Fuakava Foʻoú 2023
18–24 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13: “ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Foaki Fiefia”


“18–24 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13: ‘ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Foaki Fiefia,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“18–24 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
Ko e folofola ʻa Sīsū ki ha kiʻi tamasiʻi

18–24 Sepitema

2 Kolinitō 8–13

“ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Foaki Fiefia”

ʻE tokoni hono lekooti ʻo e ngaahi ongo fakalaumālié ke ke manatuʻi ʻa e meʻa kuó ke ako lolotonga e ako ʻo e folofolá. Te ke lava ʻo hiki ia ʻi ha tohinoa ako, fakaʻilongaʻi ʻi he tafaʻaki hoʻo tohi folofolá, tānaki atu ha kiʻi fakamatala ki hoʻo Gospel Library app, pe hiki tepi hoʻo ngaahi fakakaukaú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e hā te ke fai kapau te ke fanongo ʻoku ʻi ai ha Kāingalotu ʻi ha feituʻu ʻoku nau fefaʻuhi mo e nofo masivesivá? Ko e meʻa ʻeni ne fakamatalaʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó ʻi he 2 Kolinitō 8–9. Naʻá ne fakaʻamu ke fakalotoʻi ʻa e Kāingalotu Kolinitoó ke nau foaki ha niʻihi ʻo ʻenau koloá ki he Kāingalotu faingataʻaʻiá. Ka naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene kole ha tokoní, naʻe kau foki ʻi he ngaahi lea ʻa Paulá ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e foakí: “Ke foaki ʻe he tangata takitaha ʻo hangē ko ia kuo pau hono lotó ki aí, kae ʻikai ʻi he mamahi, pe ʻi hono puleʻi: he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha foaki fiefia” (2 Kolinitō 9:7). ʻOku kei ʻi ai pē ha Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi hotau kuongá ʻoku nau fie maʻu ha tokoni. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa lelei taha te tau lava ʻo fai maʻanautolú ko e ʻaukai mo e foaki ʻaukai. ʻI ha ngaahi tūkunga kehe, ʻe lava ke fakahangatonu mo fakataautaha ʻetau foakí. ʻE tatau ai pē pe ko e hā e faʻahinga feilaulau te tau faí, ʻoku mahuʻinga ke vakaiʻi ʻetau ngaahi ʻuhinga ki hono fai ʻo e foakí. ʻOku hoko nai ʻetau ngaahi feilaulaú ko ha ngaahi fakahaaʻi ʻo ʻetau ʻofa? ʻI hono fakaʻosingá, ko e ʻofá ʻokú ne ngaohi ʻa e tokotaha foakí ke fiefiá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

2 Kolinitō 8:1–15; 9:5–15

Te u lava ʻo vahevahe fiefia ʻa e meʻa ʻoku ou maʻú ke tāpuekina ai ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá.

ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau fiemaʻu tokoni ʻi he funga ʻo e māmaní. Te tau lava fēfē ke fai ha liliu? Naʻe fai mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e faleʻi ko ʻení: “Koloaʻia pe masiva, kuo pau ke tau ‘fai ʻa ia ʻoku tau lavá’ ʻi he taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai e niʻihi kehé [vakai, Maʻake 14:6, 8]. … “[ʻE] tokoniʻi mo tataki koe [ʻe he ʻOtuá] ʻi he ngāue ʻofa ʻo e tuʻunga faka-ākongá kapau ʻokú ke holi mo lotua mo feinga maʻu pē ke tauhi ha fekau kuó Ne toutou ʻomai kiate kitautolu” (“ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?,” Liahona, Nōvema 2014, 41).

Lau ʻa e 2 Kolinitō 8:1–15; 9:6–15, ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo hono tokangaʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá. Ko e hā ha meʻa ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe fekauʻaki mo e faleʻi ʻa Paulá? Te ke lava ʻo lotua ha fakahinohino ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke faitāpuekina ai ha taha ʻoku faingataʻaʻia. Fakapapauʻi ʻokú ke lekooti ha faʻahinga ongo ʻokú ke maʻu pea ngāueʻi ia.

Vakai foki e Mōsaia 4:16–27; ʻAlamā 34:27–29; Russell M. Nelson, “Ko e Fekau Lahi Hono Uá,” Liahona, Nōvema 2019, 96–100; Henry B. Eyring, “ʻIkai Ko ʻEni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?,” Liahona, Mē 2015, 22–25.

2 Kolinitō 11:1–6, 13–15; 13:5–9

“ʻEke kiate kimoutolu, pe ʻoku mou ʻi he tuí.”

ʻOku ʻi ai ha niʻihi he ʻahó ni, ʻo hangē ko ia ʻi he kuonga ʻo Paulá, ʻoku nau feinga ke taki kitautolu “mei he angatotonu ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí” (2 Kolinitō 11:3). ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku mahuʻinga ai ke fai e meʻa naʻe fokotuʻu mai ʻe Paulá: “ʻEke kiate kimoutolu, pe ʻoku mou ʻi he tuí” (2 Kolinitō 13:5). Te ke lava ʻo kamata e foungá ni ʻaki haʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ke “ʻi he tuí.” Te ke ʻiloʻi fēfē ʻokú ke ʻi he tuí? Kumi ha ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke vakavakaiʻi ai koe.

Te ke lava foki ʻi he konga hoʻo vakavakaiʻí ʻo fakalaulauloto ki he kupuʻi lea ko e “angatotonu ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí” (2 Kolinitō 11:3). Kuó ke maʻu fēfē ʻa e angatotonú ʻia Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí? Ko e hā nai ha founga ʻe “fakahala[ʻi] [hoʻo fakakaukaú] mei he angatotonu [ko iá]”? Ko e hā ha faleʻi ʻaonga ʻokú ke maʻu ʻi he 2 Kolinitō 11:1–6, 13–15?

Fakakaukau foki ki he faleʻi ko ʻeni meia Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá: “Kapau ʻe faifaiange peá ke pehē ʻoku ʻikai fuʻu ʻaonga fēfē ongoongoleleí kiate koe, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke kiʻi tuʻu ʻi ha tuʻunga māʻolunga ange, ʻo vakaiʻi hoʻo moʻuí, pea fakafaingofuaʻi hoʻo foungá ki he tuʻunga fakaākongá. Tokanga ki he ngaahi tefitoʻi tokāteliné, tefitoʻi moʻoní, mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou palōmesi atu ʻe tataki mo tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ho halá ke ke aʻusia ha moʻui ʻoku fiefia ange pea ʻe ʻaonga lelei ange ai e ongoongoleleí kiate koe” (“ʻOku ʻAonga ʻAupito!,” Liahona, Nōvema 2015, 22).

2 Kolinitō 12:5–10

ʻOku feʻunga pē ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ne tokoniʻi au ke u maʻu ha mālohi ʻi hoku ngaahi vaivaí.

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo e “tolounua ʻi he kakano” ʻa Paulá, ka ʻoku taʻu maʻu kotoa ha tolounua ʻoku tau fakaʻamu ʻe toʻo ʻe he ʻOtuá mei heʻetau moʻuí. Fakakaukau ki hoʻo tolounuá ʻi hoʻo lau ʻa e 2 Kolinitō 12:5–10, pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi vaivaí? Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ko e “[ʻaloʻofa] ʻa e [ʻOtuá] ʻoku lahi” maʻau?

Vakai foki Mōsaia 23:21–24; 24:10–15; ʻEta 12:27; Molonai 10:32–33.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

2 Kolinitō 8–9.Ko e hā ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ʻokú ne ueʻi fakalaumālie kitautolu ke tau tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá? ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei ke palani ai ha ngāue tokoni fakafāmili ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia.

2 Kolinitō 9:6–7.ʻOku ʻiloʻi nai ʻe homou fāmilí ha taha ʻoku lava ke pehē ko ha taha ʻoku “foaki fiefia”? Te tau lava fēfē ke ʻai ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé ke fakafiefia angé? ʻE lava ʻe he kau mēmipa iiki ange ʻo e fāmilí ʻo ngaohi ha ngaahi pine ʻoku pehē “Ko ha tokotaha foaki fiefia au.” Te ke lava ʻo foaki ʻa e ngaahi piné ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi ha taimi pē te ke sio ai ʻoku nau fetokoniʻaki fiefiá.

2 Kolinitō 10:3–7.Te ke akoʻi fēfē nai ki ho fāmilí fekauʻaki mo ʻetau “tau” mo e faiangahalá? ʻE saiʻia nai ho fāmilí ke mou langa ha kolotau ʻaki ʻa e ʻū seá mo e tupenu kafú? ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e founga ke siʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne takihalaʻi kitautolu mei he ʻOtuá mo e founga ke “[fakavaivaiʻi] ʻa e mahalo kotoa pē ki he talangofua kia Kalaisí.” Ko e hā ʻa e ngaahi “mahafu tau” fakalaumālie ʻoku tau fakaʻaongaʻi ke mapuleʻi ʻetau fakakaukaú? (vakai e ʻEfesō 6:11–18).

2 Kolinitō 11:3.Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe homou fāmilí ke nau tokanga lahi ange ai ki he “angatotonu ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí”?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Pehē kiʻi Vaitafé ‘Foaki’,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 116.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Lekooti ʻo e ngaahi ongó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti: “Ko e ʻilo ʻoku lekooti fakaleleí, ko e ʻilo ia ʻe lava ʻo maʻu ʻi he taimi ʻo e fie maʻú. … ʻOku hanga ʻe [hono lekooti ʻo e fakahinohino fakalaumālié] ʻo fakalahi hoʻo malava ke maʻu ha maama ʻoku lahi angé” (“Acquiring Spiritual Knowledge,” Ensign, Nov. 1993, 88; vakai foki e Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 12,30).

ʻĪmisi
ko e toʻu tupu ʻoku nau tokoni ʻi he ngāueʻofá

“Ke foaki ʻe he tangata takitaha ʻo hangē ko ia kuo pau hono lotó ki aí, kae ʻikai ʻi he mamahi, pe ʻi hono puleʻi: he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha foaki fiefia” (2 Kolinitō 9:7).

Paaki