e Tamaí. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku “taha” ai e Tamaí mo e ʻAló? (Sione 17:11, 21–23). Fakatokangaʻi ange naʻe lotu ʻa e Fakamoʻuí ke taha ʻEne kau ākongá “ʻo hangē foki”—pe ʻi he founga tatau—mo ʻEne taha mo e Tamaí (Sione 17:22). Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koé? Fakakaukau ki ho ngaahi vā fetuʻutakí—hangē ko ʻení, mo ho malí pe kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, mo e kāingalotu ʻo e uōtí, pea mo e kaungā Kalisitiané. Te ke lava fēfē ʻo ngāue ki he faʻahinga uouangataha ʻoku maʻu ʻe Sīsū mo e Tamaí?

Vakai foki Quentin L. Cook, “Taha Honau Lotó ʻi he Māʻoniʻoni mo e Uouangataha,” Liahona, Nōvema 2020, 18–22; Sharon Eubank, “ʻI he Uouangataha ʻa e Lotó, ʻOku Tau Maʻu ai ʻa e Mālohi mo e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 55–57.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Sione 14:5–6.Mahalo ʻe fiefia e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi heʻenau taufetongi ʻi hono taki homou fāmilí ke fononga ʻi ha hala. ʻOku hoko fēfē ʻa Sīsū “ko e halá”? ʻOkú Ne tataki kitautolu ki fē?

Sione 14:26–27.ʻOku kehe fēfē ʻa e melino ʻa Sīsuú mei he “foaki ʻa māmaní”? ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi founga kuo nau maʻu ai ʻa e nongá mo e fiemālié ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Sione 15:1–8.Mahalo ʻe fakafiefia ke lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻi tuʻa ʻi ha veʻe fuʻu vaine, fuʻu ʻakau, pe ko ha ʻakau ʻe taha. Ko e hā ʻoku hoko ki ha vaʻa ʻi he taimi ʻoku toʻo ai mei he fuʻu ʻakaú? Te mou lava ʻo talanoa fekauʻaki mo e founga ʻoku tau hangē ai ko e ngaahi vaʻá pea mo e ʻuhinga ʻo e “nofo” ʻi he Fakamoʻuí pea “fuá.”

Sione 15:17–27; 16:1–7.ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakatokanga ai ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá kau ki he fakatangá? ʻOku fakatangaʻi fēfē ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻi he kuongá ni? ʻE tokoniʻi fēfeeʻi kitautolu ʻe he faleʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻi he taimi te tau fehangahangai ai mo e fakatangá?

Sione 16:33.Kuo ikunaʻi fēfē ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní? Kuo ʻomi fēfē ʻe Heʻene Fakaleleí ha nonga mo ha fiefia kiate kitautolu? (vakai foki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:6).

Sione 17:21–23.Ko e hā ʻe tokoni ki homou fāmilí ke mou ako e founga ke toe faaitaha ange ai ʻo hangē ko Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní? Mahalo te mou lava ʻo talanoa kau ki ha timi sipoti ʻoku mou saiʻia taha ai pea mo e founga ʻoku nau ngāue fakataha ai ki ha taumuʻa tatau. Pe te mou fanongo ki ha kuaea pe kau tā meʻa lea pea aleaʻi e founga ʻoku faaitaha ai e kau hivá ke tā ha hiva fakaʻofoʻofá.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 56.

Ko Hono Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Ngāueʻaki e ngaahi naunau hiki ki he fanongó. ʻI hoʻo akoʻi ki ho fāmilí ʻa e folofolá, ʻe ala tokoni haʻamou fanongo ki he ongo ʻo e folofolá kuo hikí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org pe Gospel Library app. ʻE ongo mālohi ange ha fanongo ki heni tautautefito ki he Sione 14–17 he ʻoku ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ha konga lahi ʻo e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
ngaahi foʻi kālepi ʻi he vainé

Naʻe akonaki ʻa Sīsū, “Ko au ko e vainé, ko e ngaahi vaʻá ʻa kimoutolu” (Sione 15:5).

Paaki