Faufa’a ’Āpī 2023
13–19 nō Novema. Iakobo : « ʼEi feiā rave ho’i ’outou i te parau nei, ʼeiaha ʼei feiā fa’aro’o noa »


« 13–19 nō Novema. Iakobo : ‘ʼEi feiā rave ho’i ’outou i te parau nei, ʼeiaha ʼei feiā fa’aro’o noa’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2023 (2022)

« 13–19 nō Novema. Iakobo », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2023

Hōho’a
feiā ’āpī e tāmā ra i te hō’ē patu

13–19 nō Novema

Iakobo

« ’Ei feiā rave ho’i ’outou i te parau nei, ’eiaha ’ei feiā fa’aro’o noa »

’Ia tai’o ’outou i te ’Episetole a Iakobo, e hi’o maita’i i te mau parau huru ta’a ’ē ’o tā ’outou e tāpe’a mai. E nāhea ’outou i te fa’auruhia ’ia riro ’ei « feiā rave ho’i » i teie mau parau ? (Iakobo 1:22).

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

I te tahi taime, e taui te ao nei i te hō’ē noa iho ’īrava. E au Iakobo 1:5 i te hō’ē parau ’ōhie—tē hina’aro ra ’outou i te pa’ari, e ani i te Atua. I te tai’ora’a rā Iosepha Semita, 14 matahiti, i terā ’īrava, « ’ua ō mai te reira ma te pūai rahi i roto roa i [tōna] ’ā’au » (Iosepha Semita—’Ā’amu 1:12). ’E maoti te reira fa’aurura’a, ’ua rave Iosepha mai te au i te a’o a Iakobo ’e ’ua ’imi ’oia i te pa’ari nō ’ō mai i te Atua nā roto i te pure. ’E ’ua hōro’a hua mai iho ā te Atua ia Iosepha i te hō’ē o te mau fārereira’a fa’ahiahia roa a’e i roto i te tua’ā’ai o te ta’ata nei—te ’Ōrama mātāmua. ’Ua taui roa teie ’ōrama i te orara’a o Iosepha ’e ’ua tupu atu ra te Fa’aho’i-Fa’ahou-Ra’a o te ’Ēkālesia a Iesu Mesia i ni’a i te fenua nei. Tātou pā’āto’a tei ha’amaita’ihia maoti tō Iosepha Semita tai’ora’a ’e tōna ravera’a i te parau i roto i te Iakobo 1:5.

E aha tā ’outou e ’ite mai ’a tuatāpapa ai i te ’Episetole a Iakobo ? Pēnei a’e e taui te hō’ē ’aore rā e piti ’īrava ia ’outou, ’aore rā te ta’ata tā ’outou i here. E ’itehia mai paha ia ’outou te arata’ira’a ’a ’imi ai i te fa’atupu i tā ’outou misiōni i roto i te orara’a nei. E ’itehia mai paha ia ’outou te fa’aitoitora’a ’ia paraparau ma te marū ’aore rā ’ia fa’a’oroma’i atu ā. E fa’auruhia paha ’outou ’ia fa’atū’ati maita’i a’e i tā ’outou mau ’ohipa i ni’a i tō ’outou fa’aro’o. Ta’a ’ē noa atu te mea e fa’auru ia ’outou, ’ia ō mai te reira mau parau « i roto i tō [’outou] nei ’ā’au ». ’E i muri iho, « ’a fāri’i […] ai ma te marū i te parau », mai tā Iakobo i pāpa’i, ’ei feiā rave ho’i ’outou i te parau ra, ’eiaha ’ei feiā fa’aro’o noa (hi’o Iakobo 1:21–22).

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā’u iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

’O vai Iakobo ?

Tē mana’ohia ra ē, te ta’ata i pāpa’i i te ’Episetole a Iakobo, e tamaiti ïa nā Maria, te metua vahine o Iesu Mesia, e taea’e ïa nō te Fa’aora. ’Ua fa’ahitihia te parau nō Iakobo i roto i te Mataio 13:55 ; te Mareko 6:3 ; te Te ’Ohipa 12:17 ; 15:13 ; 21:18 ; ’e te Galatia 1:19 ; 2:9. I roto i teie mau ’īrava, e au ē, e ti’a fa’atere Iakobo nō te ’Ēkālesia i Ierusalema ’e ’ua pi’ihia ’oia ’ei ’āpōsetolo (hi’o Galatia 1:19).

Iakobo 1:2–4 ; 5:7–11

E arata’i te fa’a’oroma’i-māite-ra’a i te maita’i-roa-ra’a.

I muri iho i te tai’ora’a i te Iakobo 1:2–4 ; 5:7–11, ’ia hi’o ’oe, e aha te poro’i rahi a Iakobo nō ni’a i te fa’a’oroma’i ? E mea maita’i ato’a ’ia feruri e aha tā te ’utuāfare o Elder Jeremy R. Jaggi i ’apo mai nō ni’a i teie mau ’īrava (hi’o « E mata na tātou i te fa’a’oroma’i i tāna ’ohipa maita’i roa, ’e ’ia tai’o i te reira ma te ’oa’oa ! », Liahona, Nov. 2020, 99–101). E aha te « ’ohipa […] ti’a roa » o te fa’a’oroma’i ? (Iakobo 1:4). Nāhea ’oe e fa’a’ite ai i te Fatu ē, ’ua ineine ’oe nō te fa’a’oroma’i ?

Iakobo 1:3–8, 21–25 ; 2:14–26 ; 4:17

E fa’aro’o ra, e ’ohipa ïa.

E nāhea ’oe i te ’ite ē, e fa’aro’o tō ’oe ia Iesu Mesia ? E nāhea tā ’oe mau ’ohipa i te fa’a’ite i tō ’oe fa’aro’o i te Atua ? E feruri i teie mau uira’a ’a tuatāpapa ai i te mau ha’api’ira’a a Iakobo nō ni’a i te fa’aro’o. E mea tano ato’a paha ’ia tai’o i te parau nō Aberahama ’e Rahaba, e piti hi’ora’a tā Iakobo i fa’ahiti (hi’o Genese 22:1–12 ; Iosua 2). ’Ua nāhea rāua i te fa’a’itera’a ē, e fa’aro’o tō rāua i te Atua ?

E nehenehe te tai’ora’a i te Iakobo 1:3–8, 21–25 ; 2:14–26 ; 4:17 e tauturu ia ’oe ’ia feruri i te mau rāve’a e nehenehe ai e ha’amaita’i a’e ia ’oe ’ei ta’ata rave maita’i i te parau. E tāpa’opa’o i te mau mana’o ato’a e tae mai, ’e e fa’ata’a i te fa’anahora’a nō te rave i te reira.

Hi’o ato’a Alama 34:27–29 ; 3 Nephi 27:21.

Hōho’a
’O Aberahama e pure ra i rāpae’au i tōna ti’ahapa

« ’Ua fa’aro’o Aberahama i te Atua, ’e i ha’apa’ohia atu ra ’ei parauti’a nāna » (Iakobo 2:23). Abraham on the Plains of Mamre [Aberahama i te fenua pāpū nō Mamera], nā Grant Romney Clawson

Iakobo 1:26 ; 3:1–18

Tē parau tā’u e parau, e mana tōna ’ia ha’apēpē ’aore rā ’ia ha’amaita’i i te ta’ata.

I roto i te mau fa’ahōho’ara’a rahi tā Iakobo i fa’a’ohipa i roto i tāna ’episetole, te mau parau e puta maita’i, tei roto ïa i tāna parau a’o nō ni’a i te vaha. E nehenehe e hāmani i te hō’ē tāpura nō te mau rāve’a ato’a nā Iakobo nō te fa’ahōho’a i te arero ’e te vaha. E aha tā te fa’aaura’a tāta’itahi ’e te fa’ahōho’ara’a tāta’itahi e parau nei nō ni’a i te mau parau tā tātou e fa’ahiti nei ? E feruri i te hō’ē mea tā ’oe e nehenehe e rave nō te ha’amaita’i i te hō’ē ta’ata i tā ’oe mau parau (hi’o Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 108:7).

Iakobo 2:1–9

’Ei pipi nā Iesu Mesia, e mea ti’a iā’u ’ia here i te mau ta’ata ato’a, noa atu ā tō rātou vaira’a.

’Ua fa’aara Iakobo i te feiā mo’a nō ni’a i te fāri’i-au-ra’a i te feiā tao’a ’e te hi’o-’ē-ra’a i te feiā veve, e tano ato’a rā tāna fa’aarara’a nō te tahi atu tumu hi’o-’ē-ra’a ’e te ha’avā na i te ta’ata. ’Ia tuatāpapa ’oe i te Iakobo 2:1–9, nā roto i te pure, e hi’opo’a i tō ’oe ’ā’au ’e e fa’aro’o i te mau muhumuhu a te Vārua Maita’i. E mea au ato’a ’ia mono i te tahi mau parau nō teie mau ’īrava, ’ei hi’ora’a, te parau ra « ta’ata tao’a ’ore ma te ’ahu ’ino ra » (’īrava 2), e mono i te hō’ē ta’o, ’aore rā i te hō’ē parau nō te hō’ē ta’ata tā ’oe e huru hina’aro ra e fa’ao’ō’o. Tē puta ra ānei i roto i te mana’o te tahi mea e taui, i ni’a i tā ’oe huru ravera’a i te ta’ata, ’aore rā tā ’oe huru ferurira’a i te ta’ata ?

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ’utuāfare ’e te pō ’utuāfare

Iakobo 1:5.I muri iho i te tai’ora’a i te Iakobo 1:5, e nehenehe te ’utuāfare e parau ha’apoto mai i te ’a’amu nō te ’Ōrama mātāmua (hi’o Iosepha Semita—’Ā’amu 1:8–20) ’aore rā, e māta’ita’i i te video « Ask of God: Joseph Smith’s First Vision [E ani i te Atua : te ’Ōrama mātāmua a Iosepha Semita] » (ChurchofJesusChrist.org). E ani i te mau melo o te ’utuāfare ’ia fa’a’ite mai i tō rātou ’itera’a pāpū nō te peropheta Iosepha Semita ’e nō te mau ’ohipa i tupu i te pāhonora’a te Metua i te ao ra i tā rātou mau pure.

Iakobo 1:26–27. I muri iho e tai’o i te tātarara’a a Iakobo nō te « paieti mau » i roto i te Iakobo 1:26–27, ’e ’a ’āparau atu ai i te mau rāve’a e paieti atu ā tā ’outou ha’apa’ora’a.

Iakobo 3.E rave rahi fa’ahōho’ara’a i roto i teIakobo 3 ’o tē nehenehe e fa’auru i te ha’api’ira’a tao’a e’ita e mo’ehia, ’ei tauturura’a i te ’utuāfare ’ia ha’amana’o ’ia parau i te ta’ata ma te marū. ’Ei hi’ora’a, e nehenehe e fata ’āmui i te rā’au nō te auahi ’a paraparau ai i te huru te hō’ē parau ’ino na’ina’i e nehenehe e fa’atupu i te hō’ē fifi rahi (hi’o mau ’īrava 5–6). ’Aore rā e nehenehe e hōro’a i te hō’ē mea ’ava’ava i roto i te hō’ē fāri’i tei fa’ata’ahia nō te tahi mā’a monamona—mai te pape tāporo i roto i te hō’ē mōhina meri. E nehenehe te reira e fa’atupu i te ’āparaura’a nō ni’a i te fa’a’ohipara’a i te mau parau au ’e te fa’aitoito (hi’o mau ’īrava 9–14).

Iakobo 4:5–8.Nō te aha e mea tītau-roa-hia ’ia « ha’afātata atu i te Atua » (Iakobo 4:8) ’a fa’aruru ai tātou i te fa’ahemara’a ?

Iakobo 5:14–16.’Ua ha’api’i te peresideni Dallin H. Oaks ē « ’ia fa’aitoito rahi te mau metua i te mau ha’amaita’ira’a autahu’ara’a i roto i te ’utuāfare e ti’a ai » (« Te mau mana o te autahu’ara’a », Liahona, Mē 2018, 67). Pēnei a’e i te tai’ora’a i te Iakobo 5:14–16 ’e te fa’a’itera’a i te tahi mau ’ohipa i tupu nō ni’a i te fāri’ira’a i te hō’ē ha’amaita’ira’a autahu’ara’a, e itoito ai te mau melo o te ’utuāfare ’ia ani i te hō’ē ha’amaita’ira’a ’ia ma’ihia ana’e rātou, ’aore rā ’ia hina’aro rātou i te pūai pae vārua.

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, ’a hi’o te arata’i ha’api’ira’a nō teie hepetoma i roto i te Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Hīmene tei mana’ohia : « Ara mai tātou », Te mau hīmene, N°148.

Ha’amaita’i i tā’u iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Fa’aohipa i te mau mea tā ’oe i ’apo mai. ’Ia rave ’oe i tā ’oe tuatāpapara’a, e fa’aro’o i te mau muhumuhu a te Vārua nō ni’a i te huru e fa’a’ohipa i roto i tō ’oe orara’a i te mea tā ’oe i ’apo mai. E fafau ia ’oe iho ’ia pe’e i teie mau muhumuhu ’e ’ia ora hope atu ā i te ’evanelia. (Hiʼo Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora35.)

Hōho’a
te tai’ora’a Iosepha Semita i te Bibilia

Maoti te a’ora’a a Iakobo e « ani i te Atua » (Iakobo1:5) i fa’auruhia ai Iosepha Semita e tītau i te pa’ari nō ’ō mai i te Atua ra. Hōho’a nā Christina Smith.

Nene’i