Fuakava Foʻoú 2023
25–31 Tīsema. Fakahā 15–22: “Ko Ia ia ʻe Ikuná, ʻe Maʻu ʻe Ia ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē”


“25–31 Tīsema. Fakahā 15–22: ‘Ko Ia ia ʻe Ikuná, ʻe Maʻu ʻe Ia ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“25–31 Tīsema. Fakahā 15–22,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
Talitali fakafeʻiloaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakaí ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí

Ko e Kolo Taʻengatá, tā ʻa Keith Larson

25–31 Tīsema

Fakahā 15–22

“Ko Ia ia ʻe Ikuná, ʻe Maʻu ʻe Ia ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē”

Ko e taimi ʻe niʻihi ko e fakafeʻātungia lahi taha ki he akó ko ʻetau fakakaukau ko ia ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau akó—kuo tau ʻosi ʻilo. ʻI hoʻo lau e folofolá, ʻai ke ke tali ha ngaahi fakakaukau foʻou ʻoku finangalo e ʻEikí ke ʻoatu kiate koé.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Hangē ko ia ʻokú ke manatuʻí, ʻoku kamata ʻaki e tohi Fakahaá ʻa hono fakahā ʻe he Fakamoʻuí ko Ia ʻa e “kamataʻangá mo e ngataʻangá” (Fakahā1:8). Ko e mālié, ʻoku fakaʻosi ʻaki pē ia ʻa e ngaahi lea tatau: “Ko au … ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga” (Fakahā 22:13). Ka ko e hā nai hono ʻuhingá? Ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e hā? ʻOku fakamoʻoni mālohi ʻa e tohi ʻa Fakahaá ko Sīsū Kalaisi ʻa e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e meʻa kotoa pē—ʻo e talanoa maʻongoʻonga, ki he moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e fakamoʻuí. Ko Ia ʻa e “Lami, ʻa ia naʻe tāmateʻi talu mei he fakatupu ʻo māmaní” (Fakahā 13:8). Pea ko Ia ʻa e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí ʻa ia ʻokú ne fakangata ʻa e faiangahalá, mamahí, pea naʻa mo e maté tonu pea ʻomi ha “langi foʻou mo ha fonua foʻou” (Fakahā 21:1).

Ka kimuʻa pea aʻu mai ʻa e langi mo e māmani foʻou ko ʻení, ʻoku lahi e meʻa ke tau ikunaʻí: ngaahi mahaki fakaʻauhá, taú, faiangahala kuo tōtuʻá—ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi mahino kotoa mai ʻe he tohi Fakahaá. Ka ʻoku ʻiate kitautolu foki ʻa Sīsū Kalaisi lolotonga e konga ko ʻení. Ko Ia ʻa e “fetuʻu ngingila ʻo e pongipongí” ʻa ia ʻoku ulo ʻi he langi fakapoʻulí ko ha talaʻofa ʻoku vave mai ʻa e mafoa ʻa e atá (Fakahā 22:16). Pea ʻe vavé ni pē ʻene hokó. ʻOkú Ne hāʻele mai. Hangē ko ʻEne fakaafeʻi kitautolú, “Haʻu kiate au” (Mātiu 11:28), ʻokú Ne hāʻele mai foki kiate kitautolu. ʻOkú Ne folofola, “ʻOku ou haʻu vave.” Pea ʻi he ʻamanaki lelei mo e tui kuo fakamaʻa ʻi he ngaahi afi ʻo e faingataʻa ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku tau tali ai, “ʻIo, ke pehē, ʻEiki Sīsū, ke ke hāʻele mai” (Fakahā 22:20).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Fakahā 16–18; 21–22

ʻOku fakaafeʻi au ʻe he ʻEikí ke u hola mei Pāpilone pea maʻu ʻa e “kolo māʻoniʻoní.”

Hili e mamata tonu ʻa Sione ki he fakaʻauha mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, naʻá ne mamata ki ha ʻaho he kahaʻú ʻe lava ke fakamatalaʻi fakanounou ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí “Vakai, ʻoku ou fakafoʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Fakahā 21:5). Ko e founga ʻe taha ke mahino ai hono ʻuhingá ko hono fakafehoanaki e fakamatala ʻa Sione ki Pāpiloné, ko e fakataipe ʻo e anga fakamāmaní mo e faiangahalá (vakai Fakahā 16–18), mo ʻene fakamatala ki he Selusalema foʻoú, ko ha fakataipe ʻo e nāunau fakasilesitialé ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai Fakahā 21–22). ʻE ala tokoni atu e saati ʻi laló:

Pāpilone

Selusalema Foʻou

Pāpilone

Fakahā 16:3–6

Selusalema Foʻou

Fakahā 21:6; 22:1–2, 17

Pāpilone

Fakahā 16:10; 18:23

Selusalema Foʻou

Fakahā 21:23–24; 22:5

Pāpilone

Fakahā 17:1–5

Selusalema Foʻou

Fakahā 21:2

Pāpilone

Fakahā 18:11, 15

Selusalema Foʻou

Fakahā 21:4

Pāpilone

Fakahā 18:12–14

Selusalema Foʻou

Fakahā 21:18–21; 22:1–2

Ko e hā ha ngaahi faikehekehe kehe ʻokú ke vakai ki ai?

ʻE lava foki ke ke fakalaulauloto ki he ʻuhinga kiate koe ke “haʻu [mei]” Pāpiloné (Fakahā 18:4). Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he Fakahā 21–22 ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe ke ke fai iá?

ʻĪmisi
Ko Sīsū mo e kakai ʻoku nau ʻi he māmá ʻi Hono nima toʻomataʻú mo e kakai ʻi he fakapoʻulí ʻi hono toʻohemá

Ko e Fakamaau Fakaʻosí, tā ʻe John Scott

Fakahā 20:12–15; 21:1–4

ʻE fakamaauʻi ʻa e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá mei he tohi ʻo e moʻuí.

Tau pehē pē ʻoku ʻofa mai ha ha tokotaha faʻu tohi ke ne hiki ha tohi fekauʻaki mo hoʻo moʻuí. Ko e hā ha fakaikiiki pe ngaahi aʻusia te ke fie fakakau ai? Kapau naʻá ke ʻiloʻi ʻe lekooti hoʻo ngaahi ngāue ʻi he kahaʻú, ʻe kehe nai e founga te ke fakahokoʻaki hoʻo moʻuí? Fakakaukau ki he meʻá ni ʻi hoʻo lau ʻa e Fakahā 20:12–15. Ko e hā ʻokú ke ʻamanaki ʻe tohi fekauʻaki mo koe ʻi he tohi ʻo e moʻuí? Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo tohi ʻo e moʻuí? ʻI hoʻo fakakaukaú, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai hono ui ia ko e “tohi ʻo e moʻui ʻa e Lamí”? (Fakahā 21:27).

Kapau ʻoku taʻefakafiemālie kiate koe ʻa e fakakaukau ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻí, fakakaukau ke lau ʻa e Fakahā 21:1–4. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa fekauʻaki mo e ngaahi veesi ko ʻení:

“Ko e ʻAho Fakamāú, ko ha ʻaho ia ʻo e ʻaloʻofa mo e ʻofa—ko ha ʻaho ʻe fakamoʻui ai e ngaahi loto kuo kafó, fetongi ai e loʻimata ʻo e mamahí ʻaki e loʻimata ʻo e houngaʻiá, pea fakatonutonu ai e meʻa kotoa pē. ʻIo, ʻe ʻi ai ha ongoʻi mamahi lahi koeʻuhi ko e angahalá. ʻIo, ʻe ʻi ai e fakameʻapangoʻiá mo mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi fehalaakí, fakavalevalé pea mo ʻetau loto fefeká ʻo mole ai e ngaahi faingamālie ki ha kahaʻu lelei angé.

“Ka ʻoku ou tui he ʻikai ngata pē heʻetau fiemālie ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá; ka te tau ofo mo lōmekina foki ʻi Heʻene ʻaloʻofá, manavaʻofá, angaʻofá pea mo ʻEne ʻofa kiate kitautolu ko ʻEne fānaú” (“Hono ʻIkai Maʻongoʻonga ko e Palani ʻa Hotau ʻOtuá!,” Liahona, Nōvema 2016, 21).

ʻOku liliu fēfē ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení e anga hoʻo vakai ki he Fakamaau Fakaʻosí? Ko e hā ʻoku ueʻi fakalaumālie koe ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ke ke liliu ʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tohi ʻo e Moʻuí.”

Fakahā 22:18–19

ʻOku ʻuhinga nai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení he ʻikai pē lava ke ʻi ai ha ngaahi folofola kehe, makehe mei he Tohi Tapú?

Kuo lea ʻaki ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e Fakahā 22:18–19 ko ha ʻuhinga ia ke nau fakaʻikaiʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofola kehe ʻa e Siasí. Te ke lava ʻo maʻu ha tali ki he fakafepaki ko ʻení ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní “[ʻOku] ʻIkai Ai pē ke Ngata … ʻEku Ngaahi Leá” (Liahona, Mē 2008, 91–94).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Fakahā 15:2–4.ʻI hono aleaʻi ʻe homou fāmilí ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ki he “hiva ʻa Mōsesé” mo e “hiva ʻa e Lamí,” te mou lava ʻo lau e hiva ʻa Mōsesé ʻi he ʻEkesōtosi 15:1–19, fakataha mo e ngaahi hiva kehe ʻoku hā ʻi he folofolá, hangē ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:98–102. Ko e hā ka ongoʻi ai ʻe kinautolu ʻoku nau “ikunaʻi ʻa e manu fekaí” (Fakahā 15:2) ʻoku nau fie hiva e ngaahi hiva hangē ko ʻení? Mahalo naʻa lava homou fāmilí ʻo hivaʻi ha himi pe hiva fakafetaʻi ʻa e fānaú.

Fakahā 19:7–9.Mahalo te mou lava ʻo vakai ki ha ʻū tā mali mei homou hisitōlia fakafāmilí pe talanoa ki ha taimi naʻe kau atu ai homou fāmilí ki ha kātoanga mali. Ko e hā ʻoku hoko ai e malí ko ha fakafehoanaki lelei ki he fuakava ʻa e ʻEikí mo Hono Siasí? (Vakai foki Mātiu 22:1–14.)

Fakahā 20:2–3.ʻOku tokoni fēfē ʻa e 1 Nīfai 22:26 ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo hono “haʻi” ʻo Sētané?

Fakahā 22:1–4.Ko e hā hono ʻuhinga ke maʻu e huafa ʻo e Fakamoʻuí “ʻi [hotau] laʻé”? (Fakahā 22:4; vakai foki ‘a ʻEkesōtosi 28:36–38; Mōsaia 5:7–9; ʻAlamā 5:14; Molonai 4:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:22; David A. Bednar, “Maʻu ha Hingoa mo ha Ongoongo ʻOku Lelei,” Liahona, Mē 2009, 97–100).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ʻO Ka Ne Ka Toe Haʻú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 46–47.

Ko Hono Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Muimuiʻi e ngaahi fakaafe ke ngāué. “ʻI hoʻo muimui ʻi ha fakaafe ke ngāué, ʻokú ke fakahaaʻi ai ki [homou fāmilí] ʻokú ke tokanga kiate kinautolu mo e founga ʻoku faitāpuekina ai ʻe he ongoongoleleí ʻenau moʻuí. ʻOkú ke ʻoange foki ha ngaahi faingamālie ke nau vahevahe ʻenau aʻusiá” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí35).

ʻĪmisi
Ko e ʻafio ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha hoosi mei he langí ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí

Ko Kalaisi ʻi ha pulupulu kulokula ʻokú Ne ʻafio ʻi ha hoosi hinehina.

Paaki