Fuakava Foʻoú 2023
4–10 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16: “ʻOku ʻIkai Mei He ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó”


“4–10 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16: ‘ʻOku ʻIkai mei he ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“4–10 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé

4–10 Sepitema

1 Kolinitō 14–16

“ʻOku ʻIkai mei he ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó”

Lekooti hoʻo ngaahi ongó lolotonga hoʻo laú 1 Kolinitō 14–16. Lotua ʻa e meʻa kuo akoʻi kiate koe ʻe he Laumālié, pea fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke ako lahi ange.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Koeʻuhí naʻe foʻou ʻa e Siasí mo hono ngaahi tokāteliné ʻi Kolinitō, ʻoku mahino pē naʻe puputuʻu ʻa e Kāingalotu Kolinitoó. Naʻe akoʻi kimuʻa ʻe Paula kiate kinautolu ʻa e moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí: “Ko e pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahalá … pea naʻe fai ia, pea naʻe toe tuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻo e ʻahó” (1 Kolinitō 15:3–4). Ka naʻe kamata ke akoʻi ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi “ʻoku ʻikai ha toetuʻu ʻo e maté” (1 Kolinitō 15:12). Naʻe kole ange ʻe Paula ke nau “manatuʻi” ʻa e ngaahi moʻoni kuo akoʻi kiate kinautolú (1 Kolinitō 15:2). ʻI he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo ha ngaahi fakakaukau tuʻu fehangahangai fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku lelei ke tau manatuʻi “ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ʻa e maveuveú, ka ko e melinó” (1 Kolinitō 14:33). Ko e fakafanongo ko ia ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo filí mo pīkitai ki he ngaahi moʻoni mahinongofua ʻoku nau toutou akoʻí ʻe ala tokoni ia ke tau maʻu ai ʻa e melinó mo “tuʻu maʻu ʻi he tuí” (1 Kolinitō 16:13).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

1 Kolinitō 14

Te u lava ʻo fekumi ki he meʻafoaki ʻo e kikité.

Ko e hā ʻa e meʻafoaki ʻo e kikité? Ko e malava nai ia ʻo vavalo ki he kahaʻú? Ko e meʻafoaki nai ia maʻá e kau palōfitá pē? Pe ʻe lava nai ʻe ha taha pē ʻo maʻu ʻa e meʻafoaki ko ʻení?

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo ako ʻa e 1 Kolinitō 14:3, 31, 39–40. Te ke lava foki ʻo lau ʻa e Fakahā 19:10 mo e “Kikité, Kikiteʻí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Fakatefito ʻi he meʻa ʻokú ke akó, te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e meʻafoaki ʻo e kikité? Ko e hā nai e ʻuhinga ʻa Paula ʻi heʻene fakaafeʻi ʻa e kau Kolinitoó ke nau “holi ke [nau] kikité”? (1 Kolinitō 14:39). Te ke tali fēfē nai ʻa e fakaafe ko ʻení?

Vakai foki e Soeli 2:28–29; ʻAlamā 17:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:23–28.

1 Kolinitō 14:34–35

ʻOku kaunga fēfē ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e kakai fefiné ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ki he ʻahó ni?

ʻI he kuonga ʻo Paulá, naʻe kehekehe ʻa e ngaahi fie maʻu fekauʻaki mo e founga naʻe kau ai ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he sosaietí, kau ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e siasí. Ko e hā pē ha ʻuhinga ʻo e ngaahi akonaki ʻi he 1 Kolinitō 14:34–35 ki he kuonga ʻo Paulá, ʻoku ʻikai totonu ke ʻuhinga ia he ʻikai lava e houʻeiki fafiné ʻo lea mo taki ʻi he Siasí he kuongá ni (vakai Joseph Smith Translation, 1 Corinthians 14:34) [ʻi he 1 Kolinitō 14:34, footnote b]). Naʻe lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻo e ʻaho ní ʻo pehē: “ʻOku mau fie maʻu homou iví, hoʻomou uluí, hoʻomou loto fakapapaú, mo hoʻomou malava ke takí, homou potó pea mo homou leʻó. ʻOku ʻikai pea he ʻikai kakato e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka ʻikai kau ai e kau fefine ʻoku nau fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, mo e kau fafine ʻoku nau lava ʻo lea ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá!” Russell M. Nelson, “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Liahona, Nōvema 2015, 96.

1 Kolinitō 15:1–34, 53–58

Naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté.

ʻOku matuʻaki mahuʻinga ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ki he tui faka-Kalisitiané, ʻe lava ke pehē ʻe ha taha ka ne taʻeʻoua ia he ʻikai ke ʻi ai ha tui faka-Kalisitiane—ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa Paulá, “ʻoku taʻeʻaonga ʻemau malangá, pea taʻeʻaonga mo hoʻomou tuí foki” (1 Kolinitō 15:14). Ka naʻe akoʻi ʻe he Kāingalotu Kolinitō ʻe niʻihi ʻo pehē “ʻoku ʻikai ha toetuʻu ʻo e maté” (1 Kolinito 15:12). ʻI hoʻo lau ʻa e tali ʻa Paula ʻi he 1 Kolinitō 15, fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ai ki he founga ʻe kehe ai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke ke tui ki he Toetuʻú (vakai e 2 Nīfai 9:6–19; ʻAlamā 40:19–23; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:33–34). Ko e hā e ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea “Kapau kuo ʻikai tuʻu hake ʻa Kalaisi, ʻoku taʻeʻaonga hoʻomou tuí”? (veesi 17).

ʻOku mahuʻinga foki ke fakatokangaʻi naʻe ʻuhinga ʻa Paula ki he papitaiso maʻá e kau pekiá ko ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e toetuʻú (vakai 1 Kolinitō 15:29). Kuo fakamālohia fēfē ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí hoʻo tui ki he tokāteline ʻo e toetuʻú?

Vakai foki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:11–37.

1 Kolinitō 15:35–54

ʻOku kehe ʻa e sino toetuʻú mei he sino fakamatelié.

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke fifili ai pe ʻoku fēfē ʻa e sino toetuʻú? Fakatatau ki he 1 Kolinitō 15:35, naʻe fifili ha niʻihi ʻo e kakai Kolinitoó ki he meʻa tatau. Lau ʻa e tali ʻa Paula ʻi he veesi 36–54, pea fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e faikehekehe ʻi he sino fakamatelié mo e sino toetuʻú. ʻI hoʻo fai iá, te ke lava ʻo fakafehoanaki ʻa e veesi 40–42 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:50–112. Ko e hā ʻoku tānaki atu ʻe he fakahā ko ʻeni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he mahino ʻokú ke maʻú? (vakai foki Liliu ʻa Siosefa Sāmita, 1 Kolinitō 15:40 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate koé?

Vakai foki Luke 24:39; ʻAlamā 11:43–45; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:14–33.

ʻĪmisi
hopo ʻa e laʻaá

“ʻOku ai ʻa e nāunau ʻe taha ʻo e laʻaá” (1 Kolinitō 15:41).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

1 Kolinitō 15:29.ʻOku tau ako mei he veesi 29 naʻe kau atu ʻa e kau Kalisitiane ʻo e kuonga muʻá ʻi he papitaiso maʻá e kau pekiá, ʻo hangē pē ko ia ʻoku tau fakahoko he ʻaho ní. Te tau fakamatalaʻi fēfē ki he niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga ʻoku papitaiso ai kitautolu maʻa ʻetau ngaahi kuí? Ko e hā ʻoku tau fakahoko fakafāmili ke fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻa ʻetau ngaahi kui kuo pekia ʻoku nau fie maʻu iá? Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ange ʻi he tefito ko ʻení ʻi he fakamatala ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí ko e “Papitaiso maʻá e Kakai Pekiá” (topics.ChurchofJesusChrist.org) pea ʻi he FamilySearch.org.

1 Kolinitō 15:35–54.Ko e hā ha ngaahi meʻa pe fakatātā te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ke tokoni ke mahino ki homou fāmilí ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻaki e founga ʻoku kehe ai ʻa e ngaahi sino fakamatelié mei he ngaahi sino toetuʻú? Hangē ko ʻení, ke fakatātaaʻi ʻa e faikehekehe ʻo e ʻauʻauhá mo e taʻe faʻaʻauʻauhá (vakai veesi 52–54) te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha ukamea kuo ʻumeʻumea mo e ukamea ʻoku ʻikai ʻumeʻumea. Pe te ke fakafehoanaki ha meʻa ʻoku vaivai mo ha meʻa ʻoku mālohi (vakai veesi 43).

1 Kolinitō 15:55–57.ʻE lava ke mahuʻingamālie ʻa e fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi veesi ko ʻení ʻo kapau ʻoku ʻiloʻi ʻe homou fāmilí ha taha kuo pekia. ʻE lava ke fakamoʻoni e kau mēmipa ʻo e fāmilí ki he founga ʻoku toʻo ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e “huhu ʻo e maté” (veesi 56).

1 Kolinitō 16:13.Ke tokoni ki he kau mēmipa homou fāmilí ke nau maʻu ha mahino ki he veesi ko ʻení, te ke lava ʻo tā ha siakale ʻi he kelekelé pea fakahinohino ki ha taha he fāmilí ke “tuʻu maʻu” ʻi loto, lolotonga iá ʻoku kuikui hono matá. ʻE lava leva e toengá ʻo feinga ke teke pe fusi ia mei he siakalé. Ko e hā e faikehekehe ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku ʻā ai e mata ʻo e tokotaha ʻi he siakalé pea lava ke ne “leʻó”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke “tuʻu maʻu” ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke fakahoko e ngaahi fili ʻoku koví? (vakai foki “Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!,” [vitiō], ChurchofJesusChrist.org).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Himi ʻoku fokotuʻu atú: “Kuo Toe Tuʻu,” Ngaahi Himí, fika 108.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fakatokangaʻi e ngaahi sīpingá. ʻOku tau maʻu ʻi he ngaahi folofolá ha ngaahi sīpinga ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué. Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻokú ke maʻu ʻi he 1 Kolinitō 14 ʻoku tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ke tau fefakamaamaʻaki aí?

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Kalaisi kia Mele ʻi he ngoue he fonualotó

Ko e hā ʻOkú ke Tangi Aí, © Simon Dewey 2021. Fakaʻaongaʻi ʻi he fakangofua mei he Altus Fine Art/www.altusfineart.com

Paaki