Fuakava Foʻoú 2023
27 Nōvema–3 Tīsema. 1–3 Sione; Sute: “Ko e ʻOtuá Ko e ʻOfa”


“27 Nōvema–3 Tīsema. 1–3 Sione; Sute: ‘Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“27 Nōvema–3 Tīsema. 1–3 Sione; Sute,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
Malimali ʻa Sīsū Kalaisi lolotonga e tangutu mo ha fānau fofonga malimali

ʻOfa Haohaoá, tā ʻa Del Parson

27 Nōvema–3 Tīsema

1–3 Sione; Sute

“Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa”

ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi Tohi ʻa Sione mo Suté, fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ki he founga te ke lava ʻo fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá. Hiki ʻa e ngaahi ongo ko ʻení pea ngāueʻi kinautolu.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Sione mo Sute ʻena tohí, kuo ʻosi kamata ke taki ʻe he tokāteline halá ha Kāingalotu tokolahi ke hē mei he moʻoní. Naʻe fehuʻia foki ʻe ha kau faiako loi pe naʻe hā moʻoni mai ʻa Sīsū Kalaisi “ʻi he sinó” (hangē ko ʻení, vakai, 1 Sione 4:1–3; 2 Sione 1:7). Ko e hā ʻe lava ʻe ha taki ʻo e Siasí ʻo fakahoko ʻi ha faʻahinga tūkunga pehē? Naʻe tali ki ai e ʻAposetolo ko Sioné ʻaki hono vahevahe ʻene fakamoʻoni fakataautaha ki he Fakamoʻuí: “Ko e fakamoʻoni ʻeni ʻoku mau fai ʻa ia naʻe talu mei he kamataʻangá, ʻa ia naʻa mau ongoʻi, pea mamata ki ai ʻaki homau matá, pea mau vakai pau ki ai, pea ala ki ai homau nimá, ki he Folofola ʻo e moʻuí” (Vakai, 1 Sione 1:1). Pea naʻe akonaki leva ʻa Sione fekauʻaki mo e ʻofá: ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú mo e ʻofa ʻoku totonu ke tau maʻu kiate Ia mo e kotoa ʻEne fānaú. Ko hono moʻoní, naʻe hoko foki ʻa Sione ko ha fakamoʻoni ki ai. Naʻá ne aʻusia fakataautaha ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí (vakai Sione 13:23; 20:2), pea naʻá ne loto ke ongoʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻofa tatau. ʻOku fie maʻu tatau pē he kuongá ni ʻa e fakamoʻoni ʻa Sioné mo ʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e ʻofá, ʻi he taimi ʻoku fakafehuʻia ai e tui kia Sīsū Kalaisí pea lahi mo e ngaahi akonaki halá. ʻE lava ke tokoni hono lau e ngaahi tohi ʻa Sioné ke tau fehangahangai loto-toʻa mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ʻaho ní, he “ʻoku ʻikai ha manavahē ʻi he ʻofá; ka ʻoku tekeʻi atu ʻa e manavaheé ʻe he ʻofa haohaoá” (1 Sione 4:18).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

1 Sione; 2 Sione

Ko e ʻOtuá ko e maama, pea ko e ʻOtuá ko e ʻofa.

Kapau ʻe tuku atu ke ke fili ha foʻi lea ʻe taha pe ua ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e ʻOtuá, ko e hā te ke filí? Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe Sione ʻi heʻene ngaahi tohí ʻa e kupuʻi lea “maama” mo e “ʻofa” (hangē ko ʻení, vakai, 1 Sione 1:5; 2:8–11; 3:16, 23–24; 4:7–21). ʻI hoʻo lau e ongo ʻuluaki tohi ʻa Sioné, fakalaulauloto ki he ngaahi aʻusia naʻe maʻu ʻe Sione ʻi he maama mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa naʻe ako ʻe Sione mei he ngaahi akonaki ʻa Sīsū ʻi he Sione 3:16–17; 12:35–36, 46; 15:9–14; 19:25–27. ʻOkú ke sio nai ki ha ngaahi faitatau ʻi he ngaahi akonaki ko ʻení mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he 1 Sione fekauʻaki mo e maama mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo akoʻi atu ai ko e ʻOtuá ko e maama mo e ʻofa?

1 Sione 2–4; 2 Sione

“Kapau ʻoku tau feʻofaʻaki, ʻoku nofoʻia ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá.”

Te ke toe maʻu foki ha ngaahi lea hangē ko e “nofo maʻu” mo e “nofo” ʻoku toutou ʻasi ʻi he kotoa ʻo e ngaahi tohi ʻa Sioné. Fekumi ki he ngaahi lea ko ʻení, tautautefito ʻi hoʻo lau ʻa e 1 Sione 2–4 mo e 2 Sione. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “nofo maʻu” pe “nofo” ʻi he ʻOtuá mo ʻEne tokāteliné? (vakai 2 Sione 1:9). Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke “nofo maʻu” pe “nofo” ʻa e ʻOtuá ʻiate koé?

1 Sione 2:243:3

Te u lava ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

Kuo hoko nai ʻa e taumuʻa ke hoko ʻo anga faka-Kalaisí ʻo ngali taukakapa kiate koe? Fakakaukau ki he faleʻi fakalotolahi ʻa Sioné: “ʻE fānau ʻofeina, mou nofo pē kiate ia; koeʻuhí, ʻo ka hā mai ia, ke tau maʻu ai ʻa e mālohi … [pea] te tau tatau pē mo ia” (1 Sione 2:28; 3:2). Ko e hā ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he 1 Sione 2:243:3 ʻokú ne ʻoatu ai ʻa e loto-falala mo e fiemālie ʻi hoʻo hoko ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí? ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi tohi ʻa Sioné, fekumi ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pe faleʻi kehe ʻe ala tokoni kiate koe ʻi hoʻo feinga ke ke anga faka-Kalaisi angé.

Vakai foki Molonai 7:48; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:67–68; Scott D. Whiting, “Hoko ʻo Hangē Ko Iá,” Liahona, Nōvema 2020, 12–14.

1 Sione 4:12

Kuo “ʻikai ha tangata ʻe mamata ki he ʻOtuá ʻi ha kuonga”?

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita, 1 Sione 4:12 “kuo ʻikai ha tangata ʻe mamata ki he ʻOtuá ʻi ha kuonga, ka ko kinautolu pē ʻoku tuí” (vakai foki Sione 6:46; 3 Sione 1:11). ʻOku lekooti ʻi he folofolá ha ngaahi taimi naʻe fakahā ai ʻe he ʻOtua ko e Tamaí Ia ki ha niʻihi faivelenga, ʻo kau ai ʻa Sione (vakai Fakahā 4; vakai foki Ngāue 7:55–56; 1 Nīfai 1:8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:23; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17).

1 Sione 5

ʻI heʻeku ngāueʻi ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí pea toe fanauʻi foʻou aú, te u lava ʻo ikunaʻi ʻa e māmaní.

ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Sione 5, fekumi ki he meʻa kuo pau ke tau fai ke ikunaʻi ai ʻa e māmaní mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku fōtunga fēfē ʻa hono ikunaʻi ʻo e māmaní ʻi hoʻo moʻuí? Te ke lava foki ʻo maʻu ha ngaahi tali mo e fakakaukau ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni “Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Māmaní” (Liahona, Mē 2017, 58–62).

Sute 1

“[Langaki] hake ʻa kimoutolu ki hoʻomou tui fungani māʻoniʻoní.”

Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he Sute 1:10–19 fekauʻaki mo kinautolu ʻoku fakafepaki ki he ʻOtuá mo ʻEne ngāué? Ko e hā ʻokú ke ako mei he veesi 20–25 fekauʻaki mo e founga ke kei mālohi ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

1 Sione 2:8–11.Ke tokoni ki ho fāmilí ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi akonaki ʻa Sioné, mou fakataha ki ha loki fakapoʻuli pea tuku ke aʻusia ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e faikehekehe ʻo e ʻaʻeva “ʻi he poʻulí” mo e ʻaʻeva “ʻi he māmá.” ʻOku fakatupu fēfē ʻe he tāufehiʻá ke tau ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí pea humú? ʻOku ʻomi fēfē ʻe he feʻofaʻakí ʻa e māmá ki heʻetau moʻuí?

1 Sione 3:21–22.Ko e hā ʻa e meʻa ʻi he ongo veesi ko ʻení ʻokú ne fakatupulaki ʻa e “loto-falala” ʻoku tau maʻu ʻi he ʻOtuá pea mo ʻetau malava ke maʻu ha tali ki heʻetau lotú?

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku tūʻulutui fakataha ʻi he lotu

ʻOku tokoni hono tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ke tau ikunaʻi ai ʻa e māmaní.

1 Sione 5:2–3.ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi fekau ʻoku tau fakakaukau ʻoku “fakamamahi” pe faingataʻa ke muimui ki ai? ʻOku liliu fēfē heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻa e ongo ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo ʻEne ngaahi fekaú?

3 Sione 1:4.ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “ʻaʻeva … ʻi he moʻoní”? Mahalo te ke fakaʻaongaʻi e faingamālie ko ʻení ke talaange ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí e founga kuó ke mamata ai ki heʻenau ʻaʻeva ʻi he moʻoní mo talanoa fekauʻaki mo hoʻo fiefia aí. Mahalo ʻe fiefia e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke tohi pe tā fakatātaaʻi ha ngaahi moʻoni kuo nau ako ʻi ha ngaahi pepa fakatātā ʻo ha ngaahi laʻivaʻe pea fakaʻaongaʻi ia ke faʻu ha hala ʻe lava ke lue fakataha ai homou fāmilí.

Sute 1:3–4.ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie kuo “fetōlofi” mai ki heʻetau moʻuí mo e fāmilí? (Sute 1:4). Te tau lava fēfē ʻo muimui ki he naʻinaʻi ʻa Sute ke “fekuki fakamātoato koeʻuhí ko e tuí” mo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ko ʻení? (Sute 1:3). Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakapapauʻi ʻoku tupulaki ʻa e “melino mo e ʻofá” ʻi hotau fāmilí? (Sute 1:2).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Feituʻu ʻOku ʻI ai ʻa e ʻOfá,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 76–77.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fekumi ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M.Lāsolo Pālati ʻo pehē, “[Ko e] ongoongoleleí ko ha ongoongolelei ia ʻo e ʻofa—ʻofa ki he ʻOtuá mo e feʻofaʻakí” (“God’s Love for His Children,” Ensign, May 1988, 59). ʻI hoʻo lau e folofolá, fakakaukau ke hiki ha fakamatala ki he ngaahi fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Ko e fakahauē ʻa Kalaisi ʻi ha veʻe anovai

ʻAʻeva mo Au, tā ʻa Greg K. Olsen

Paaki