Fuakava Foʻoú 2023
12–18 Sune. Luke 22; Sione 18: “ʻOua Naʻa Fai Hoku Lotó, ka Ko e Finangalo ʻOʻoú”


“12–18 Sune. Luke 22; Sione 18: ʻʻOua Naʻa Fai Hoku Lotó, ka Ko e Finangalo ʻOʻoú,ʼ” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“12–18 Sune. Luke 22; Sione 18,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
Ko Kalaisi mo e kau ākongá ʻi Ketisemani

Vaoʻakau Ketisemaní, tā ʻe Derek Hegsted

12–18 Sune

Luke 22; Sione 18

“ʻOua Naʻa Fai Hoku Lotó, ka Ko e Finangalo ʻOʻoú”

Lau fakalelei ʻa e Luke 22 mo e Sione 18 ʻi he uiké ni. Fakalaulauloto mo lotua e meʻa ʻokú ke laú. ʻE lava ʻe hono fai ʻení ʻo ʻoange ha faingamālie ki he Laumālié ke ne fakamoʻoniʻi ki ho lotó ʻoku moʻoni ʻa e folofolá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe toko tolu pē e kau fakamoʻoni ʻi he māmaní ki he mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Ngoue Ketisemaní—pea ne nau mohe kinautolu ʻi he konga lahi ʻo ʻene hokó. ʻI he ngoue ko iá pea kimui ange ʻi he kolosí, naʻe toʻo ʻe Sīsū kiate Ia ʻa e ngaahi angahala, mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa e tokotaha kotoa pē kuo moʻuí, neongo naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha he taimi ko iá ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻOku faʻa hoko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo ʻitānití ʻo ʻikai ha tokanga ki ai ʻa e māmaní. Ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtua ko e Tamaí. Naʻá Ne ongona ʻa e tautapa ʻa Hono ʻAlo faivelengá, “ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú. Pea naʻe fakahā mai ʻa e ʻāngelo mei he langí kiate ia, ʻo ne fakamālohi ia” (Luke 22:42–43). Neongo naʻe ʻikai ke tau ʻi ai ke mamata tonu ʻi he ngāue taʻesiokita mo talangofua ko ʻení, ka ko kitautolú ko e kau fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku tau fakatomala ai pea maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá, taimi kotoa pē ʻoku tau ongoʻi ai e ivi fakamālohia ʻo e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he Ngoue ko Ketisemaní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Luke 22:31–34, 54–62; Sione 18:17–27

ʻOku hoko ʻa e uluí ko ha ngāue taʻetūkua.

Fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe Pita mo e Fakamoʻuí—ʻa e ngaahi mana naʻá ne mamata tonu ki aí mo e tokāteline naʻá ne akó. Ko e hā leva naʻe folofola ai ʻa e Fakamoʻuí kia Pita ʻo pehē, “ʻO ka ke ka liliu, ke ke tokoni [ki ho] kāingá”? (Luke 22:32; tānaki atu ʻa e fakamamafá). ʻI hoʻo fakalaulauloto ki hení, ʻe ala tokoni ke fakakaukau ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā fekauʻaki mo e faikehekehe ʻo e maʻu ha fakamoʻoní pea mo e ului moʻoní (vakai “Ului ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2012, 106–9).

ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ʻa Pitá ʻi he Luke 22:31–34, 54–62 (vakai foki Sione 18:17–27), fakakaukau ki hoʻo ului ʻaʻaú. Kuó ke ongoʻi mateaki pehē nai, ʻo hangē ko Pitá, naʻá ke mateuteu ke “ʻalu mo [e Fakamoʻuí] ki he fale fakapōpulá mo e maté”? (Luke 22:33). Ko e hā ʻoku faʻa mōlia ai e ngaahi ongo ko iá? ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingamālie fakaʻaho ke fakaʻikaiʻi pe fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí; ko e hā te ke fai ke ke hoko ai ko ha fakamoʻoni fakaʻaho kiate Ia? Ko e hā ha ngaahi lēsoni kehe ʻokú ke ako mei he aʻusia ʻa Pitá?

ʻI he hokohoko atu hoʻo lau e Fuakava Foʻoú, fakasio ha fakamoʻoni ki he hokohoko atu e ului ʻa Pitá. Fakatokangaʻi foki e ngaahi founga naʻá ne tali ai e fekau ʻa e ʻEikí ke “tokoni [ki ho] kāingá” (Luke 22:32; vakai Ngāue 3–4).

Vakai foki Maʻake 14:27–31.

Luke 22:39–46

Naʻe mamahi ʻa e Fakamoʻuí maʻaku ʻi Ketisemani.

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke “tuku hotau taimí ke ako kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí” (“Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2017, 40).

Fakakaukau ki he meʻa te ke fai ke tali ai e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní. Te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, pea hiki e ngaahi ongo mo e fehuʻi ʻokú ke fakakaukau ki aí.

Ki ha ako lahi ange ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, fekumi ʻi he ngaahi folofola kehé ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

ʻI hoʻo ako kau ki he meʻa naʻe hoko ʻi Ketisemaní, mahalo naʻa lelei ke ke ʻiloʻi ko Ketisemaní ko ha ngoue ʻōlive naʻe ʻi ai mo ha mīsini tatau ʻōlive naʻe ngāue ʻaki ki hono tataʻo ʻo e ʻōlivé pea sivi hono loló ke ngāueʻaki ia ki he māmá mo e meʻatokoní kae pehē foki ki he faitoʻó (vakai Luke 10:34). ʻOku fakataipe fēfē ʻe he founga hono toʻo ʻo e lolo ʻōlivé ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolu ʻi Ketisemaní? Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau, vakai ki he pōpoaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoní ko e “Nofomaʻu ʻi Heʻeku ʻOfá” (Liahona, Nōvema 2016, 50–51).

Vakai foki Mātiu 26:36–46; Maʻake 14:32–42.

Sione 18:28–38

“ʻOku ʻikai ʻo māmani [e] puleʻanga” ʻo e Fakamoʻuí.

ʻI he hoko ʻa Ponito Pailato ko ha taki fakapolitikalé, naʻá ne maheni ai mo e mālohi mo e ngaahi puleʻanga ʻo e māmani ko ʻení. Ka naʻe folofola ʻa Sīsū fekauʻaki mo ha faʻahinga puleʻanga kehe. ʻI hoʻo fakakaukau ki he meʻa kuó ke lau fekauʻaki mo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke vakai ki ai ʻoku “ʻikai ʻo māmani [Hono] puleʻangá”? (Sione 18:36). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻiloʻi ʻení? Ko e hā mo ha toe meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he folofola ʻa Sīsū kia Pailató?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Luke 22:31–32.Naʻe mei ongoʻi fēfē nai ʻa Pita ʻi heʻene ʻilo naʻe lotua ia ʻe Sīsū mo ʻene tuí? Ko hai te tau lava ʻo lotua, ke “ʻoua naʻa mate [ʻenau] tuí”? (veesi 32).

Luke 22:39–46.ʻE lava e ako ki he faingataʻaʻia mo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní ʻo hoko ko ha aʻusia toputapu ki homou fāmilí. Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke tanumaki ai ha laumālie ʻapasia mo moihū ʻi hoʻo ako ʻa e Luke 22:39–46. Te mou lava ʻo tā pe hivaʻi fakataha ha niʻihi ʻo e ngaahi himi ʻoku saiʻia taha ai homou fāmilí pe ngaahi hiva ʻa e fānaú fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Te mou lava ʻo vakai ki ha ngaahi ngāue fakaʻaati fekauʻaki pe sio ʻi ha vitiō hangē ko e “Ko e Mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní” (ChurchofJesusChrist.org).. ʻI hoʻo lau e ngaahi vēsí, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi potufolofola ʻoku mahuʻingamālie kiate kinautolu—mahalo ko ha potufolofola ʻoku tokoni ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí (vakai foki Mātiu 26:36–46; Maʻake 14:32–42). Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Luke 22:42ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi aʻusia ʻi heʻenau ako ke pehē, “ʻOua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”

Luke 22:50–51; Sione 18:10–11.Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sīsū mei he ngaahi veesi ko ʻení?

ʻĪmisi
ko hono faitoʻo ʻe Kalaisi e telinga ʻo ha tamaioʻeiki

Tuku Ā Kuo Lahi ʻEni, tā ʻe Walter Rane

Sione 18:37–38.Te tau tali fēfē ʻa e fehuʻi ʻa Pailató “Ko e hā ʻa e moʻoní?” (veesi 38). Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau, vakai ki he Sione 8:32; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:45; 93:23–28; mo e “Ko e Faitotonu ʻo Faka-ʻOtua,” Ngaahi Himí, fika 169.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Himi ʻoku fokotuʻu atú: “ʻOku Fakaofo,” Ngaahi Himí, fika 102.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. Lau ʻa e meʻa kuo akoʻi mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fekumi ʻi he makasini Liahona fakamuimui taha ʻo e konifelenisi lahí ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi tefitó ki he “Fakaleleí” (vakai Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 21).

ʻĪmisi
Ko Kalaisi ʻi Ketisemani

ʻOua Naʻa Fai Hoku Lotó, ka Ko e Finangalo ʻOʻoú, tā ʻe Walter Rane

Paaki