Fuakava Foʻoú 2023
11–17 Sepitema. 2 Kolinitō 1–7: “Mou Fakalelei mo e ʻOtuá”


“11–17 Sepitema. 2 Kolinitō 1–7: ‘Mou Fakalelei mo e ʻOtuá,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“11–17 Sepitema. 2 Kolinitō 1–7,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

11–17 Sepitema

2 Kolinitō 1–7

“Mou Fakalelei mo e ʻOtuá”

ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó, hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻokú ke ʻiloʻí pea fakalaulauloto ki he founga te ke lava ai ʻo moʻui ʻaki iá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e hoko ko ia ko ha taki ʻo e Siasí kuo pau ke lea ʻaki ha ngaahi meʻa faingataʻa. Naʻe moʻoni ʻeni ʻi he kuonga ʻo Paulá ʻo hangē pē ko ʻene moʻoni ʻi he kuonga ní. Naʻe kau ʻi ha tohi kimuʻa ʻa Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó ʻa e valoki pea naʻe fakatupunga ai ha ngaahi loto-mamahi. ʻI he tohi ko ia naʻe hoko ko e 2 Kolinitoó, naʻá ne feinga ai ke fakamatalaʻi ʻa e tupuʻanga ʻo ʻene ngaahi lea fefeká: “Ne u tohi atu kiate kimoutolu ʻi he mamahi lahi mo e feinga loto mo e loʻimata lahi; ʻo ʻikai pehē ia ke mou mamahi ai, ka koeʻuhí ke mou ʻilo ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu ʻo lahi ʻaupito kiate kimoutolú” (2 Kolinitō 2:4). ʻI he taimi ʻoku fakatonutonu ai koe ʻe ha takí, ʻoku tokoni moʻoni ke ʻiloʻi naʻe tuʻunga ia ʻi he ʻofa faka-Kalaisi. Pea naʻa mo e ngaahi tuʻunga ko ia ʻoku ʻikai ke peheé, kapau ʻoku tau fie vakai ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e faʻahinga ʻofa ne ongoʻi ʻe Paulá, ʻoku faingofua ange ke tau tali ʻi he founga totonu ha faʻahinga fehalaaki pē. Hangē ko ia naʻe faleʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “Mou angaʻofa fekauʻaki mo e vaivai ʻo e tangatá—ʻa homou ngaahi vaivaí pea pehē foki mo kinautolu ʻoku ngāue fakataha mo koe ʻi ha Siasi ʻoku tataki ʻe ha kau ngāue tokoni ko ha kau tangata mo ha kau fafine fakamatelie. Naʻe ngāue ʻa e ʻOtuá mo ha kakai taʻehaohaoa, talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, tuku kehe pē Hono ʻAlo haohaoa ʻe Taha naʻe Fakatupú” (“ʻEiki, ʻOku ou Tui,”Liahona, Mē 2013, 94).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

2 Kolinitō 1:3–7; 4:6–10, 17–18; 7:4–7

ʻE lava ke hoko hoku ngaahi ʻahiʻahí ko ha tāpuaki.

Koeʻuhí ko e meʻa kotoa pē naʻe fehangahangai mo Paula lolotonga ʻene moʻuí, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he lahi ʻene tohi fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa mo e ngaahi tāpuaki ʻo e faingataʻá. ʻI hoʻo lau e 2 Kolinitō 1:3–7; 4:6–10, 17–18; 7:4–7, fakakaukau ki he ngaahi founga ʻe lava ke hoko ai hoʻo ngaahi faingataʻá ko ha tāpuakí. Hangē ko ʻení, mahalo te ke fifili ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he ʻOtuá ʻo “fakafiemālieʻi [koe] ʻi [hoʻo] mamahi kotoa pē” mo e founga te ke lava ai ʻo, “fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku mamahiʻiá” (2 Kolinitō 1:4). Pe te ke tokanga taha ki he founga kuo “fakaulo mai” ai e maama ʻa Sīsū Kalaisí ki ho lotó, naʻa mo e taimi ʻokú ke “fakaʻapiʻapi” mo “moʻua” aí (2 Kolinitō 4:6, 8).

Vakai foki Mōsaia 24:13–17; Henry B. Eyring, “ʻOsi Siviʻi, Fakamoʻoniʻi, pea Fakaleleiʻi,” Liahona, Nōvema 2020, 96–99; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Faingataʻá,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

2 Kolinitō 2:5–11

Ko e fakamolemolé ko ha tāpuaki ia te u lava ʻo fakatou foaki mo maʻu.

ʻOku ʻikai ke lahi ʻetau ʻilo ki he tangata naʻe fakamatala ki ai ʻa Paula ʻi he 2 Kolinitō 2:5–11—ko e ngata pē ʻi heʻene maumau-fonó (vakai veesi 5–6) pea naʻe fie maʻu ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau fakamolemoleʻi ia (vakai veesi 7–8). Ko e hā ʻoku tau faʻa tōnounou ai he taimi ʻe niʻihi ke “fakamoʻoni [ʻetau] ʻofa” ki hotau ʻofaʻanga kuó ne fakaʻitaʻi kitautolu? (veesi 8). ʻOku uesia fēfē ʻa e niʻihi kehé pea mo kitautolu ʻi he ʻikai ke tau fakamolemolé? (vakai veesi 7, 10–11). ʻOku fakaʻatā fēfē ʻe he taʻefakamolemolé ke “kākaaʻi ʻa kitautolu ʻe Sētané”? (veesi 11).

Vakai foki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9–11.

2 Kolinitō 5:14–21

ʻE lava ke u fakalelei mo e ʻOtuá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula, ʻo tatau mo ha taha pē, ʻa e tuʻunga ʻo e hoko ko ha “fakatupu foʻoú” (2 Kolinitō 5:17). Naʻá ne liliu mei heʻene hoko ko ha tokotaha fakatanga ki he kau Kalisitiané ʻo hoko ko ha taukapo lototoʻa ʻo Kalaisi. ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Kolinitō 5:14–21, fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fakalelei? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fakalelei mo e ʻOtuá? Fakalaulauloto pe ko e hā e meʻa ʻokú ne fakamavahevaheʻi koe mei he ʻOtuá. Ko e hā ʻoku fie maʻu ke ke fai ke fakalelei kakato ange mo Ia? ʻOku fakahoko fēfē ia ʻe he Fakamoʻuí?

Te ke lava foki ʻo fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e hoko ko e “kau faifekau [maʻa] Kalaisí” ʻi he “fakamatala ʻo e fakaleleí” (veesi 18, 20). Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻokú ke maʻu mei he pōpoaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e “Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí”? (Liahona, Nōvema 2018, 77–79).

Vakai foki 2 Nīfai 10:23–25.

2 Kolinitō 7:8–11

ʻOku iku e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá ki he fakatomalá.

ʻOku ʻikai ke tau faʻa fakakaukau ki he mamahí ko ha meʻa ʻoku lelei, ka naʻe lea ʻa Paula fekauʻaki mo e “mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá” (2 Kolinitō 7:10) ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e fakatomalá. Fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá mei he ngaahi meʻá ni: 2 Kolinitō 7:8–11; ʻAlamā 36:16–21; Molomona 2:11–15; mo e pōpoaki ʻa Sisitā Michelle D. Craig ko e “Taʻefiemālie Fakalangí” (Liahona, Nōvema 2018, 52–55). Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻa e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá, pea ko e hā haʻane lelei ki hoʻo moʻuí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

2 Kolinitō 3:1–3.Kuo ʻi ai nai ha taimi ne kole ai ʻe he kau mēmipa ho fāmilí ki ha taha ke ne faʻu ha tohi fakaongoongolelei maʻanautolu, ʻo hangē ko ha tohi kole ngāue pe kole hū ki ha ako? Kole ange ke nau talanoa fekauʻaki mo e aʻusia ko ʻení. Naʻe akoʻi ʻe Paula naʻe hangē e moʻui ʻa e Kāingalotú ko ha ʻū tohi fakaongoongolelei ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, “kuo tohi kae ʻikai ʻaki ʻa e vaitohi, ka ko e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻuí.” ʻI hoʻomou lau fakataha ʻa e 2 Kolinitō 3:1–3, aleaʻi ʻa e founga ʻoku hangē ai ʻetau ngaahi sīpingá ko ha ngaahi tohi ʻe lava ke “ʻiloa pea lau ʻe he kakai kotoa pē,” ʻo fakahaaʻi ai ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. Mahalo ʻe lava ke fai ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ha tohi pe “ʻipiseli” ʻo fakamatalaʻi e founga kuo hoko ai ha mēmipa kehe ʻo e fāmilí ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisi. Te nau lava ʻo lau ʻenau ʻū tohí ki he fāmilí pea foaki ia ki he tokotaha ʻi he fāmilí ne nau tohi ki aí. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ko ʻetau moʻuí ko ha “[ʻū] tohi ʻa Kalaisi”?

2 Kolinitō 5:6–7.ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻaʻeva ʻi he tuí, kae ʻikai ʻi he mamata”? Ko e hā ʻoku tau fai ke fakahaaʻi ai ʻoku tau tui ki he Fakamoʻuí neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata kiate Ia?

2 Kolinitō 5:17.ʻE lava nai homou fāmilí ʻo fakakaukau pe kumi ha ngaahi sīpinga ʻi natula ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku nau foua ha ngaahi liliu fakaofo pea hoko ko ha ngaahi fakatupu foʻou? (vakai ki he fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení). ʻE lava fēfē ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo liliu kitautolú?

2 Kolinitō 6:1–10.Fakatatau ki he 2 Kolinitō 6:1–10, ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko e “kau faifekau ʻa e ʻOtuá”? (veesi 4). Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku maʻu ʻe ha faifekau ʻa e ʻOtuá?

2 Kolinitō 6:14–18.Te tau lava fēfē ʻo muimui ki he faleʻi ʻa Paula ke, “Haʻu [mei he kau taʻemāʻoniʻoní], pea ke ʻataʻatā ʻa kimoutolu,” ka ʻi he taimi tatau ʻoku tau kei ʻofa pē ʻiate kinautolu ʻoku tau feohí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Tokoniʻi Au Tamai,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 52.

Ko Hono Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Vahevahe ha ngaahi lēsoni fakataumuʻa. ʻE lava ke faingataʻa ke mahino ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ʻo e ongoongoleleí, hangē ko e Fakaleleí. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha ʻū fakatātā pe ngaahi meʻa ʻe ala tokoni ke mahino ki ho fāmilí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he folofolá.

ʻĪmisi
ʻunufe, piupa, mo e pepe

ʻI he taimi ʻoku tau ului ai ki he ongoongolelei ʻa Kalaisí, ʻoku fakaofo ʻetau liliú ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Paula ʻoku tau hoko ko ha “fakatupu foʻou” (2 Kolinitō 5:17).

Paaki